Brajan Solis ekskluzivno za B92.net o svetu budućnosti: 2020. je bila samo generalna proba
Brajan Solis, jedan od najvećih digitalnih analitičara današnjice, u ekskluzivnom razgovoru za B92.net govori o tome u kakvom svetu živimo danas, kakva nas budućnost čeka i šta možemo da uradimo sada da bismo sutra živeli bolje.
Izvor: B92.net
Foto: Promo
Solis, globalno poznat i priznat po svojim tačnim predikcijama i radu sa brojim kompanijama na tržišnoj i poslovnoj transformaciji, za naš portal objašnjava da, kada je digitalizacija u pitanju sve do 2020. nismo bili na pravom putu.
"Tehnologiju smo doživljavali ležerno i koristili je usputno, onako kako nam je odgovaralo. Od početka veka, prošlo je 20 godina digitalne transformacije i digitalne evolucije koje nismo iskoristili na pravi način, jer nam je digitalizacija služila kao sredstvo, a ne kao cilj", objašnjava ovaj čuveni futurista i digitalni antropolog za B92.net.
Solis smatra da smo tek u prethodnoj godini bili prisiljeni da se adaptiramo remetilačkoj sili digitalizacije i počeli smo da uviđamo šta je sve zaista moguće ostvariti korišćenjem novih tehnologija.
"Da li ćemo na tom putu i ostati veliko je pitanje. Sa jedne strane, mnoge kompanije su počele da ubrzavaju proces digitalne transformacije na osnovu iskustva koje su stekle tokom pandemije, dok se drugi pripremaju da se vrate na staro i očigledno nisu naučili lekcije koje nam je 2020. donela", dodaje.
Koja tehnologija će doneti sledeće velike promene?
Trenutno se nalazimo u četvrtoj industrijskoj revoluciji koju je globalna pandemija značajno ubrzala. Stvari poput veštačke inteligencije, kognitivne automatizacije, virtuelne realnosti, sajber bezbednosti, blokčejna, 5G mreže (pa i 6G mreže u ne tako dalekoj budućnosti) kao i internet stvari (IoT).
Sve te tehnologije simultano menjaju svet i jednako poseduju inovativni i remetilački potencijal.
Nema jedne posebne tehnologije koja će u određenom trenutku promeniti svet, već ga sve, u svakom trenutku, menjaju. Na nama je da se adaptiramo na tempo koje te promene diktiraju. Prošla godina je bila samo generalna proba pred budućnost u kojoj će svaka godina potencijalno biti tehnološki revolucionarna.
Da li digitalizacija pruža više mogućnosti manjim, manje razvijenim društvima i zemljama da sustignu naprednije zemlje?
Svaka disrupcija, poput one koju stvara digitalizacija ili nove tehnologije ne redefiniše samo stare korelacije i odnose, nego i kreira potpuno nove. Primera radi, Singapur i Hong Kong su bili daleko ispred svih u digitalizaciji, pa je inovacija postala deo kulture.
S druge strane, ako pogledate Sjedinjene Američke Države, koje važe za lidera po mnogo čemu u svetu, shvatićete da nisu bile spremne za tektonske promene koje su nas zadesile. To važi i za mnogobrojne kompanije u SAD, čak neke od najvećih na svetu, koje su bile potpuno nesnađene na početku pandemije.
Prethodni odnosi moći se remete i postavljaju se novi.
Drugim rečima, kreira se novi balans i mogućnosti da se "velike" i "male" demokratizuju, jer su mnogi ponovo krenuli sa iste tačke.
U jednoj od vaših knjiga – Lifescaling – govorite o tome kako je jedan od glavnih izazova digitalnog života prevazilaženje stalnih smetnji. Kako se fokusirati na ono što je zaista važno?
Sva kompleksnost leži u efikasnoj identifikaciji stvari koje nam odvraćaju pažnju, a da toga nismo ni svesni. Svi se slažemo da se distrakcija dešava kada vam, dok radite jednu stvar, nešto drugo odvuče i skrene pažnju.
Foto: Promo
Ono u čemu se ne slažemo je šta su sve distrakcije.
Da li nam notifikacije za društvene mreže, primljeni mejl ili poruka jednako odvlače pažnju? Većina ljudi bi rekla ne, jer smo naviknuti da često proveravamo telefon. Za mnoge je to primarni izvor komunikacije i interakcije sa drugima, pa su nesvesni koliko zapravo može da oduzme vremena.
Prepoznati stvari koje nam oduzimaju vreme je suštinski važno, jer distrakcije utiču na to kako razmišljamo, kako radimo, koliko smo efikasni i kreativni, kakve standarde postavljamo sebi u svakodnevnim aktivnostima. Distrakcije nas primoravaju da češće radimo više stvari odjednom, što dugoročno smanjuje našu produktivnost, jer nemamo vremena da se udubljujemo preterano u to šta radimo.
Kao rezultat, nećemo ostvariti pun potencijal u radu, a samim tim se nećemo isticati u radu što će smanjiti našu konkurentnost, kritički potencijal i samopouzdanje. Kada se naviknemo da nam mnogo stvari odvlači pažnju, to počinje da se dešava sve češće i češće, tako da ulazimo u začarani krug neefikasnosti i neostvarenosti koji smo sami stvorili.
Zbog toga je važno da prepoznamo bitno od nebitnog kao i da ozbiljno preispitamo stvari na koje trošimo vreme, čak i ako je malo vremena u pitanju. Distrakcije ne treba olako shvatiti, naprotiv. One su kao minsko polje na našem putu ka uspehu, zbog čega je veoma važno da ih prepoznamo kako bi smo mogli da ih zaobiđemo.
