Ugovor o kom svi pričaju; Irini Reljin: Konkurencija je dobrodošla na tržištu telekomunikacija

Ulazak novog operatora pospešuje konkurenciju na tržištu telekomunikacija budući da su ostali učesnici na neki način primorani da kreiraju atraktivne ponude kako bi stekli nove i zadržali postojeće korisnike, ocenila je profesorka Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu u penziji Irini Reljin.

"Kada je Vip ušao na tržište mobilne telefonije u Srbiji kao treći operator, Telenor i Telekom su dobili dodatnu konkurenciju, što je značajno doprinelo poboljšanju kvaliteta usluga i snižavanju cena", kazala je Reljin agenciji Beta komentarišući ugovor o poslovnoj saradnji Telenora i Telekoma Srbija koji se odnosi na izjamljivanje optičke infrastrukture.

Dodala je da nove tehnologije, kao što je peta generacija mobilnih elektronskih komunikacija, donose velike kapacitete za prenos podataka, što neminovno dovodi do toga da postojeći operatori sklapaju ugovore sa vlasnicima video sadržaja i time uvećavaju skup servisa koje nude korisnicima.

"Očekuje se da Telenor gradi optiku do zgrada i kuća i pruža krajnjim korisnicima usluge medijskih sadržaja, čime će se povećati izbor operatora, a samim tim će korisnicima biti na raspolaganju atraktivnije ponude. Operatori će se, na ovaj način, boriti za svoje što bolje tržišne pozicije", kazala je Reljin koja je bila pomoćnica ministra telekomunikacija Srbije.

Kako je objasnila, Telenor može preuzeti i neki broj Telekomovih korisnika, što takođe doprinosi povećanju konkurencije na tržištu.

"U ruralnim područjima postoje naselja u kojima nije moguće jednostavno pružiti usluge kablovske distribucije medijskih sadržaja, pa se može očekivati da pripremljeni ugovor Telenora i Telekoma reši neke od ovakvih problema", ocenila je Reljin.

Na pitanje kako komentariše ocene da je ugovor Telenora sa Telekomom o iznajmljivanju optičke infrastrukture kartelski ona je kazala da je, sa stanovišta elektronskih komunikacija, iznajmljivanje bilo koje infrastrukture među operatorima, bilo da je ona pasivna ili aktivna, neophodnost u savremenim mrežama i ona je podržana važećim propisima iz oblasti elektronskih komunikacija.

"Regulatorna agencija u oblasti elektronskih komunikacija, na osnovu analize postojećih tržišta u ovoj oblasti, proglašava koje od tržišta podleže prethodnoj regulaciji i za njih odredjuje operatora sa značajnom tržišnom snagom (dominantnog operatora). Tako je Ratel proglasio Telekom Srbije za dominantnog operatora na veleprodajnom tržištu fizičkog pristupa infrastrukturi, kao i na veleprodajnom tržištu širokopojasnog (bitstream) pristupa koji se pruža preko njegove mreže bakarnih parica", istakla je Reljin.

Kako je objasnila, obaveza operatora koji je proglašen za dominantnog na nekom od tržišta je da svakom drugom operatoru elektronskih komunikacija pruži usluge pristupa svojoj, za to tržište neophodnoj, infrastrukturi pod istim uslovima, ukoliko za to postoje tehničke mogućnosti.

"Tržište optičkih komunikacija, u ovom trenutku u Srbiji ne podleže regulaciji od strane Agencije, pre svega zbog toga što je nedovoljno zastupljeno. U slučaju nepostojanja obaveze regulacije tržišta, operatori elektronskih komunikacija mogu sklopiti međusobne komercijalne ugovore, kao deo sopstvenih poslovnih politika i potreba svojih kompanija. Našim operatorima je to dobro poznato jer oni već imaju veći broj medjusobnih ugovora o iznajmljivanju optičkih kablova", kazala je Reljin.

Dodala je da nije jasno zašto sada ugovor o iznajmljivanju optičke infrastrukture izmedju Telekoma i Telenora privlači toliku pažnju, ako se zna da već postoje slični ugovori izmedju drugih aktera na tržištu elektronskih komunikacija.

EU regulativa o elektronskim komunikacijama, kako je rekla, predviđa zajedničku izgradnju i korišćenje infrastrukture, kao i vrlo fleksibilne mehanizme za zajedničko korišćenje, a time i iznajmljivanje ne samo fiksne infrastrukture i njoj pripadajućih sredstava, već i radio-frekvencijskog spektra.

"Ove tendencije u evropskom zakonodavstvu su opravdane imajući u vidu tehnološki napredak koji unose brze optičke i mobilne mreže, a što je podržano implementacijom Interneta stvari i veštačke inteligencije. Ukoliko bude postojala potreba za regulacijom i koordinacijom zajedničkog korišćenja različitih oblika infrastrukture, očekuje se da regulatorna agencija za elektronske komunikacije, u skladu sa donetim zakonskim rešenjima, to obavlja", kazala je Reljin.

Po njenim rečima budućnost elektronskih komunikacija se zasniva na pretpostavci zajedničkog korišćenja svih resursa, "pa tako i aktivnosti dve velike kompanije na tržištu elektronskih komunikacija u Srbiji treba pozdraviti".

