Jasno je da i većinski i proporcionalni sistemi imaju niz prednosti i mana. Da bi se mane neutralisale, priličan broj država sprovodi mešoviti sistem, u većoj ili manjoj meri. Blaže verzije mešovitog sistema bile bi primeri iz Hrvatske (pomenuta odvojena lista za 8 poslanika manjina) ili Slovenije (88 poslanika proporcionalno, plus po jedan predstavnik mađarske i italijanske nacionalne manjine većinski).
Ozbiljniji primer mešovitog sistema imamo u poslednja dva saziva Skupštine Vojvodine – 60 poslanika bira se proporcionalno (cela Vojvodina jedna izborna jedinica), a isto toliko većinski, po opštinama severne pokrajine (ili po delovima opština, ako kao Novi Sad, Subotica ili Zrenjanin imaju znatno više stanovnika od proseka).
U vreme savezne države zabeležen je i jedan pokušaj mešovitog sistema, na izborima 1992. godine (koje je bojkotovala opozicija). Biračima su za poslanike u Veću građana ponuđene dve liste. Na jednoj se glasalo za pojedince, po većinskom sistemu, i tako je izabrano 60 poslanika (54 iz Srbije i šest iz Crne Gore), dok je 78 poslanika sa druge liste izabrano po proporcionalnom sistemu, od toga 54 iz Srbije i 24 iz Crne Gore. Broj nevažećih listića (12 posto, četvorostruko više nego obično) pripisivan je komplikovanosti, mada je sigurno i pomenuti bojkot imao bitnu ulogu. U svakom slučaju, na nacionalnom nivou mešoviti sistem nije ponavljan posle toga.
Mešoviti sistem preskače najveći problem proporcionalnog, jer jedan deo izabranih predstavnika naroda zaista biva izabran u konkretnoj izbornoj jedinici i direktno je odgovoran tamošnjem stanovništvu. Sa druge strane, osnovnu manu većinskog sistema, nepoklapanje parlamenta sa stanjem u biračkom telu, ovaj sistem donekle prevazilazi. Opet, i mešoviti sistem u priličnoj meri zadržava nedostatak proporcionalnog – u njemu je teško bez dodatnih mehanizama formirati većinu.
Nemački izborni sistem najčuveniji je od svih mešovitih. U osnovi sistema su dve liste koje birači popunjavaju – na jednoj se glasa za stranke, a na drugoj za pojedince. Po oba kriterijuma bira se po 299 poslanika, koji čine 598-člani Bundestag.
Cenzus je pet posto, što je posleratna tradicija, a inicijative da se spusti na četiri posto, kao u susednoj Austriji i još nekoliko evropskih država, odbačene su u nekoliko navrata da bi se sprečio ulazak neke od neonacističkih stranaka u parlament. Takav cenzus dovodi često do taktičkog glasanja, kada pristalice konzervativne CDU/CSU daju glasove svojim saveznicima iz liberalne FPD, kojoj često preti da padne ispod cenzusa.
Izuzetak od pravila o cenzusu odnosi se na stranke koje osvoje tri mesta na proporcionalnim izborima. Na izborima 1994. tu okolnost iskoristila je tadašnja Partija demokratskog socijalizma (nastavljači tradicije KP DR Nemačke, danas deo levičarske grupacije Die Linke) da se na mala vrata domogne čak 30 mandata. Na prethodnim izborima PDS je iskoristio to što se cenzus odvojeno gledao u bivšoj Istočnoj Nemačkoj, gde je lako prebacio pet posto. Pred izbore u oktobru 1994. Bilo je jasno da je 5 posto na nacionalnom nivou vrlo teško dostižno.
Jedina šansa za PDS bila je pobeda u najmanje tri izborne jedinice po većinskom sistemu, i to im je uspelo – u Berlinu su uspeli da dobiju na čak četiri mesta, uključujući Gregora Gizija, predsednika stranke, i Štefana Hajma, pisca koji će na početku rada novog Bundestaga biti predsednik parlamenta, kao daleko najstariji poslanik (u tom trenutku 81 godina, 7 više od sledećeg). Taj uspeh je održao PDS na političkoj sceni i bio osnova za njihov dalji uspon, oličen u preko 11 posto glasova u okviru levičarske koalicije na prošlim izborima.
Dodatna specifičnost nemačkog sistema zove se Überhangmandate, bukvalno suvišni mandati. Do te pojave dolazi kada neka stranka osvoji u nekoj od pokrajina više mesta po većinskom, nego po proporcionalnom sistemu. Pošto po pravilu većinski izabrani poslanici bivaju iskorišćeni za popunjavanje stranačke kvote iz proporcionalnog dela, u tim izuzetnim situacijama stranka dobija više poslanika nego što bi trebalo. Po zakonu, u tim situacijama broj poslanika ostaje isti, a stranka koja je dobro prošla na većinskim izborima dobija dodatna mesta, pa se parlament proširuje.
Trenutni Bundestag ima tako 622 poslanika, a „višak“ od 24 je najveći u istoriji. Od Drugog svetskog rata, od kada sistem postoji, ukupno je 97 poslanika bilo „višak“ (89 iz vladajućih, a osam iz opozicionih stranaka), sa značajnim porastom posle ujedinjenja (84/97 slučajeva od 1990. do danas). Sav trenutni „višak“ pripada najmoćnijoj CDU/CSU kombinaciji, a posebno dobre rezultate demohrišćani su zabeležili u Virtembergu i Saksoniji.
