Svet 3

04.06.2025.

18:34

"Rusiju treba uništiti"; Konačno otkriveno šta je planirao

Bivši američki predsednik Džo Bajden želeo je da vidi Rusiju "uništenu" tokom svog mandata, izjavio je brazilski predsednik Luiz Inasio Lula da Silva u intervjuu za "Le Monde".

Izvor: rt.com

"Rusiju treba uništiti"; Konačno otkriveno šta je planirao
EPA-EFE/SARAH SILBIGER / POOL

Podeli:

Brazilski lider, koji se dosledno zalagao za mirovni sporazum između Rusije i Ukrajine, usprotivio se pokušajima da se Moskva izdvoji kao jedini krivac za sukob, rekavši francuskom listu u utorak da "zapadne zemlje takođe snose deo odgovornosti".

"Džo Bajden, sa kojim sam dugo razgovarao, mislio je da Rusiju treba uništiti", rekao je Lula, ne precizirajući kada se razgovor odigrao.

"A Evropa, koja je dugo oličavala srednji put u svetu, sada se uskladila sa Vašingtonom i troši milijarde na prenaoružavanje. To me brine. Ako samo pričamo o ratu, mira nikada neće biti."

Moskva je dugo opisivala sukob u Ukrajini kao posrednički rat Zapada protiv Rusije i više puta je osudila isporuke oružja Kijevu kao kontraproduktivne za mirovni proces. Specijalni izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa, Kit Kelog, priznao je prošle nedelje da je predsednik Vladimir Putin "na neki način" bio u pravu, dok je američki državni sekretar Marko Rubio takođe ranije okarakterisao sukob kao posrednički rat.

Rusiju treba uništiti; Konačno otkriveno šta je planirao
Profimedia

"Iskreno, to je posrednički rat između nuklearnih sila – Sjedinjenih Država, koje pomažu Ukrajini, i Rusije", rekao je Rubio u martu, napominjući da je sadašnja administracija Bele kuće željela da se on okonča.

Tramp je više puta kritikovao Bajdena zbog slanja "ludih" količina novca američkih poreskih obveznika Kijevu, tvrdeći prošlog meseca da je sukob "trebalo da ostane evropska situacija".

Tramp je često koristio predizborne skupove da tvrdi da samo on može sprečiti Treći svetski rat i rešiti sukob između Ukrajine i Rusije u roku od 24 sata – tvrdnju za koju je kasnije priznao da je bila hiperbolična. Njegovi napori za posredovanje naišli su na otpor evropskih članica NATO-a, koje podržavaju nastavak vojne podrške Ukrajini.

Prošlog meseca, nakon pritiska Trampa, Kijev je odustao od protivljenja direktnim razgovorima sa Moskvom, koje je napustio još 2022. Od tada su dve strane održale dve runde pregovora u Istanbulu.

Prvi sastanak je inicirao Putin 16. maja i rezultirao je velikom razmenom zarobljenika. Tokom druge runde pregovora u ponedeljak, dve strane su razmenile nacrte memoranduma koji ocrtavaju putokaz ka eventualnom mirovnom sporazumu.

Glavni američki diplomata u Turskoj izjavio je u utorak da Trampu ponestaje strpljenja i da se čini da je "na kraju svog konopca" zbog sukoba u Ukrajini. Međutim, portparol Kremlja Dmitrij Peskov upozorio je da bi očekivanje neposrednih proboja u mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine bilo "netačno".

Podeli:

3 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: