Svaki put kada se saopšti da je Srbija napredovala na nekoj od (belo)svetskih listi napravljenih prema uslovima poslovanja, ovdašnji građanin se uštine za obraz. Nije li to ona ista zemlja koja ne poštuje sopstveni ustav koji bi, između ostalog, trebalo da jemči i vlasnička prava i slobodu raspolaganja imovinom.
Foto: Thinkstock
O ovome može posvedočiti skoro pet miliona naših građana, te bivših i sadašnjih radnika nacionalne telekomunikacione kompanije koji više od pet godina tek formalno poseduju delić njenog vlasništva. Mogućnost da ove vlasničke papire prodaju, ili eventualno dokupe, isključena je voljom dominantnog akcionara (države) i svedena je na polulegalne transakcije koje se odvijaju na sivom tržištu putem ugovora o poklonu. Iako je procenjena vrednost ove „zamrznute“ imovine prilično zamašna (barem 250-300 miliona evra), negativne posledice su kudikamo veće, a tiču se pre svega signala koje šalje ovdašnji investicioni ambijent.
Jednak tretman tržišnih igrača predstavlja osnovu svakog uređenog privrednog sistema, dok uzurpacija prava najslabijih učesnika vodi njegovoj totalnoj destrukciji. Tako, ovde, s jedne strane nemoćni manjinski akcionari Telekoma ne mogu ni da raspolažu akcijama koje im je država sopstvenim zakonom dodelila, dok svetske korporacije uživaju blagonaklonost prilikom podele subvencija uz više nego upitne ukupne efekte. Višegodišnja doslednost u sprovođenju ovakve ekonomske politike namnožila je povlašćene tržišne učesnike, potpuno destimulisavši neprotežirane investitore koji zahtevaju tek jasna pravila i podjednak tretman.
Odlukom da nelistira Telekom na berzanskom tržištu, što bi sa sobom nosilo i kvartalno objavljivanje finansijskih izveštaja, te svih bitnih poslovnih događaja, država jasno poručuje koliko joj je stalo do transparentnosti u poslovanju preduzeća u kojima vodi glavnu reč. Kako samo listiranje kompanije ne podrazumeva obavezu prodaje vlasničkog udela (bilo da je u pitanju država ili neki drugi akcionar), jasno je da je kvaka u povećanoj dostupnosti informacija o poslovanju, tako uobičajenoj u svakoj normalnoj tržišnoj privredi. Ovo nam štošta govori i o izgledima drugih državnih preduzeća o čijem poslovanju verovatno još dugo nećemo moći da sudimo, koliko god punjenjem budžeta učestvovali u pokrivanju njihovih gubitaka.
Foto: Ponuda na jednom sajtu za kupoprodaju, screenshot
Nelistiranjem Telekoma država direktno podriva i razvoj tržišta kapitala koje bi moglo da potpomogne jeftinije finansiranje privrede i omogući življe stope ekonomskog rasta. Kotiranje na berzi svih većih državnih sistema privuklo bi značajan broj profesionalnih portfeljnih investitora čije bi iskustvo moglo biti od višestruke pomoći u povećanju efikasnosti ovih kompanija. Kontrola velikih sistema preko berze, makar država zadržala većinsko vlasništvo, vodila bi nesumnjivo njihovim boljim poslovnim rezultatima i manjem opterećenju budžeta.
Eventualno listiranje Telekoma, za koje su se tehnički uslovi stekli još u leto 2012. godine i koje godinama zavisi od puke političke volje, momentalno bi eliminisalo sivo tržište ovih akcija na kojem nije sigurno da li su veći gubitnici kupci ili prodavci. Ovi potonji jer u želji da se dočepaju crkavice za popunjavanje kućnog budžeta pristaju na bilo koju cenu, dok bi ove prve sama mističnost kupovine mogla da motiviše na plaćanje nerealno visokih iznosa.
Na kraju, možda se vremenom i zaboravilo, ova kompanija je bila deo paketa akcija besplatno podeljenih građanima, poznatog po nerealnim obećanjima političara da će dostići vrednost od hiljadu evra. Ako je tu političku igru bilo lako prozreti, malo ko je mogao pretpostaviti da će ovo „stakleno zvono“ nad Telekomom toliko dugo potrajati. Deo ove priče bila je i farmaceutska kompanija Galenika čije je višegodišnje držanje mimo očiju javnosti i tržišta koštalo građane ove zemlje nekoliko stotina miliona evra. Tek toliko da se posle ne kaže da nije bilo pokazne vežbe i to izravno u našem dvorištu.