Odgovarajući na pitanje da li se može očekivati da će Komisija za zaštitu konkurencije svojom odlukom o ugovoru Telenora i Telekoma razrešiti sve sumnje da se njime ugrožava tržišna konkurencija, Reljin je kazala da ugovori o iznajmljivanju resursa elektronske komunikacione mreže, kao i ugovori o zajedničkom ulaganju u infrastrukturu predstavljaju uobičajenu poslovnu praksu u EU i svuda u svetu.

"Pojedini operatori u svom vlasništvu imaju široko rasprostranjenu infrastrukturu koju je teško i ekonomski neisplativo replicirati, te se drugi operatori često opredeljuju da umesto da grade sopstvenu paralelnu mrežu, zakupe potrebne kapacitete od vlasnika infrastrukture i na taj način pružaju maloprodajne usluge krajnjim korisnicima", navela je ona.

Kako je dodala, saobraćaj, a posebno u prenosu videa, u mrežama elektronskih komunikacija, po svojoj prirodi, a i po ponašanju korisnika, ima veliku varijabilnost i stoga je teško projektovati mrežu koja ne bi imala periode neiskorišćenosti pojedinih kapaciteta, pa je to osnovni razlog zašto se u savremenim elektronskim komunikacijama forsira zajedničko korišćenje infrastrukture na svim nivoima.

Foto: Depositphotos, Elnur_

"Telekom je trenutno vlasnik najveće optičke mreže u Srbiji, pa je očekivano da operatori žele da iznajme bilo pasivne, bilo aktivne optičke kapacitete od njega, kako bi svojim krajnjim korisnicima ponudili maloprodajne usluge. Potrebno je, međutim, i da operator koji koristi deo infrastrukture Telekoma ima finansijske i tehničke kapacitete da izgradi deo mreže za pristup do krajnjih korisnika. U svakom slučaju, mreža elektronskih komunikacija se širi, a pri zajedničkom korišćenju resursa, taj proces je veoma efikasan", ocenila je Reljin.

Navela je da će se Komisija za zaštitu konkurencije postupku procene ugovora Telekoma i Telenora konsultovati sa Ratelom, kao regulatorom u oblati elektronskih komunikacija koji prati okolnosti na telekomunikacionom tržištu i može da sagleda ove ugovore iz svih aspekata i da ih oceni na osnovu tržišnih udela operatora.

"Ako bi postojale bilo kakve sumnje, relevantna institucija je tu da samostalno donese konačnu odluku da li je sporazum restriktivan. Na osnovu uobičajene prakse, iznajmljivanja optičkih kapaciteta u oblasti elektronskih komunikacija, to se ne bi moglo zaključiti", smatra Reljin.

Komentarišući ocene da Telekom treba da na aukcijama nudi iznajmljivanje infrastrukture po istim uslovima za sve učesnike na tržištu, ona je rekla da mreže elektronskih komunikacija ne koriste ograničeni resurs, pa se aukcije, kao mehanizam dodele resursa, ovde ne koriste.

"Bilo kakav složen proces iznajmljivanja je kontraproduktivan jer traži vreme za nešto što je često motivisano hitnim slučajevima, na primer, prekid mreže jednog operatora zahteva brzu reakciju iznajmljivanja kapaciteta od drugog operatora", rekla je Reljin.

Dodala je da je Telekomu, kao dominantnom operatoru na veleprodajnom tržištu fizičkog pristupa infrastrukturi kao i na veleprodajnom tržištu širokopojasnog pristupa, određena obaveza pružanja tih usluga pod regulisanim tehničkim i komercijalnim uslovima koji su objavljeni u standardnim ponudama na njihovom sajtu, pa je ta kompanija dužna da svakom operatoru pruži te usluge pod istim uslovima ukoliko za to postoje tehničke mogućnosti.

"Zakup optičke infrastrukture ne spada u regulisane usluge pa Telekom može da iznajmljuje svoju optičku mrežu drugim operatorima po komercijalnim uslovima, a u skladu sa svojim poslovnim odlukama. To isto već rade i drugi operatori", rekla je Reljin i dodala da domaći kablovski operatori imaju veoma velike kapacitete u optičkim mrežama.

Povodom ocena nekih stručnjaka da će tržište u Srbiji biti liberalizovano tek kada svim operatorima u Srbiji bude omogućeno da pružaju sve četiri usluge fiksnu i mobilnu telefoniju, internet i televizijske usluge, ona je kazala da je tržište elektronskih komunikacija već liberalizovano.

"Telenor je, na primer, na aukciji koja je bila, transparento objavljena i realizovana, dobio dozvolu za rad fiksne mreže elektronskih komunikacija (Telekom je to imao i ranije). Usvajanjem Zakona o elektronskim komunikacijama operatori fiksnih kablovskih mreža su, uvođenjem principa da se aukcije ne sprovode za mreže koje ne koriste ograničeni resurs, svoje kapacitete prijavljivali u jednostavnoj proceduri kod Ratela. Tako su brojni kablovski operatori praktično ozvaničili svoje, do tada već izgrađene, mreže", rekla je Irini Reljin.

Istakla je da su bežični sistemi koji koriste ograničeni spektar, kao što su mobilni operatori, pristupali aukcijama za prodaju prava na korišćenje radio-frekvencijskog spektra, koje su bile transparentno objavljivane i realizovane.