Priština i Beograd glavna su tema skupa u moldavskoj prestonici. Na skupu su govorili srpski predsednik Aleksandar Vučić, predsednik Francuske Emanuel Makron, nemački kancelar Olaf Šolc, kao i Vjosa Osmani.
Predsednik je iz Kišinjeva poručio da je situacija na KiM postala glavna tema samita, pored situacije u Ukrajini.
"Priština nije želela susret sa srpskom delegacijom, iako mi uvek želimo razgovor. Čini mi se da je sve jasnije ko je odgovoran za probleme na KiM", rekao je Vučić.
Vučić ističe da je imao dobar razgovor sa predsednikom Poljske Andžejom Dudom, mađarskim premijerom Orbanom, sa austrijskim premijerom, predstavnicima Crne Gore i Severne Makedonije.
"Razgovarao sam i sa italijanskom premijerkom, dugo sam pričao sa holandskim premijerom Markom Ruteom. Pričao sam sa mnogo važnih ljudi, i svima je glavna tema, uz energetiku i ekonomski napredak, situacija na KiM", istakao je Vučić.
On kaže da će zemlje iz inicijative Otvoreni Balkan tražiti veći pristup fondovima EU.
"Velika je razlika, razumem ja da mi nismo zemlja EU, ali ta razlika mora da se smanji, kako bismo brže pristizali te zemlje. To je važna tema za samit u junu. Ono što je rekao bih veoma bitno to je da sam uputio poziv svim zemljama, i rukovodstvu EU, i predstavnicima EK, da posle Granade i Londona, da jedan od naredna dva sastanka bude održan u Beogradu. To bi bio verovatno najveći samit i neka vrsta krune naših napora", rekao je Vučić i dodao:
"Očekujem da vidim Šolca i Makrona ovde, a u Beogradu narednih mesec dana imaćemo bezbroj poseta, Moravjeckog, trojku Beneluksa, slovenčku predsednicu... biće ih dosta, očekujem i novi susret Otvorenog Balkana, moraćemo još napornije da radimo da sačuvamo interese Srbije".
Predsednik Vučić je istakao da je kratko pričao sa Vladimirom Zelenskim, i dodao je da Ukrajina nije priznala nezavisnost Kosova i Metohije.
"Imali smo korektan razgovor, ali odluku o sankcijama donose građani Srbije, preko svog rukovodstva, i mi smo svoju odluku doneli u martu 2022. godine, i dali svoju poziciju. I nikada ne možete jednim razgovorom da menjate svoju poziciju. Srbija ima svoju politiku, Srbija je samostalna i nezavisna zemlja, i Srbija poštuje svoje interese", rekao je Vučić.
Vučić nije rekao da li je Zelenski zamerio na principijelnoj politici Srbije po pitanju uvođenja sankcija Rusiji.
"Uvek postavljate pitanje kao da mi nekome moramo da se pravdamo. Zašto, zato što vodimo svoju politiku u interesu svoje zemlje? Nastavićemo to da radimo", rekao je Vučić.
On je nemačkom novinaru odgovorio i da je ovaj samit važan zbog mnogih pitanja, ali i zbog situacije na KiM.
"Za sat ili dva ću imati veliki sastanak sa Šolcom, Makronom i Boreljom. Uradićemo sve što možemo da deeskaliramo situaciju. Mi radimo na tome da se situacija smiri, i da izbegnemo provokacije u budućnosti", kazao je Vučić.
Predsednik kaže da ne može da priča o "planu puta", pošto druga strana uvek poremeti sve planove.
Predsednik Vučić je rekao i da je želeo da razgovara sa Vjosom Osmani, ali da je ona to odbila.
"Mi želimo razgovore, hteo sam da razgovaram i sa Vjosom Osmani, ali je ona to odbila. Šta je loše u dijalogu, kompromisu? Nismo iznenađeni time. Reč je o stabilnosti i budućnosti cele Evrope, ne samo našeg regiona", rekao je Vučić.
Vučić je pitao da li je u istoriji izbora u svetu bilo ijednog koji je bio legitiman i demokratičan, a da je izlaznost bila 3 odsto.
"Onda su izazvali tenzije, i insistiraju da implementiraju ove lažne izbore. Svi insistiraju na tome, ne samo mi. To je sramota za evropsku demokratiju, ne samo za nas već za sve. Svi su shvatili šta se dešavalo", rekao je Vučić.
Predsednik kaže da je odvojeno razgovarao sa Makronom i Šolcom, a da će uskoro uslediti veliki sastanak.
On je potom rekao stranim novinarima da je sa Zelenskim razgovarao o teritorijalnom integritetu Srbije i Ukrajine.
"Ne mogu da otkrijem više o tome", kazao je Vučić.
Predsednik je istakao, o situaciji na KiM, da nije pitanje pritisaka već rešenja.
"Zamislite, sada su skočili što sam pričao sa Zelenskim. Pa šta, da se ne sastanem sa čovekom koji ne priznaje KiM. Svi bi da se Srbija ponaša ekstremistički, a da ne priznaje svoje interese. Ako treba ja jedini da branim naše interese, ostaću jedini to da radim. Da ne smem da pružim ruku čoveku koji ne priznaje Kosovo? Ja to neću da radim", kazao je on.
