Brajan Solis ekskluzivno za B92.net o svetu budućnosti: 2020. je bila samo generalna proba
Brajan Solis, jedan od najvećih digitalnih analitičara današnjice, u ekskluzivnom razgovoru za B92.net govori o tome u kakvom svetu živimo danas, kakva nas budućnost čeka i šta možemo da uradimo sada da bismo sutra živeli bolje.
Izvor: B92.net
Foto: Promo
Solis, globalno poznat i priznat po svojim tačnim predikcijama i radu sa brojim kompanijama na tržišnoj i poslovnoj transformaciji, za naš portal objašnjava da, kada je digitalizacija u pitanju sve do 2020. nismo bili na pravom putu.
"Tehnologiju smo doživljavali ležerno i koristili je usputno, onako kako nam je odgovaralo. Od početka veka, prošlo je 20 godina digitalne transformacije i digitalne evolucije koje nismo iskoristili na pravi način, jer nam je digitalizacija služila kao sredstvo, a ne kao cilj", objašnjava ovaj čuveni futurista i digitalni antropolog za B92.net.
Solis smatra da smo tek u prethodnoj godini bili prisiljeni da se adaptiramo remetilačkoj sili digitalizacije i počeli smo da uviđamo šta je sve zaista moguće ostvariti korišćenjem novih tehnologija.
"Da li ćemo na tom putu i ostati veliko je pitanje. Sa jedne strane, mnoge kompanije su počele da ubrzavaju proces digitalne transformacije na osnovu iskustva koje su stekle tokom pandemije, dok se drugi pripremaju da se vrate na staro i očigledno nisu naučili lekcije koje nam je 2020. donela", dodaje.
Koja tehnologija će doneti sledeće velike promene?
Trenutno se nalazimo u četvrtoj industrijskoj revoluciji koju je globalna pandemija značajno ubrzala. Stvari poput veštačke inteligencije, kognitivne automatizacije, virtuelne realnosti, sajber bezbednosti, blokčejna, 5G mreže (pa i 6G mreže u ne tako dalekoj budućnosti) kao i internet stvari (IoT).
Sve te tehnologije simultano menjaju svet i jednako poseduju inovativni i remetilački potencijal.
Nema jedne posebne tehnologije koja će u određenom trenutku promeniti svet, već ga sve, u svakom trenutku, menjaju. Na nama je da se adaptiramo na tempo koje te promene diktiraju. Prošla godina je bila samo generalna proba pred budućnost u kojoj će svaka godina potencijalno biti tehnološki revolucionarna.
Da li digitalizacija pruža više mogućnosti manjim, manje razvijenim društvima i zemljama da sustignu naprednije zemlje?
Svaka disrupcija, poput one koju stvara digitalizacija ili nove tehnologije ne redefiniše samo stare korelacije i odnose, nego i kreira potpuno nove. Primera radi, Singapur i Hong Kong su bili daleko ispred svih u digitalizaciji, pa je inovacija postala deo kulture.
S druge strane, ako pogledate Sjedinjene Američke Države, koje važe za lidera po mnogo čemu u svetu, shvatićete da nisu bile spremne za tektonske promene koje su nas zadesile. To važi i za mnogobrojne kompanije u SAD, čak neke od najvećih na svetu, koje su bile potpuno nesnađene na početku pandemije.
Prethodni odnosi moći se remete i postavljaju se novi.
Drugim rečima, kreira se novi balans i mogućnosti da se "velike" i "male" demokratizuju, jer su mnogi ponovo krenuli sa iste tačke.
U jednoj od vaših knjiga – Lifescaling – govorite o tome kako je jedan od glavnih izazova digitalnog života prevazilaženje stalnih smetnji. Kako se fokusirati na ono što je zaista važno?
Sva kompleksnost leži u efikasnoj identifikaciji stvari koje nam odvraćaju pažnju, a da toga nismo ni svesni. Svi se slažemo da se distrakcija dešava kada vam, dok radite jednu stvar, nešto drugo odvuče i skrene pažnju.
Foto: Promo
Ono u čemu se ne slažemo je šta su sve distrakcije.
Da li nam notifikacije za društvene mreže, primljeni mejl ili poruka jednako odvlače pažnju? Većina ljudi bi rekla ne, jer smo naviknuti da često proveravamo telefon. Za mnoge je to primarni izvor komunikacije i interakcije sa drugima, pa su nesvesni koliko zapravo može da oduzme vremena.
Prepoznati stvari koje nam oduzimaju vreme je suštinski važno, jer distrakcije utiču na to kako razmišljamo, kako radimo, koliko smo efikasni i kreativni, kakve standarde postavljamo sebi u svakodnevnim aktivnostima. Distrakcije nas primoravaju da češće radimo više stvari odjednom, što dugoročno smanjuje našu produktivnost, jer nemamo vremena da se udubljujemo preterano u to šta radimo.
Kao rezultat, nećemo ostvariti pun potencijal u radu, a samim tim se nećemo isticati u radu što će smanjiti našu konkurentnost, kritički potencijal i samopouzdanje. Kada se naviknemo da nam mnogo stvari odvlači pažnju, to počinje da se dešava sve češće i češće, tako da ulazimo u začarani krug neefikasnosti i neostvarenosti koji smo sami stvorili.
Zbog toga je važno da prepoznamo bitno od nebitnog kao i da ozbiljno preispitamo stvari na koje trošimo vreme, čak i ako je malo vremena u pitanju. Distrakcije ne treba olako shvatiti, naprotiv. One su kao minsko polje na našem putu ka uspehu, zbog čega je veoma važno da ih prepoznamo kako bi smo mogli da ih zaobiđemo.
Bićete jedan od govornika na stručnoj konferenciji koju organizuje A1 Srbija, jedan od vodećih operatera u jugoistočnoj Evropi. Kakvu ulogu će telekomunikacione kompanije imati u globalnoj digitalizaciji?
Telekomunikacione kompanije će odigrati ključnu ulogu u digitalnoj tranziciji, a koliko će biti uspešne zavisiće od toga kako će pokriti tri segmenta poslovanja u budućnosti – prirodnu poslovnu evoluciju, dakle kako uskladiti ponudu sa trenutnim mogućnostima koje tehnologije pružaju; kontinuirano anticipiranje razvoja tehnologije i u skladu sa tim investiranje u nova, inovativna rešenja, proizvode i usluge, što će neizostavno kreirati nove vrednosti; razumevanje evolucije tržišta, jer će se primenom novih tehnologija, pojedinci, društva i tržišta promeniti.
Te promene ne znače samo da morate adaptirati ponudu u skladu sa potražnjom, nego zahteva anticipaciju potražnje kako bi unapred znali kakvu ponudu ili novu vrednost kreirate, a sve to brže i efektnije od konkurencije.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kompanija Aluminium Bahrein (Alba) započela je postepeno gašenje proizvodnje u najvećoj svetskoj topionici aluminijuma na jednoj lokaciji, usled poremećaja u snabdevanju i transportu izazvanih ratom na Bliskom istoku, saopštila je ta kompanija.
Moglo bi doći do rasta cena nekretnina ako bude produžen sukob na Bliskom istoku ili dalje eskalira zbog potencijalne krize migranata i povećane potražnje za zakupom, kažu stučnjaci.
Direktor kompanije "Sarajevo-gas" Nedeljko Elek rekao je da je u toku proces gasifikacije Republike Srpske. Projekat je vredan milijardu i 20 miliona KM, najveći je u istoriji, a finansira se iz budžeta. Rok za završetak radova je četiri godine.
Austrijski investitor Immofinanz službeno je potvrdio da će do kraja 2026. otvoriti Stop Shop retail park u Bjelovaru, a na svakoj novoj lokaciji otvara se i oko 100 radnih mesta.
Rat sa Iranom mogao bi značajno da poveća troškove života širom sveta. Zatvaranje Ormuskog moreuza podiže cenu nafte, a duži sukob mogao bi da donese nova poskupljenja goriva, hrane i transporta.
Čelnici vodećih američkih naftnih kompanija upozorili su administraciju Donalda Trampa da će se energetska kriza, koja je podstaknuta ratom u Iranu, verovatno pogoršati.
Profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji Ismail Musabegović rekao je danas da nagli skok euribora neće mnogo uticati na rate kredita, jer evro nije oslabio u odnosu na dinar.
Katedra za vazduhoplovstvo Mašinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu organizuje svečanu javnu odbranu projektnih zadataka iz predmeta „Projektovanje letelica 2025/26“, na kojoj će studenti završne godine predstaviti projekte letelica koje su razvijali.
Novo nemačko zakonodavstvo predviđa stroga ograničenja za trgovce naftom i obrnuti teret dokazivanja prilikom podizanja cena, ali konzervativni nemački stručnjaci upozoravaju na moguće zamke.
Sukobi širom Bliskog istoka – 17. dan. Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči kaže da Teheran "nije tražio prekid vatre, čak ni pregovore", odgovarajući tako Donaldu Trampu. Izrael napao Bejrut tokom noći.
Iran upozorio Rumuniju da će odgovoriti politički i pravno, ako ta zemlja dozvoli Sjedinjenim Državama da koriste baze na njihovoj teritoriji za operacije protiv Irana.
U poslovnoj zgradi u Amsterdamu odjeknula je eksplozija, za koju je ekstremistička grupa preuzela odgovornost. Holandska policija istražuje povezanost ovog incidenta sa eksplozijama u Amsterdamu i Roterdamu.
Danas je 1.482. dan rata u Ukrajini - Volodimir Zelenski izjavio da ruski predsednik Vladimir Putin nikada nije želeo da okonča rat i pozvao na povećanje pritisaka na Moskvu. S druge strane, Američki predsednik sve više gubi interesovanje za Ukrajinu.
Kantautorka Dajana Voren ispisala je istoriju na ovogodišnjoj dodeli Oskara, tako što je imala sedamnaest šansi da osvoji prestižnu nagradu, ali nije iskoristila nijednu.
Glumac Leonardo Dikaprio privukao je ogromnu pažnju na crvenom tepihu 98. dodele Oskara, ali ne samo zbog svoje nominacije. Njegov potpuno novi izgled izazvao je buru komentara na društvenim mrežama.
Film "Jedna bitka za drugom" veliki je pobednik dodele Oskara. I neka druga nagrađena dela bave se politički osetljivim temama, a posebno su političkim porukama bili nabijeni govori.
Glumica Tejana Tejlor snimljena je u žestokom verbalnom sukobu iza pozornice na dodeli Oskara 2026. nakon što ju je, kako tvrdi, jedan muškarac gurnuo.
Ugljeni hidrati odavno imaju lošu reputaciju. Za to su krive dijete sa niskim unosom ugljenih hidrata, koje su navele ljude da veruju da su namirnice poput krompira i testenine same po sebi nezdrave. Ipak, stručnjaci ističu da je ovo mit.
Hari Mata Hari, jedan od najpopularnijih regionalnih pop pevača stiže u Beograd gde će u petak i subotu 20. i 21. marta, na prve dane proleća, velikim koncertima obradovati beogradsku publiku.
Dodeljeni su Oskari, najprestižnije filmske nagrade na svetu. Film "Jedna bitka za drugom" dobio je najviše priznanja, a ujedno i nagradu za najbolji film.
Dodela Oskara, najprestižnijih filmskih nagrada na svetu, održana je u Dolbi teatru u Los Anđelesu. Voditelj 98. spektakla po redu bio je komičar Konan O’Brajen.
Clashes across the Middle East – Day 17. Iranian Foreign Minister Abbas Araghchi says that Tehran “has not sought a ceasefire, nor even negotiations,” responding to Donald Trump. Israel carried out an overnight attack on Beirut.
U.S. President Donald Trump warned that NATO faces a “very bad future” if American allies do not help in reopening the Strait of Hormuz, which has been effectively blocked by Iran amid the ongoing conflict.
The Iranian Joint Military Command issued a statement claiming that Israel and the United States are using copies of Iranian drones to carry out attacks on neighboring countries in order to attribute responsibility for those attacks to Tehran.
Iran’s Shia allies in Lebanon and Iraq have entered the war after U.S. and Israeli strikes on Iran, while the Yemeni Houthi rebels, despite being heavily armed and capable of attacking Gulf neighbors, have not yet joined the conflict, Reuters reports.
The conflict in the Middle East has entered its 14th day, as fighting between Israel and Iran continues with no signs of easing, amid new attacks, rising tensions, and fears of further escalation in the region.
Evropol je u saradnji sa policijskim organima više država i uz podršku Evrodžasta sproveo međunarodnu operaciju "Munja", u kojoj je razbijena zlonamerna proksi-usluga "Soks Eskort".
Dok mnogi drže baterije svojih telefona na granici od oko 5.000 mAh, kineski brendovi ovo premašuju zahvaljujući tehnologiji silicijum-karbonskih baterija - najbolji primer za to je Honor.
Prema najnovijim izveštajima, Bela kuća planira da naplati pozamašnu „proviziju“ za posredovanje u prodaji američkog poslovanja popularne društvene mreže.
Dok se svet i dalje bavi upotrebom dronova, na ratištu u Ukrajini pojavljuje se nova, futuristička pretnja. Kompanije za robotiku ubrzano testiraju humanoidne mašine koje bi uskoro mogle da zamene vojnike u najopasnijim misijama.
Komentari 4
Pogledaj komentare