Nekada nismo ni svesni šta su sve u stanju ljudi da urade kako bi proverili neke svoje naučne pretpostavke. Eksperimenti u kojima se istražuju neke bizarne pretpostavke ili su metode koje se koriste bizarne, nisu samo istorijski događaji jer nisu retki ni danas. U ovom tekstu se bavimo primerima ovakvih eksperimenata u prošlosti.
Šta se događa sa slonom ako mu date LSD? Upravo su to hteli da provere istraživači iz Oklahoma Sitija davne 1962. godine. Direktor gradskog zološkog vrta je odlučio da se slonu Tuskou ubrizga 297 miligrama droge LSD. Ova doza je inače 3000 puta veća od standardne doze za čoveka, tako da je u pitanju najveća doza ove droge ikada ubrizgana nekom živom stvoru.
Istraživači su, po njihovim rečima, heli da provere da li će droga da izazove privremeno ludilo i bes kod ove velike životinje. Ovo ponašanje se ponekada, inače, javlja kod mužjaka slona, pa su naučnici hteli da ga i veštački izazovu.
Nažalost, eksperiment je odmah ispao naopako, jer je Tusko reagovao kao da ga je ubola osa. Urlikao je kroz svoju surlu neko vreme, a onda se prevrnuo na jednu stranu. Uplašeni istraživači su pokušali da ga povrate, ali je on uginuo sat kasnije. Zaključak istraživača je bio „Izgleda da su slonovi veoma osetljivi na LSD“.
U godinama koje su sledile, kontroverza oko toga šta je ubilo slona je opstajala. Da li ga je ubio LSD ili lek kojim su pokušali da ga ožive? Zbog toga su naučnici sa Kalifornijskog univerziteta odlučili da završe debatu novim eksperimentom sa dva slona sličnih Tuskou.
Umesto ubrizgavanja LSD u krv, droga je ovoga puta sipana u vodu za piće. Nakon konzumacije, slonovi ne samo da su preživeli već nisu bili ni malo uznemireni. Doduše bili su pomalo inertni, klatili se levo-desno i napred-nazad, a i pravili su čudne zvukove. Ali nakon par sati vratili su se u normalu. Zaključak ponovljenog eksperimenta je da je Tusko verovatno u krv direktno primio dozu koja je prešla određen prag toksičnosti.
Poslušnost
Zamislite da ste se prijavili kao volonter za neki eksperiment, ali kada se pojavite u istraživačkom centru saznajete da se od vas traži da ubijete nevinu osobu. Vi odbijate, ali istraživači insistiraju na tome da eksperiment to zahteva. Da li ćete pristati?
Skoro svako će u ovakvoj situaciji odgovoriti da ne želi to da učini. Ali poznati eksperiment Stenlija Milgrama izveden na Jejlu početkom šezdesetih godina 20. veka, pokazao je da ova optimistička pretpostavka nije tačna. Jednostavno, ako se ovakav zahtev predstavi na odgovarajući način, skoro svi poslušno postaju ubice.
Milgram je objasnio subjektima da učestvuju u eksperimentu u kojem se proverava uticaj kažnjavanja na proces učenja. Jedan volonter (koji je u stvari, glumac u kontaktu sa Milgramom) bi trebalo da memoriše seriju parova reči. Drugi volonter (pravi subjekt) bi čitao parove reči i puštao električne šokove svaki put kada bi dobio pogrešan odgovor. Strujni udari su se povećavali za po 15 volti svaki put kada bi se dobio pogrešan odgovor.
Eksperiment je otpočeo. Osoba koja treba da upamti parove je počela da daje neke pogrešne odgovore, i veoma brzo su strujni udari dostigli 120 volti. U tom momentu glumac počinje da viče i plače govoreći „Hej, ovo stvarno boli!“. Na 150 volti počinje da vrišti i traži da bude pušten. Zbunjen, volonter se okreće ka istraživaču i pita šta da radi, na šta dobija odgovor da eksperiment zahteva da se nastavi dalje.
Milgrama u stvari uopšte nije zanimalo kako kažnjavanje utiče na proces učenja. Njega je zanimalo koliko dugo će ljudi pritiskati dugme za električne impulse pre nego što odbiju dalje učestvovanje u eksperimentu. Da li će ostati poslušni prema istraživačima, sve dok nekoga ne ubiju?