Bićete jedan od govornika na stručnoj konferenciji koju organizuje A1 Srbija, jedan od vodećih operatera u jugoistočnoj Evropi. Kakvu ulogu će telekomunikacione kompanije imati u globalnoj digitalizaciji?
Telekomunikacione kompanije će odigrati ključnu ulogu u digitalnoj tranziciji, a koliko će biti uspešne zavisiće od toga kako će pokriti tri segmenta poslovanja u budućnosti – prirodnu poslovnu evoluciju, dakle kako uskladiti ponudu sa trenutnim mogućnostima koje tehnologije pružaju; kontinuirano anticipiranje razvoja tehnologije i u skladu sa tim investiranje u nova, inovativna rešenja, proizvode i usluge, što će neizostavno kreirati nove vrednosti; razumevanje evolucije tržišta, jer će se primenom novih tehnologija, pojedinci, društva i tržišta promeniti.
Te promene ne znače samo da morate adaptirati ponudu u skladu sa potražnjom, nego zahteva anticipaciju potražnje kako bi unapred znali kakvu ponudu ili novu vrednost kreirate, a sve to brže i efektnije od konkurencije.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nemačka, zemlja koja je decenijama predstavljala sinonim za inženjersku savršenost, disciplinu i industrijsku moć, danas gubi još jedan ključni stub svog ekonomskog identiteta.
Ruska državna kompanija Roszarubežnjeft saopštila je da su svi njeni energetski aktivi u Venecueli u potpunom vlasništvu Rusije i da su kupljeni po tržišnim uslovima, u skladu sa zakonodavstvom Venecuele, međunarodnim pravom i bilateralnim sporazumima.
Štednja za penziju je više od jednog veka temelj ličnih finansija. Ali, prema rečima Ilona Maska, taj koncept bi uskoro mogao postati – potpuno nevažan.
Iranska nacionalna valuta, rijal, pala je na istorijski minimum, što odražava produbljivanje ekonomske krize izazvane višegodišnjim međunarodnim sankcijama, uporno visokom inflacijom i ograničenjima izvoza nafte.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da bi nastao "potpuni haos" ako bi Vrhovni sud SAD poništio njegove globalne trgovinske carine, a odluka o tome očekuje se već sutra.
Statistička agencija Evrostat objavila je podatke o nezaposlenosti u Evrozoni za novembar 2025. godine, a iz čega se može izvući nekoliko zanimljivih informacija.
Banka Poštanska štedionica upozorila je građane na pojavu lažnih stranica ove banke na Fejsbuku, sa kojih se pokušava prevara klijenata i zloupotreba podataka sa platnih kartica.
Norveška vlada je ponudila 57 novih proizvodnih licenci za 19 kompanija u godišnjoj rundi licenciranja za površine u najbolje istraženim područjima u norveškom obalnom regionu.
Nacionalnim programom javne železničke infrastrukture od 2025. do 2029. planira se modernizacija magistralnih pruga, povećanje bezbednosti i interoperabilnosti, a investiciona vrednost svih železničkih projekata u Srbiji iznosi oko 14 milijardi evra.
Oči celog sveta uprte su u Iran, u kom se masovne demonstracije i njihovo brutalno gušenje ne zaustavljaju, ali i u SAD čiji predsednik je zapretio da će Amerika intervenisati. Mnoge države su pozvale svoje građane u Iranu da napuste zemlju.
Rat u Ukrajini – 1.421. dan. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da će u energetskom sektoru biti proglašeno "vanredno stanje", jer se zemlja mora nositi sa posledicama ruskih udara na svoju kritičnu infrastrukturu, prenosi The Guardian.
Rezultati dve nove ankete objavljene danas pokazuju da većina birača ne želi da SAD preduzmu vojnu akciju protiv Irana i smatraju da predsednik Donald Tramp preteruje.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči rekao je u intervjuu za "Foks njuz" iranska vlada ima potpunu kontrolu nad situacijom u zemlji nakon tri dana nasilnih protesta i iskoristio priliku da uputi direktno upozorenje predsedniku SAD Donaldu Trampu.
Studio New Line objavio je prvi tizer za horor film Mumija: Film Lija Kronina (Lee Cronin's The Mummy), reditelja i scenariste Lija Kronina, poznatog po uspešnom hororu Evil Dead Rise.
Netflix je najavio seriju "The Dealer", korejsku kriminalističku dramu smeštenu u svet kazina, koju producira Hvang Dong-hjuk, autor serije "Squid Game".
Denmark and Greenland are strengthening their military presence in Greenland together with NATO allies as part of military exercises in the Arctic, Greenland’s armed forces said, ahead of talks between foreign ministers of Denmark / Greenland and US officials.
Serbian President Aleksandar Vučić addressed the public from Abu Dhabi, where he will participate in the panel “Partnership and Cooperation in the Field of Energy” as part of Sustainability Week 2026.
If Maia Sandu’s wish were to come true—that is, if Moldova and Romania were to unite—a new country with around 24 million inhabitants would be created, which would change the balance of power in Europe.
After the escalation of the conflict in Iran, where it has been confirmed that over 2,500 people have been killed during the protests, it is increasingly likely that U.S. president will attack Iran, but analysts believe that this would bring numerous problems.
“The European Union, by constantly talking about Iran, is diverting attention from Greenland—the issue it should be dealing with now,” said Maria Zakharova, spokeswoman for the Russian Ministry of Foreign Affairs.
Xiaomi je objavio listu pametnih telefona za svoje brendove Xiaomi, Redmi i POCO kojima će tokom 2026. godine biti okončana zvanična softverska podrška.
Trend iznenađuje analitičare, jer SUV segment, kod kojiih je pogon 4x4 najčešći u poređenju sa drugim klasama vozila, i dalje raste među novim automobilima.
Komentari 4
Pogledaj komentare