Fokus

Petak, 03.08.2007.

18:10

Penzioni fondovi: Kao jaje jajetu

Iako je tržište dobrovoljnih penzijskih fondova u Srbiji tokom poslednjih meseci poraslo na sedam društava za upravljanje novcem uloženim u njih, činjenica je da je to tržište, barem u pogledu raznovrsnosti investicionih mogućnosti koje akteri na njemu nudi svojim klijentima, i dalje dosta daleko od mnogih sličnih tržišta i to ne samo u svetu, već i u nama bliskom okruženju.

Autor: Ivan Aranđelović

Default images

Naime, jednobraznost i monotonost ponude koja je trenutno prisutna na domaćem tržištu dobrovoljnih penzijskih fondova toliko su naglašeni da takva slika nedvosmisleno asocira na družinu od „sedam jednojajčanih patuljaka“ kojima nedostaju i princ i Snežana.

Šalu na stranu, ali fakat je da se o svim proizvodima koji danas u Srbiji čine pomenutu ponudu, čak i bez obzira na različitost šare, ambalaže, filigrantske oscilacije u naknadama i slogana pod kojim se prodaju, ipak može govoriti u jednini.

Razlog tome je krajnje očigledan. Domaćem tržištu dobrovoljnih penzijskih fondova, a pre svega menadžmentu društava koja učestvuju na njemu nikako ne polazi za rukom da se otisnu iz učmalosti svoje marketinške impotentnosti i barem malo više pažnje posvete pojmovima kao što su kastamizacija proizvoda, segmentacija tržišta i tome slično.

Opravdanje svemu tome se, s jedne strane, svakako može naći u činjenici da je pomenuto tržište u našoj zemlji još u svom embrionskom začetku, da se na izdvajanja za dodatne penzijske doprinose u većini slučajeva ne gleda kao na investiciju, da od svih građana koji su se već priklonili nekom od fondova svega par procenata doprinose uplaćuje iz svog džepa...

Međutim, isto opravdanje bi se dalo shvatiti i kao sumoran bilans upravo navedene nemaštovitosti, jer različiti ljudi imaju različite potrebe, a nuditi im isti proizvod ili ih svoditi na isti marketinški imenitelj često zna da izazove njihovu letargiju i odbojnost.

Drugim rečima, investicionom tržištu Srbije nedostaje kolorit investicionih mogućnosti, spektar mudro odmerenih i vešto uobličenih proizvoda koji će različitim investitorima omogućiti da uoče svoj specifičan interes i odaberu najbolje rešenje.
Za razliku od svega toga, tržište dobrovoljnih penzijskih fondova u, na primer, Hrvatskoj već duže vreme karakteriše upravo ona raznolikost mogućnosti koja je za nas i dalje misaona imenica.

Naime, u Hrvatskoj osim otvorenih dobrovoljnih penzijskih fondova (kakvi su svi postojeći fondovi u Srbiji) postoji i sedam zatvorenih penzijskih fondova u kojima je članstvo dozvoljeno samo pripadnicima određenih profesija – novinari, lekari, mornari, železničari, itd. – i čija usluga i poslovanje su relativno prilagođeniji primanjima, životnom ritmu i očekivanjima ljudi određenog efsnafskog profila.

Postojeći zakon o dobrovoljnom penzijskom osiguranju i penzijskim planovima Republike Srbiji, takođe, ostavlja mogućnost da i u našoj zemlji budu osnovani zatvoreni ili pravilnije namenski fondovi, mada dosad niko nije ni pokušao tako nešto.