Na Milgramovo iznenađenje, iako su volonteri mogli čuti zapomaganje, plač, molbe i vriskove iz susedne sobe, dve trećine njih je nastavljalo da okreće dugme sve do kraja skale, što je značilo napon od 450 volti. U tom trenutku je glumac već bio jezivo tih, verovatno mrtav. Subjekti su se znojili, tresli, neki su se histerično smejali, ali su nastavljali da pritiskaju dugme. Čak i kad više nisu ništa čuli od strane glumca niti je bilo ikakvih pokreta, zahtev za povećanjem napona je i dalje poštovan.
Dvoglavi pas
Vladimir Demikov je 1954. godine šokirao svet otkrivši da je operacijom stvorio čudovište: dvoglavog psa. Stvorio je kreaturu u laboratoriji, spajajući glavu, ramena i prednje noge šteneta na vrat odraslog nemačkog ovčara.
Demikov je svoju kreaturu prikazivao pred novinarima širom sveta. Novinari su mogli videti kako obe glave piju mleko, a kako ono iz manje glave curi kroz nepovezane medicinske cevčice. Sovjetski savez je ovaj eksperiment koristio kao dokaz nadmoćnosti njihove medicine.
U narednih 15 godina Demikov je stvorio dvadesetak ovakvih dvoglavih pasa. Ni jedan od njih nije živeo dugo, najduže mesec dana.
Hibrid čovek-majmun
Decenijama su kolale glasine da sovjeti pokušavaju da stvore hibrid od čoveka i šimpanze, ali se to nije saznalo do raspada SSSR.
Doktor Ilja Ivanov je bio svetski priznati veterinar za reproduktivnu biologiju. Ali on je želeo da učini mnogo više. Zato je još 1927. godine otputovao u Afriku kako bi pokušao da ukrsti čoveka i majmuna.
Na sreću njegovi pokušaji nisu bili uspešni. Na ovome se najviše može zahvaliti lokalnim saradnicima iz Zapadne Gvineje, gde je radio, a od kojih je sve vreme krio parve ciljev eksperimenta. Tajnovitost prema saradnicima ga je onemogućila da bilo šta uradi. Jedino što je uspeo je da nekoliko puta oplodi ženku šimpanze sa ljudskim spermatozoidima.
Razočaran se vratio nazad u Sovjetski savez sa šimpanzom po imenu Tarzan, kako bi pokušao da svoj životni san ostvari kod kuće. Zatim je tražio volontere koji bi zatrudneli uz pomoć Tarzanovih spermatozoida. Uspeo je da ih pronađe nekoliko, međutim Tarzan je ubrzo uginuo, a doktor Ivanov je završio u zatvoru na nekoliko godina.
Stenfordov zatvorsk eksperiment
Filip Zimbardo je bio zainteresovan da istraži zašto su zatvori tako nasilna mesta. Da li je to zbog samih zatvorenika, ili zbog zatvorskog sistema kao takvog?
Da bi ovo istražio Zimbardo je u podrumu Odeljenja za psihologiju pri Stanfordu izgradio kopiju zatvora. Odabrao je mlade muškarce volontere, sa čistom kriminalnom prošlošću i sa „normalnim“ rezultatima psiholoških testova. Slučajno je napravio dve grupe – zatvorenike i stražare. Ideja je bila da ih ostavi na dve nedelje u simulaciji zatvorskog života kako bi video šta se dešava.
Veoma brzo, već tokom prve noći socijalni odnosi su se pogoršali. Zatvorenici su počeli da se bune, a stražari da odgovaraju primenom sile, nasumičnim pretresima, davanjem i uzimanjem privilegija, uskraćivanjem hrane…
Pod ovakvim pritiskom zatvorenici su počeli da popuštaju. Vrlo brzo su imali razne simptome stresa i nezadovoljstva. Već nakon nekoliko dana se videlo da su svi svoje uloge doživljavali kao više od igre.
Čak je i Zimbardo podlegao uticaju celog sistema. Počeo je da doživljava paranoične strahove da će zatvorenici pokušati da pobegnu, pa je hteo čak da angažuje i lokalnu policiju?! Na sreću shvatio je da su stvari otišle predaleko. Nakon samo šest dana srećni studenti koji su započeli eksperiment su postali sumorni zatvorenici ili sadistički stražari.
Sledeće jutro je sazvan sastanak i svima je rečeno da je eksperiment završen. Zatvorenici su bili srećni, ali se mora reći da stražarima nije bilo po volji. Oni su prilično uživali u svojoj moći.
Facijalna ekspresija
Karni Lendis, student psihologije na Minesota univerzitetu, osmislio je 1924. godine eksperiment kako bi proverio da li emocije izazivaju odgovarajuće facijalne ekspresije. Na primer, da li se jedna ekspresija uvek odnosi na šok, a druga na gađenje?