Nenad Gujaničić, Momentum Securities
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od početka ove godine u Italiji se primenjuju ažurirana pravila za korišćenje bankomata, koja utiču na način podizanja gotovine, identifikaciju korisnika i obračun naknada.
Kada MOL bude otkupio većinski udeo u NIS-u i kada se završi izgradnja naftovoda, doći ćemo do izuzetno povoljne energetske situacije u pogledu snabdevanja Srbije, izjavio je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.
Vršilac dužnosti direktora Srbijavoza Ljubiša Pejičić izjavio je da se puštanje u saobraćaj brze pruge između Beograda i Budimpešte očekuje između 20. februara i 15. marta.
Kineska državna kompanija Shandong Hi-Speed International zatražila je dodatnih 90 miliona evra za izgradnju auto-puta Banja Luka–Prijedor (BiH), čime bi ukupna vrednost projekta porasla sa 297 na skoro 388 miliona evra.
Ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto, po pitanju namere Srbije da poveća vlasnički udeo u NIS-u, naveo je da je to matematički moguće, ali da će detalji biti prepušteni MOL-u.
Džesi Binal i Džo Flin, ličnosti povezane sa kampanjom američkog predsednika Donalda Trampa za poništavanje izbora 2020. godine, ove nedelje boravili su u Bosni i Hercegovini kako bi razgovarali o projektu Južnog gasovoda vrednom 200 miliona dolara.
Rat u Ukrajini – 1.423. dan. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštila je da je postigla sporazum o privremenom obustavljanju neprijateljstava u blizini nuklearne elektrane Zaporožje.
Poljska priprema teren na granici sa Rusijom za postavljanje protivtenkovskih mina, i mogla bi da obezbedi granicu u roku od 48 sati u slučaju krize, izjavio je zamenik ministra odbrane te zemlje Cezari Tomčik.
Bivša premijerka Ukrajine Julija Timošenko izjavila je na ročištu pred Vrhovnim antikorupcijskim sudom Ukrajine da se zemlja nalazi pod "fašističkim režimom" i negirala sve optužbe koje su protiv nje podnete.
Situacija u Kijevu jasno pokazuje da Ukrajina ne može da pobedi u sukobu sa Rusijom, izjavio je penzionisani potpukovnik američke vojske Danijel Dejvis u programu Jutjub-kanala "Deep Dive".
Večeras se u splitskoj dvorani Gripe održava koncert Marka Perkovića Tompsona, a pre početka koncerta, veliki broj publike u dvorani je počela da skandira "ajmo, ustaše".
Svakodnevni stres, od neočekivanih računa do osećaja potcenjenosti na poslu, može negativno uticati na zdravlje creva, upozorava nutricionistkinja Kim Plasa.
Osobe sa sindromom sopstvenog alkoholnog vrenja opiju se bez konzumiranja pića. Njihov digestivni trakt proizvodi etanol. Nova studija kaže da su uzrok mikrobi i da crevna flora može da bude relevantna i pred sudom.
Nauka o ishrani se stalno razvija, a namirnice koje su se nekada smatrale neutralnim ili čak povremenim užitkom danas se proučavaju kroz znatno precizniju, naučno utemeljenu prizmu.
Plivanje za Časni krst tradicionalno se organizuje na Bogojavljenje 19. januara, a iako mnogo ljudi želi da učestuje u ovom običaju, moraju biti svesni opasnosti po zdravlje.
Amsterdam Shortcutz, jedinstvena globalna turneja kratkih filmova koja povezuje publiku i autore kratkih filmova, i ove godine se održava u Domu omladine Beograda.
Google bi zahvaljujući svom novom AI modelu Gemini 3 mogao da preuzme vodeću ulogu u razvoju veštačke inteligencije, tri godine nakon što je kompanija bila zatečena lansiranjem alata ChatGPT kompanije Open AI.
Kao što naslov kaže, narednih dana imaćemo priliku da se družimo sa novim benzinskim modelom Chery Arrizo 8. U nastavku pročitajte kratku najavu, a onda trk u komentare i postavljajte pitanja!
Nakon kratkog prazničnog odmora, došlo je vreme da objavimo par testova koje vam dugujemo. Krećemo sa modelom MG HS Hybrid+ za koji imamo dosta toga lepog da kažemo.
Komentari 4
Pogledaj komentare