Zbog čega? – odgovor je više nego jasan. Kao prvo, pomenutim zakonom nije do kraja baš razjašnjeno da li bi Narodna banka Srbije društvima koja već imaju otvorene penzijske fondove i po najmanje jednog portfolio menadžera u njima, za osnivanje novih dobrovoljnih penzijskih fondova unutar istog društva (to znači i zatvorenih fondova) tražila i novog portfolio menadžera, a što je u deficitarnosti tog kadra popriličan problem.
Kao drugo, profit, prinos i investicioni uticaj društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom zavisi, između ostalog, i od količine novca koji je akumuliran u njemu, te je glavni cilj mnogih društava da za sebe prigrabe što veći broj članova, nezavisno od toga kojom se profesijom bave ili iz kakvih pobuda štede.

Zatvoreni penzijski fondovi, kao što je već pomenuto, nisu tako liberalni u pogledu svog članstva, njihovim osnivanjem društvo koje već ima otvoreni penzijski fond u startu ograničava finansijski potencijal tog fonda, jer članove koje je dobilo umesto u jedan koš, svrstava u dva različita tabora.

Dakle, pomenutu kastamizaciju i izlaženje u susret specifičnim potrebama građana na tržištu dobrovoljnog penzijskog osiguranja u Srbiji, kao i u mnogim drugim zemljama sveta, pre svega sputavaju lični interes društava koja se bave time, a što je svakako pristup za koji se baš i ne bi moglo reći da klijenta i kupca stavlja na prvo mesto.

Do kojih nivoa doseže marketinška kastamizacija penzijskih proizvoda na pojedinim tržištima sveta možda najbolje govori primer Amerike i Umetničkog penzijskog fonda (Artist Pension Trust) koji je 2004. godine osnovan u Njujorku. Reč je o zatvorenom penzijskom fondu kojim upravlja kompanija „MutualArt“, namenjenom svim umetnicima sa Istočne obale koji trenutno imaju između 20 i 30 godina starosti.
Specifičnost tog fonda ogleda se u tome što članovi u njega ne uplaćuju gotov novac, već u fond ulažu svoja umetnička dela koja kompanija „MutualArt“ nakon određenog perioda prodaje i tek zatim tako zarađeni novac konvertuje u investicione jedinice članova i ulaže na tržišta hartija od vrednosti i tome slično.

Da bi određeno umetničko delo bilo uloženo u Fond ono najpre mora da dobije „zeleno svetlo“ Umetničkog odbora Fonda koji procenjuje da li delo zadovoljava određene kriterijume i što je najbitnije da li i koliko vredi.

Svaki član Fonda je u obavezi da tokom prvih pet godina svog članstva u Fond „uplati“ najmanje dva svoja umetnička dela godišnje, zatim u naredne pet godine po jedno svake godine, da bi nakon deset godina članstva taj ritam „uplata“ postao nešto rasterećeniji i od člana zahtevao da po jedno umetničko delo Fondu predaje svake druge godine i to sve dok ukupan bilans svakog člana ne dostigne cifru od 20 investiranih umetničkih dela.

Zanimljiva stvar su i naknade koje kompanija „MutualArt“ uzima za svoje upravljanje Fondom, a koja iznosi 20 odsto vrednosti koju konkretno umetničko delo postigne na tržištu. Pola od novca koji ostane ide na lični račun umetnika, odnosno pretvara se u investicione jedinice, dok se druga polovina deli na ravne časti među ostalim članovima Fonda.

Takođe, predviđeno je da članovi Fonda sa primanjem tako akumuliranih penzija mogu započeti tek 20 godina nakon učlanjenja.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 3

Pogledaj komentare

3 Komentari

Možda vas zanima

Svet

SAD uvele nove sankcije

Sjedinjene Američke Države su uvele sankcije za četiri kompanije koje, prema njihovim navodima, deluju u naftnom sektoru Venecuele, kao i na povezane naftne tankere.

8:01

2.1.2026.

1 d

Svet

Preti pucanje AI balona?

Industrija veštačke inteligencije doživela je dramatične investicione skokove tokom 2025, ali i strah od potencijalne precenjenosti akcija kompanija povezanih sa AI, posebno pred kraj godine.

19:17

2.1.2026.

23 h

Podeli: