Jedan finansijski instrument postao hit među štedišama i malim ulagačima
Dugo vremena bio je u drugom planu.
Izvor: Poslovni dnevnik/Mario Gatara
Ilustracija: Shutterstock/Westlight
Uprkos primetnom oporavku u zadnjem kvartalu, ogromna većina berzanskih indeksa širom sveta dočekala je kraj prošle godine duboko u negativnom saldu.
Ali to već ionako znate, zar ne? I verovatno vam nisu promakle brojke koje opisuju impresivno kretanje deonica tokom ove godine? A jeste li znali da je prošla godina bila jedna od najgorih u istoriji za – obveznice? Znate li kako se poslednjih meseci kreću prinosi na obveznice?
U medijima, kako domaćim, tako i onim stranim, akcije su bitno zastupljenije od ostalih, nominalno opskurnijih klasa imovine. Ili je barem tako bilo do sada, jer su nedavne inicijative hrvatskog ministarstva finansija u značajnoj meri preusmerile svetla reflektora u smeru – obveznica.
Ili još preciznije, dužničkih vrednosnih papira, budući da potonja sintagma obuhvata sve srodne instrumente, bez obzira na rok dospeća. Bilo kako bilo, dotična kategorija odjednom je postala pravi hit među štedišama i malim ulagačima, nakon što je dugo vremena bila sasvim u drugom planu. I to ne samo u Hrvatskoj, piše Poslovni dnevnik.
Glad za fiksnim prinosima
Verovatno najprikladniju ilustraciju rasprostranjenog interesa za obveznicama, trezorskim zapisima (instrumenti s dospećem do godinu dana) i ostalim podvrstama unutar porodice dužničkih vrednosnih papira valja potražiti izvan hrvatskih granica. Mesto radnje je Cirih, a vreme mart ove godine i eskalacija bankarske krize koja je buknula u Kaliforniji i progutala šačicu američkih banaka, te usput ostavila na vetrometini ugledni Kredi Svis.
Pritisnute masovnim egzodusom klijenata (i milijardi dolara imovine) koji je beležio Credit Suisse, pragmatične švajcarske vlasti u martu su orkestrirale pregovore nakon kojih je nekadašnji gigant nepovratno otišao u istoriju – progutao ga je UBS. No preuzimanje je u značajnoj meri prevaljeno preko leđa vlasnika AT1 (“Additional Tier 1”) obveznica, specifičnog instrumenta koji spada u CoCo (“contingent convertible”) kategoriju.
Ili još jednostavnije, uz blagoslov švajcarskog regulatora (FINMA), deo troškova preuzimanja u visini 17 milijardi dolara platili su vlasnici – obveznica. Otuda i dramatičan rast kojim su prinosi na nominalno rizičnije obveznice etabliranih finansijskih institucija (privremeno) skočili iznad 15%.
Nepunih osam meseci kasnije, isti onaj UBS koji je u martu do zadnje kapi iscedio AT1 mehanizam, plasirao je na tržište vlastite CoCo obveznice u visini 3,5 milijardi dolara, a knjiga narudžbi bila je – desetostruko veća (zbog čega je inicijalno zamišljen prinos od 10% sveden u jednocifrene okvire). I to vam stvarno govori sve što treba da znate o sadašnjem apetitu ulagača za obveznice.
U ovom slučaju zainteresovani investitori ponudili su više od 36 milijardi dolara obveznica, obilato plaćajući dve bitne stavke: klauzulu po kojoj se obveznice ne mogu anulirati (već samo konvertirati u deonice) i fiksni prinos od 9,25% na rok od pet godina (tehnički gledano, obveznice nemaju rok dospeća, već su opozive nakon pet godina, što mu, da ne navodimo nepotrebne detalje, u ovoj priči dođe na isto).
Reč je o pomalo ekstremnom primeru (visoki prinosi adekvatni su razmerama potencijalnog rizika), no investitori širom sveta upravo u obveznicama traže zaklon od neizvesne budućnosti, jer za razliku od ostalih finansijskih instrumenata, dužnički vrednosni papiri jamče određeni prinos. Naravno, u okvirima binarnog ishoda – ili sve (i glavnica i kamata), ili ništa, u slučaju bankrota izdavaoca (priča je nešto kompleksnija, ali to nije tema ove priče).
Fenomen inverzije
Ilustracija: Shutterstock/REDPIXEL.PL
Osim što je delovala podsticajno na konzervativnije nastrojene ulagače, neizvesnost je, u prvom redu ona geopolitičke prirode, a onda i po pitanju budućeg kursa monetarne politike (kretanja kratkoročnih kamatnih stopa), i te kako kumovala još jednom zanimljivom fenomenu. Reč je o inverziji krivulje prinosa. U normalnim okolnostima, prinosi na obveznice rastu s većim rokovima dospeća, no inverzija okreće uvrežene zakonitosti naglavce, pa obveznice s kraćim rokom dospeća nude više prinose u odnosu na izdanja koja kasnije dospevaju.
Tragom niza istraživanja usredsređenih na istorijsko kretanje američkih državnih obveznica, inverzija slovi kao prilično pouzdan indikator nadolazeće recesije. Logika je prilično jednostavna i počiva na očekivanju da će monetarne vlasti na usporavanje privrednog rasta odgovoriti smanjenjem kratkoročnih kamatnih stopa (koje imaju veći uticaj na izdanja s kraćim rokovima dospeća), što će se onda odraziti i na troškove zaduživanja.
Budući su i FED i ECB na rast inflacije odgovorili dramatičnim rastom kamatnih stopa, prinosi na izdanja s bližim rokovima dospeća značajno su porasli, što je ostavilo velikog traga na američke obveznice, ali dotična pojava nije zaobišla ni brojne druge izdavaoce. Štaviše, pojavila se i u slučaju hrvatskih izdanja – u julu ove godine (generički) prinos na dvogodišnje hrvatske državne obveznice nadmašio je korespondirajuću brojku za desetogodišnje obveznice.
Nakon nekoliko meseci, zahvaljujući postepenom padu inflacije, te procenama kako se kampanja podizanja kamatnih stopa Evropske centralne banke bliži kraju (u dobrom meri i zbog evidentnog pada ekonomske aktivnosti na Starom kontinentu), inverzija je u hrvatskom slučaju poslednjih meseci gotovo sasvim iščezla.
Ali je svejedno uticala na formiranje uslova zaduživanja, zbog čega se hrvatskim građanima koji u novembru namaeravaju da pribave ponešto od najavljenog izdanja državnih trezorskih zapisa smeši relativno atraktivna kamatna stopa od 3,75%. U jednom od mogućih scenarija, onom s pesimističnim predznakom iz makro perspektive, tih 3,75% mogao bi biti i maksimum koji investitori mogu izvući od nominalno manje rizičnih finansijskih instrumenata sa zajamčenim prinosom.
Ključ je u rokovima dospeća
Jer ukoliko se ostvare prognoze pesimista, te se centralna banka u Frankfurtu zaista odluči na radikalan zaokret već iduće godine kako bi stimulativnom monetarnom politikom (nižim kamatnim stopama) doprinela intenziviranju privrednog rasta, za sobom će povući nizbrdo i prinose na dužničke vrednosne papire.
Na takav rasplet i te kako računa druga grupa ulagača koja takođe favorizuje obveznice, ali iz sasvim drukčijih razloga. Oni, naime, ne pokušavaju da ugrabe obveznice koje im jamče izdašan prinos u budućnosti, već računaju na obrnuto-proporcionalnu vezu cene i prinosa obveznica. A kad prinosi na obveznice padaju, njihova cena raste. I obrnuto, naravno; upravo ovo potonje isprovociralo je zastrašujući pad indeksa obveznica tokom prošle godine, te uveliko doprinelo očajnim rezultatima investicionih fondova u čijim portfeljima obveznice zauzimaju značajne pozicije.
Pritom svakako valja imati na umu jednostavan princip: promene kamatnih stopa imaju puno veći uticaj na dužničke instrumente s dužim rokovima dospeća. Kada je reč o trezorskim zapisima koje će ministarstvo finansija ponuditi i građanima (malim ulagačima), u tako kratkom roku od 12 meseci ne treba očekivati značajnije promene cene. Slično vredi i za narodne obveznice emitovane u martu ove godine, s rokom dospeća od dve godine.
Uostalom, i jedan i drugi instrument u prvom su redu zamišljeni kao svojevrsni podsticaj inertnom bankarskom sistemu, odnosno kredibilna alternativa klasičnim depozitima koji u proseku nude bitno inferiornije prinose. Slična situacija je i u ostatku Evrope, i sve je više država koje se odlučuju na taj način da mobilizuju štednju građana, ostavljenu da, uslovno rečeno, trune na računima poslovnih banaka.
Oni hrabriji odlučuju se i za izlete u smeru fondova koji ulažu u dužničke vrednosne papire, makar se u tom slučaju priča ponešto komplikovala. Jedan od najpopularnijih na Vol Stritu, iShares 20+ Year Treasury Bond ETF (TLT), dostigao je 40 milijardi dolara imovine, uprkos minusu od oko 10% od početka godine (za to vreme, deonički S&P 500 je u plusu od 17%). Vrtoglavi rast aktive posledica je špekulativnih opklada investitora koji očekuju promenu kursa centralne banke i silazni trend kamatnih stopa, što bi se u značajnoj meri moglo odraziti na izdanja s dužim rokovima dospeća (20+, kako govori sam naziv fonda).
Konzervativniji ulagači ipak radije ulažu direktno u obveznice, privučeni relativno visokim fiksnim prinosima, ili se koncentrišu na fondove koji operišu s instrumentima na bližem kraju krivulje prinosa, gde su potencijalni gubici cene (u slučaju daljnjeg rasta kamatnih stopa) limitirani kratkoročnijim profilom ulaganja. Svi zajedno generisali su primetan interes za naoko dosadne dužničke vrednosne papire koji će verovatno još neko vreme biti predmet interesa medija i šire javnosti, piše portal.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Mađarska kompanija MOL i ruski Gasprom su dogovorili osnovne odredbe budućeg kupoprodajnog ugovora za NIS koji će biti upućen američkom OFAK-u na odlučivanje, a Srbija je takođe povećala udeo.
Centralna banka Indije (RBI) predložila je da zemlje organizacije BRIKS povežu svoje digitalne valute kako bi se olakšala prekogranična trgovina i plaćanja u turizmu, što bi moglo da smanji oslanjanje na američki dolar.
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov nazvao je uzajamno korisnim preliminarni dogovor o prodaji paketa akcija srpske kompanije NIS, koji pripada Gaspromnjeftu, mađarskoj kompaniji MOL.
Slovenija od 1. januara 2026. godine uvodi novi model rada pod nazivom "80-90-100", koji donosi značajne promene za starije radnike i one sa dugim radnim stažom.
U Davosu danas počinje treći dan Svetskog ekonomskog foruma, a Srbiju na forumu predstavlja predsednik Aleksandar Vučić, koji će tokom dana imati brojne bilateralne susrete sa svetskim zvaničnicima.
Francuski proizvođač automobila Reno(Renault) pridružiće se sektoru odbrambene industrije kroz novo partnerstvo s domaćom kompanijom iz namenske industrije Turgis/Gaillard, objavljeno je iz te kompanije.
Rat u Ukrajini 1.448. dan. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski tvrdi da je Rusija izvela masovan napad dronovima i raketama, ostavivši veliki deo domaćinstava bez struje, Kijev optužuje Moskvu da napadima na energetsku infrastrukturu ugrožava bezbednost.