Vučić je kazao da je sutra sednica parlamenta u Prištini, kako bi još jače naglasili svoju antisrpsku poziciju.
"Danas su imali neki skup u Mitrovici, besmisleni i glupi skup, ništa ne razumem zašto to rade. Možda misle da im ide dobro u međunarodnoj zajednici. Šolca i Makrona ću danas videti ovde, a očekujem uskoro Mateuša Moravjeckog u Beogradu. Očekujem i trojku Beneluksa u Beogradu, indijskog predsednika, slovenačku predsednicu. U narednih mesec dana imaćemo bezbroj poseta Beogradu, biće ih baš dosta", rekao je predsednik.
On ističe da ćemo za interese Srbije morati da radimo još mnogo više i napornije.
"Čekam važan sastanak, pa ću onda da govorim o očekivanjima velikih sila", kazao je Vučić.
Predsednik je rekao stranim novinarima da je pravo pitanje kako da se deeskalira situacija.
"To je broj jedan, o tome ću pričati sa Makronom i Šolcom. Drugo pitanje je kako da izbegnemo provokacije u budućnosti. I broj tri je formiranje ZSO, koje je dogovoreno pre 10 godina, a nije sprovedeno. To je veoma jednostavno, i mislim da se svi slažemo oko toga. Ljudi sada imaju pravu sliku o tome šta se dešava na Balkanu, bez obzira na to ko je priznao a ko nije priznao Kosovo i Metohiju. Uvek smo mi bili označeni kao krivci, ali mislim da sada svi vide da stvari nisu tako jednostavne", rekao je on.
Vučić ističe da ne želi da govori o vremenskim okvirima, zato što je neophodno naći dugoročno rešenje.
"Ne trebaju nam lepe želje, već da ljudi na Balkanu shvate da kompromis nije loša reč. Svi su radikalizovani, čak i u vašim zemljama. Moramo pronaći kompromisna rešenja", kazao je predsednik.
On kaže da su zemlje Zapadnog Balkana tražile veću energetsku pomoć, ali da nije siguran da će do toga doći.
"Mi imamo pare i rezerve, ne moraju građani da brinu. Ako stvari ostanu ovakve, nama neće biti potrebno novo poskupljenje struje, koje je dogovoreno sa MMF-om. To da drugima stvaramo priliku da privlače investitore zbog nižih cena energenata, to nećemo dozvoliti. To je ono što pravi prednost Srbiji u odnosu na sve druge na Balkanu", zaključio je svoje obraćanje predsednik Vučić.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Ruski predsednik Vladimir Putin besan je zbog napada dronom na vojni aerodrom u kome su pogođena dva napredna borbena aviona Su-57, rekao je portparol ukrajinske obaveštajne službe.
Očekuje se da kombinacija američkih sistema “patriot” i borbenih aviona F-16, koji još nisu stigli u Ukrajinu, naprave značajan pomak u toku rata, na Ukrajinsku stranu.
Najviši sud Evropske unije doneo je odluku da Mađarska mora da plati kaznu od 200 miliona evra zbog nepoštovanja politike migracija i azila, javlja Dojče vele.
Majka učenice trećeg razreda OŠ "Sveti Sava", koja je navodno gurnuta na ekskurziji, od strane učiteljice drugog odeljenja, iznela svoju stranu priče za TV Prve.
Majka učenika nezadovoljna ocenom fizički je juče nasrnula na nastavnicu biologije u školi "Jovan Dučić" na Novom Beogradu, a mediji prenose i drugi mogući scenario.
Sjedinjene Američke Države najavile su danas da uvode sankcije protiv izraelske ekstremističke grupe, optužene za ometanje isporuke humanitarne pomoći Palestincima u Gazi, opkoljenoj i razorenoj teritoriji u ratu koji traje više od osam meseci.
Leto je stvoreno za uživanje na plaži ili na planini, ali idealno letnje veče može da izgleda i ovako: u udobnosti prijatno rashlađenog doma organizujete filmsko veče ispred svog novog OLED televizora, koji pruža osećaj kao da ste u bioskopu.
Nakon što su talibani ponovo preuzeli vlast, uveli su široke zabrane za žene kojima im se ograničavaju mogućnosti školovanja i prihodovanja kao i pristup javnim mestima. Razgovaramo sa tri žene koje su učestvovale u javnim protestima u Avganistanu zbog čega su pretrpele posledice.
Iznos, za koji se tvrdi da bi bio najveći paket obeštećenja u korporativnoj istoriji Amerike, izazvao je kritike i zabrinutost da je odbor kompanije previše pokoran i blizak Masku.
Svake godine brojni hodočasnici ne uspeju da stignu do Meke radi godišnjeg hadžiluka jer postanu žrtve sumnjivih turističkih agencija. Etar Šalabi iz BBC njuza na arapskom razgovarao je sa dvojicom koji su imali problem da povrate novac nakon što su im putovanja naglo otkazana.
Komentari 7
Pogledaj komentare