Mađarski izborni sistem je dosta kompleksan, jer osim dva odvojena sistema biranja (172 poslanika se biraju većinski dvokružno, 152+58 po proporcionalnom sistemu) predviđa i cenzus izlaznosti od 50 posto u prvom i 25 posto u drugom krugu. Kompleksnost izbora uticala je i na neobične rezultate, kao 2002, kada je FIDES osvojio 10 poslanika manje od socijalista, iako im je pripalo 1,1 posto manje glasova.
Na mešoviti sistem prebacila se i Bugarska počevši od izbora 2009. Proporcionalni sistem, koji je i ranije korišćen, i dalje je poptuno dominantan, jer se tako bira 209 od 240 članova parlamenta (uz cenzus od 4 posto), a svaka od 31 izborne jedinice u zemlji bira po jednog poslanika većinskim jednokružnim biranjem.
Mešoviti izborni sistemi izrazito su popularni u zemljama Srednje Azije (Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan), Rusi su po njemu birali do 2007, a i dalje ga uspešno koriste Litvanci (70 članova Sejmasa bira se direktno, a 71 proporcionalno). Interesantno je da je na prošlim litvanskim izborima (2008) ishod većinskih izbora bio drastično različit u odnosu na proporcionalne – od pet najvećih partija dve su prošle za po 50 posto bolje (zbirno 28:42 u izborenim poslanicima proporcionalno:većinski), a preostale tri izgubile tri četvrtine glasova (32:9). Tako vodeći demohrišćani uprkos samo 19 posto osvojenih glasova imaju veći broj poslanika (45) od tri stranke koje za koje je zbirno glasalo 36 posto birača (41 poslanik).
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od srede 8. maja, kada stupa na snagu Odluka o taksi prevozu koja je usvojena pre tri godine, sva taksi vozila moraju biti bele boje, podsetio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić.
Francuska može da izdvoji samo dve brigade za podršku Oružanim snagama Ukrajine, što će biti kap u čaši u poređenju sa veličinom i snagom ruske vojske, rekao je pukovnik Aleksandar Vautraver na TV kanalu LCI, prenosi RIA Novosti.
Princ Hari je stigao u Veliku Britaniju povodom specijalnog događaja "Invictus Games", a otkriveno je da se neće sastati sa kraljem Čarlsom tokom svog boravka.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić izjavila je da je Srbija od 2014. godine do danas prošla kroz tri faze razvoja – fazu konsolidacije, fazu ekonomskog jačanja i treću fazu u kojoj je sada nalazimo i postajemo politička sila.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić izjavila je da je Srbija od 2014. godine do danas prošla kroz tri faze razvoja – fazu konsolidacije, fazu ekonomskog jačanja i treću fazu u kojoj je sada nalazimo i postajemo politička sila.
Sjedinjene Američke Države su jasno iznele Izraelu svoje stavove o velikoj kopnenoj invaziji na grad Rafa u Pojasu Gaze, izjavio je danas portparol Stejt departmenta, nakon što je izraelska vojska preuzela kontrolu nad graničnim prelazom u Rafa.
Rusija saopštila da planira da održi vežbe koje simuliraju korišćenje nuklearnog oružja blizu granice sa Ukrajinom, koje se naziva i taktičko nuklearno oružje, prenosi CBS.
Princ Hari je stigao u Veliku Britaniju povodom specijalnog događaja "Invictus Games", a otkriveno je da se neće sastati sa kraljem Čarlsom tokom svog boravka.
U jeku dva rata u Malmeu se bliži finale ovogodišnjeg Evrovizije. Organizatori neprestano ponavljaju da tu ima mesta samo muzici, a ne i politici, ali ih stvarnost demantuje. I tako već decenijama.
Konstrakta, predstavnica Srbije na Evroviziji 2022. sa pesmom In Corpore Sano, otkrila je u specijalnom evrovizijskom jutarnjem programu PLAY radija da će i ove godine nastupiti na najvećem svetskom muzičkom takmičenju.
Demencija nije specifična bolest, već opšti izraz za oštećenu sposobnost pamćenja, razmišljanja ili donošenja odluka koja ometa obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Da li ste znali da se 7. maja obeležava Svetski dan borbe protiv astme - oboljenja koje predstavlja jedno od najčešćih hroničnih stanja i koje pogađa čak 260 miliona ljudi širom sveta?
Srbija se 16. put od osamostaljivanja takmiči večeras takmiči na Pesmi Evrovizije, dok je od povratka na ovo takmičenje posle pauze tokom devedesetih godina prošlo dve decenije.
Polish security services found and dismantled listening devices in the room where the ministerial council is to meet today, said the spokesman of the special services coordinator.
Dutch riot police broke up a pro-Palestinian protest at the University of Amsterdam this morning, arresting about 125 people in the somewhat violent clashes, authorities said.
Members of the Service for Combating Organized Crime (SBPOK) of the Serbian Ministry of Internal Affairs, with the assistance of the Special Anti-Terrorist Unit (SAJ), arrested a nine-member organized criminal group.
President of China, Xi Jinping, will pay an official visit to Serbia today and tomorrow, and he will be hosted by the President of Serbia, Aleksandar Vučić.
Vladimir Putin prvi put je došao na vlast 2000. godine, a na izborima u martu 2024. osvojio je više od 87 odsto glasova, što mu je donelo još šest godina vladanja.
Komentari 0
Pogledaj komentare