Donald Tramp, predsednik Amerike, održaće danas govor na forumu u Davosu, koji ceo svet sa nestrpljenjem očekuje. Prethodno je nekoliko svetskih zvaničnika, koji takođe učestvuju na Svetskom ekonomskom forumu, već najavilo da svet ide u nepoznatom pravcu.
Zvaničnici Pentagona izrazili su ogorčenje zbog Trampovih izjava o mogućoj vojnoj akciji na Grenlandu. Naveli su da im još uvek nije zatraženo da počnu planiranje invazije na to ostrvo.
Izrael je izabrao predstavnika za Evrosong 2026. Noam Betan, 27‑godišnji pevač iz Ra’anane, predstavljaće Izrael na ovogodišnjoj Evroviziji nakon što je sinoć pobedio u finalu popularnog takmičarskog šoua Hakočav Haba (Rising Star).
U Davosu se održava Svetski ekonomski forum, a među brojnim svetskim liderima i uticajnim ličnostima prisutan je i Bil Gejts čiji je dolazak izazvao veliku pažnju.
Kada govorimo o rodoljublju u srpskom narodu, nemoguće je zaobići ime Svetog Save. On nije samo prvi arhiepiskop srpski, niti samo istorijska ličnost iz dalekog srednjeg veka, on je temeljni stub srpskog duhovnog, kulturnog i nacionalnog identiteta.
Da priroda potpuno sama i te kako zna da ucrta savršene oblike pokazalo se puno puta. Jedan takav lep primer stiže nam i iz rožajskog sela Bašča, iz domaćinstva porodice Garović. Domaćica Tamara, tokom spremanja obroka za brojnu porodicu, presekla je krompir
Američki glumac Timoti Basfild (68) pušten je iz pritvora i suđenje će čekati na slobodi, nakon što je sud u saveznoj državi Novi Meksiko odlučio da se rizici u ovom slučaju mogu umanjiti uslovima puštanja, piše Junilad (Unilad).
Četvrta sezona popularne serije "Bridžerton", čiji se prvi deo očekuje krajem januara, fokusiraće se na romansu Benedikta (Luk Tompson) i Sofi Bek, koju će tumačiti nova glumica Jerin Ha.
Dok se Sidni Svini navodno priprema za ulogu OnlyFans modela u predstojećoj sezoni serije Euforija, njeni obožavaoci su otkrili još jednu njenu smelu ulogu iz prošlosti.
Glumac Stelan Skarsgard potvrdio je da se u filmskim krugovima intenzivno radi na tome da se pronađe način za povratak lika koji tumači Meril Strip u predstojećem trećem nastavku hit franšize "Mamma Mia".
Every move by U.S. President Donald Trump is facing closer scrutiny than ever. NATO and other European leaders have created a group chat called the "Washington Group" to analyze his "potentially harmful" actions.
Today, members of the Serbian Parliament continued a consolidated debate on 25 items on the agenda, including a set of judicial laws submitted by Serbian Progressive Party MP Uglješa Mrdić.
The third day of the World Economic Forum begins in Davos today, with Serbia represented by President Aleksandar Vučić, who will hold numerous bilateral meetings with world leaders throughout the day.
Globalni rast AI industrije stvara ozbiljan pritisak na tržište memorijskih čipova, što dovodi do nestašice RAM-a i rasta cena, upozoravaju analitičari.
Rusija planira da tokom 2026. godine započne serijsku proizvodnju domaće satelitske internet mreže, koja bi trebalo da predstavlja odgovor na američki Starlink.
Istraživači iz kompanije Check Point upozorili su na pojavu VoidLink-a, jednog od prvih poznatih primera naprednog malvera koji je u velikoj meri razvijen uz pomoć veštačke inteligencije.
Komentari 6
Pogledaj komentare