Brajan Solis ekskluzivno za B92.net o svetu budućnosti: 2020. je bila samo generalna proba
Brajan Solis, jedan od najvećih digitalnih analitičara današnjice, u ekskluzivnom razgovoru za B92.net govori o tome u kakvom svetu živimo danas, kakva nas budućnost čeka i šta možemo da uradimo sada da bismo sutra živeli bolje.
Izvor: B92.net
Foto: Promo
Solis, globalno poznat i priznat po svojim tačnim predikcijama i radu sa brojim kompanijama na tržišnoj i poslovnoj transformaciji, za naš portal objašnjava da, kada je digitalizacija u pitanju sve do 2020. nismo bili na pravom putu.
"Tehnologiju smo doživljavali ležerno i koristili je usputno, onako kako nam je odgovaralo. Od početka veka, prošlo je 20 godina digitalne transformacije i digitalne evolucije koje nismo iskoristili na pravi način, jer nam je digitalizacija služila kao sredstvo, a ne kao cilj", objašnjava ovaj čuveni futurista i digitalni antropolog za B92.net.
Solis smatra da smo tek u prethodnoj godini bili prisiljeni da se adaptiramo remetilačkoj sili digitalizacije i počeli smo da uviđamo šta je sve zaista moguće ostvariti korišćenjem novih tehnologija.
"Da li ćemo na tom putu i ostati veliko je pitanje. Sa jedne strane, mnoge kompanije su počele da ubrzavaju proces digitalne transformacije na osnovu iskustva koje su stekle tokom pandemije, dok se drugi pripremaju da se vrate na staro i očigledno nisu naučili lekcije koje nam je 2020. donela", dodaje.
Koja tehnologija će doneti sledeće velike promene?
Trenutno se nalazimo u četvrtoj industrijskoj revoluciji koju je globalna pandemija značajno ubrzala. Stvari poput veštačke inteligencije, kognitivne automatizacije, virtuelne realnosti, sajber bezbednosti, blokčejna, 5G mreže (pa i 6G mreže u ne tako dalekoj budućnosti) kao i internet stvari (IoT).
Sve te tehnologije simultano menjaju svet i jednako poseduju inovativni i remetilački potencijal.
Nema jedne posebne tehnologije koja će u određenom trenutku promeniti svet, već ga sve, u svakom trenutku, menjaju. Na nama je da se adaptiramo na tempo koje te promene diktiraju. Prošla godina je bila samo generalna proba pred budućnost u kojoj će svaka godina potencijalno biti tehnološki revolucionarna.
Da li digitalizacija pruža više mogućnosti manjim, manje razvijenim društvima i zemljama da sustignu naprednije zemlje?
Svaka disrupcija, poput one koju stvara digitalizacija ili nove tehnologije ne redefiniše samo stare korelacije i odnose, nego i kreira potpuno nove. Primera radi, Singapur i Hong Kong su bili daleko ispred svih u digitalizaciji, pa je inovacija postala deo kulture.
S druge strane, ako pogledate Sjedinjene Američke Države, koje važe za lidera po mnogo čemu u svetu, shvatićete da nisu bile spremne za tektonske promene koje su nas zadesile. To važi i za mnogobrojne kompanije u SAD, čak neke od najvećih na svetu, koje su bile potpuno nesnađene na početku pandemije.
Prethodni odnosi moći se remete i postavljaju se novi.
Drugim rečima, kreira se novi balans i mogućnosti da se "velike" i "male" demokratizuju, jer su mnogi ponovo krenuli sa iste tačke.
U jednoj od vaših knjiga – Lifescaling – govorite o tome kako je jedan od glavnih izazova digitalnog života prevazilaženje stalnih smetnji. Kako se fokusirati na ono što je zaista važno?
Sva kompleksnost leži u efikasnoj identifikaciji stvari koje nam odvraćaju pažnju, a da toga nismo ni svesni. Svi se slažemo da se distrakcija dešava kada vam, dok radite jednu stvar, nešto drugo odvuče i skrene pažnju.
Foto: Promo
Ono u čemu se ne slažemo je šta su sve distrakcije.
Da li nam notifikacije za društvene mreže, primljeni mejl ili poruka jednako odvlače pažnju? Većina ljudi bi rekla ne, jer smo naviknuti da često proveravamo telefon. Za mnoge je to primarni izvor komunikacije i interakcije sa drugima, pa su nesvesni koliko zapravo može da oduzme vremena.
Prepoznati stvari koje nam oduzimaju vreme je suštinski važno, jer distrakcije utiču na to kako razmišljamo, kako radimo, koliko smo efikasni i kreativni, kakve standarde postavljamo sebi u svakodnevnim aktivnostima. Distrakcije nas primoravaju da češće radimo više stvari odjednom, što dugoročno smanjuje našu produktivnost, jer nemamo vremena da se udubljujemo preterano u to šta radimo.
Kao rezultat, nećemo ostvariti pun potencijal u radu, a samim tim se nećemo isticati u radu što će smanjiti našu konkurentnost, kritički potencijal i samopouzdanje. Kada se naviknemo da nam mnogo stvari odvlači pažnju, to počinje da se dešava sve češće i češće, tako da ulazimo u začarani krug neefikasnosti i neostvarenosti koji smo sami stvorili.
Zbog toga je važno da prepoznamo bitno od nebitnog kao i da ozbiljno preispitamo stvari na koje trošimo vreme, čak i ako je malo vremena u pitanju. Distrakcije ne treba olako shvatiti, naprotiv. One su kao minsko polje na našem putu ka uspehu, zbog čega je veoma važno da ih prepoznamo kako bi smo mogli da ih zaobiđemo.
Bićete jedan od govornika na stručnoj konferenciji koju organizuje A1 Srbija, jedan od vodećih operatera u jugoistočnoj Evropi. Kakvu ulogu će telekomunikacione kompanije imati u globalnoj digitalizaciji?
Telekomunikacione kompanije će odigrati ključnu ulogu u digitalnoj tranziciji, a koliko će biti uspešne zavisiće od toga kako će pokriti tri segmenta poslovanja u budućnosti – prirodnu poslovnu evoluciju, dakle kako uskladiti ponudu sa trenutnim mogućnostima koje tehnologije pružaju; kontinuirano anticipiranje razvoja tehnologije i u skladu sa tim investiranje u nova, inovativna rešenja, proizvode i usluge, što će neizostavno kreirati nove vrednosti; razumevanje evolucije tržišta, jer će se primenom novih tehnologija, pojedinci, društva i tržišta promeniti.
Te promene ne znače samo da morate adaptirati ponudu u skladu sa potražnjom, nego zahteva anticipaciju potražnje kako bi unapred znali kakvu ponudu ili novu vrednost kreirate, a sve to brže i efektnije od konkurencije.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Vladajuća koalicija u Nemačkoj postigla je konačan dogovor o potpunom ukidanju kontroverznog zakona o energetici prethodne vlade (tzv. Habekov zakon o grejanju) i uvođenju novog Zakona o modernizaciji zgrada (GMG).
Lokalne i međunarodne energetske kompanije sve snažnije ulažu u argentinsko nalazište škriljca Vaca Muerta, dok kriza na Bliskom istoku i problemi u Ormuskom moreuzu povećavaju interes za izvore nafte i gasa izvan ratnih i geopolitički nestabilnih područja.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da se priprema paket mera za penzionere koji će im mnogo značiti, pogotovo onim siromašnijima i najavio da će njihovi džepovi biti značajno puniji u kratkom vremenskom periodu.
Zamenik premijera Severne Makedoniie i ministar transporta Aleksandar Nikoloski najavio je da će u 2031. njegova zemlja imati brzu železnicu od granice sa Srbijom do granice sa Grčkom.
Zbog povišenog nivoa pesticida hlorpirifosa, Državni inspektorat povukao je sa tržišta mešanu salatu Benita, poreklom iz Severne Makedonije, koju prodaje Kaufland Hrvatska.
Japanske imigracione vlasti najavile su obračun sa osobama koje prekorače rok važenja vize i ilegalnim stranim radnicima, time što će pratiti društvene mreže i druge platforme radi sakupljanja informacija ili tragova.
Ruska kompanija Monocrystal, nekada jedan od tri najveća svetska proizvođača sintetičkog safira i važan dobavljač optičkih komponenti za ruske rakete i dronove, obavestila je poverioce da namerava da podnese zahtev za stečaj.
Odluka Velike Britanije da dozvoli uvoz dizel goriva i mlaznog goriva proizvedenog od ruske nafte u trećim zemljama izraz je pragmatizma u međudržavnim odnosima, izjavio je danas portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov.
Više hiljada ljudi protestovalo je danas u centru Madrida zbog rasta cena zakupa i sve teže dostupnosti stanova, a organizatori su najavili talas protesta u 24 španska grada tokom juna zbog stambene krize koja pogađa sve veći broj građana.
Sukob na Bliskom istoku ušao je u 86. dan, a SAD se premišljaju oko dva centralna pitanja u okviru pregovora sa Iranom - mehanizma za odmrzavanje iranske imovine i obima prekida vatre u Libanu.
Rat u Ukrajini ušao je u 1.551. dan, a ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je istakao da članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji mora biti potpuno i ravnopravno, dodavši da je potrebno otvoriti klastere.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u utorak putuje u Litvaniju nakon niza incidenata sa dronovima u baltičkim državama zbog kojih su građani upozoreni da potraže zaklon u podrumima i skloništima.
Sjedinjene Američke Države najoštrije osuđuju nepromišljen poziv Hezbolaha na svrgavanje demokratski izabrane vlade Libana, saopštio je danas državni sekretar Marko Rubio.
Kontroverzna porno zvezda Boni Blu, koja je šokirala javnost nakon što je spavala sa više od 1.000 muškaraca u jednom danu, tvrdi da ni na koga nema loš uticaj. Boni je rekla da je ona jedina osoba na koju utiče to što radi.
Aca Lukas još jednom je pokazao zašto važi za jednog od najvećih regionalnih muzičkih izvođača. Na koncertu u prepunom Mejdanu u Tuzli priredio je veče za pamćenje, ispunjeno emocijama, energijom i hitovima koje publika zna od prvog do poslednjeg stiha.
Suština je da Srpsku istorijsku svest danas više čuvaju pojedinci nego sistem. Ali, činjenica je da je po pitanju kulture sećanja danas mnogo bolje nego što je to bilo pre više od decenije... a to traje od 1978. god pa se temelji u 1918. godine.
Pevačici Zorici Brunclik je dijagnostikovana divertikuloza debelog creva, koju u početku nije shvatala ozbiljno. Tokom teškog perioda dobila je veliku podršku kolega, a dok je ležala u bolnici Ana Bekuta se molila za nju.
Oružje za borbu protiv prirodnog starenja zuba, koje ih s vremenom čini sve krhkijim i podložnijim oštećenjima izazvanim karijesom, nalazi se u posebnoj grupi matičnih ćelija smeštenih unutar zubne pulpe, koje nestaju sa godinama.
Stručnjaci upozoravaju da zdravlje kostiju zavisi od ishrane tokom celog života, a poseban značaj imaju kalcijum, vitamin D i proteini koji pomažu očuvanju koštane mase s godinama.
Sindrom policističnih jajnika (PCOS), jedan od najčešćih hormonskih poremećaja kod žena reproduktivnog doba, zvanično je preimenovan u poliendokrini metabolički sindrom jajnika (PMOS). Novo ime bolje opisuje složenost stanja.
"Taksista" Martina Skorsezea važi za jedan od najuticajnijih filmova u istoriji kinematografije. Priča o usamljenom i nestabilnom Trevisu Biklu ostavila je dubok trag u filmskoj kulturi, ali i pokrenula brojne kontroverze još od samog snimanja.
Šakira i Burna Boy predstavili su muzički spot za svoju novu pesmu "Dai Dai", koja je ujedno i zvanična himna Svetskog prvenstva u fudbalu 2026. godine.
Pre 70 godina, 24. maja 1956, umetnici koji su predstavljali sedam emitera okupili su se u teatru Kursaal u Luganu, u Švajcarskoj, radi smelog novog eksperimenta u televizijskom prenosu uživo i kulturnoj saradnji – prvog takmičenja za pesmu Evrovizije.
Prema navodima nemačkih medija, BMW je obavestio dilere da tokom juna neće imati dovoljno "manjih" felni za proizvodnju, pa kupcima nudi prelazak na veće 19-inčne točkove.
Iako tržište favorizuje SUV modele, u Lexusu veruju da luksuzne limuzine i dalje imaju svoje mesto, a novi ES trebalo bi da bude dokaz da klasičan sedan još nije rekao poslednju reč.
Komentari 4
Pogledaj komentare