Većina Lendijevih subjekata su bili drugari studenti. Doveo ih je u svoju laboratoriju i nacrtao im linije na licu kako bi lakše mogao da prati pokrete mišića. Zatim ih je izlagao različitim stimulansima napravljenim da izazovu psihološku reakciju. Čim reaguju, fotografisao bi im lice. Davao im je da mirišu amonijak, gledaju pornografske fotografije, stavljao im ruke u bazen sa žabama. Ali vrhunac eksperimenta je bio kada je od subjekata zahtevao da odseku glavu živom belom pacovu.
Većina ljudi je u startu to odbijala, ali na kraju je dve trećine prihvatilo naređenje. Za one koji su to odbili on je sam pred njima to učinio.
Nažalost Lendi nije shvatio, kao Milgram nekoliko decenija kasnije, da je u ovom eksperimentu mnogo važnija reakcija subjekata na takav zahtev nego njihova facijalna ekspresija.
Korisno ispiranje mozga
Dr Evan Kameron je verovao da je pronašao lek protiv šizofrenije. Njegova teorija je bila da se mozak može reprogramirati da razmišlja na zdrav način izlaganjem novim šablonima misli. Njegov metod se sastojao u tome da pacijentima daje da slušaju preko slušalica audio poruke iznova i iznova, danima, pa i nedeljama. On je ovaj metod nazvao „psihološka vožnja“ jer je poruka unošena u psihu, dok su mediji ovo nazvali „korisno ispiranje mozga“.
Jednom je da bi testirao svoju tehniku, paicjente lekovima za spavanje uspavao, a zatim im dao da slušaju poruku „Kada vidiš parče papira, poželećeš da ga uzmeš“. Zatim ih je odveo do lokalne gimnazije, gde je u fiskulturnoj sali na sredini ostavio jedan list belog papira. Mnogi pacijenti su prema Kameronovim izjavama otšetali i uzeli papir. Za ovaj eksperiment se zainteresovala i CIA.
Više o ovakvim eksperimentima možete pronaći ovde.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od srede 8. maja, kada stupa na snagu Odluka o taksi prevozu koja je usvojena pre tri godine, sva taksi vozila moraju biti bele boje, podsetio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić.
Rusija udvostručila svoju ofanzivu u Donbasu tokom prošlog meseca, postižući značajan napredak dok Ukrajina čeka pojačanje u snabdevanju oružjem sa Zapada, navodi AFP.
Kineski predsednik Si Đinping doputovao je u sredu oko 21.40 časova u Beograd, a na aerodromu "Nikola Tesla" dočekao ga je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski obratio se video-porukom naciji, povodom obeležavanja Dana sećanja i primirja, pobede u Drugom svetskom ratu.
Olimpijska baklja zapaljena 16. aprila u Grčkoj i potom brodom Belem iz te zemlje krenula 27. aprila, stiže danas u Marsej, gde će ostati ceo dan, pre nego što nastavi obilazak francuskih gradova, preneli su danas tamošnji mediji.
Kineski predsednik Si Đinping doputovao je u sredu oko 21.40 časova u Beograd, a na aerodromu "Nikola Tesla" dočekao ga je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski obratio se video-porukom naciji, povodom obeležavanja Dana sećanja i primirja, pobede u Drugom svetskom ratu.
Ako Francuska bude poslala trupe u Ukrajinu, Rusija će ih uništiti i pogoditi francuske ciljeve u Rumuniji, rekao je bivši obaveštajac Vojske SAD Skot Riter.
U režiji Đorđa Bojanića, tehnički urednik đakon Dejan Jovanović, narator Vladimir Jocović, glumac. Film je rađen sa Blagoslovom igimana manastira Miholjska Prevlaka arhimandrita Benedikta.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO), izrazila je zabrinutost jer je nedavno širenje virusa među nekoliko vrsta sisara, uključujući domaća goveda u SAD, povećalo rizik od prenošenja na ljude.
Maslinovo ulje, koje se smatra zdravijom alternativom uljima semenki, takođe je korisno u sprečavanju gubitka kognitivnih sposobnosti i smrti povezanih s mentalnim propadanjem, otkriva studija sprovedena tokom 28 godina na 92.000 ljudi.
Demencija nije specifična bolest, već opšti izraz za oštećenu sposobnost pamćenja, razmišljanja ili donošenja odluka koja ometa obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Muzej Prado u Madridu saopštio je da je pronašao rad baroknog slikara Karavađa, za koji se mislilo da je izgubljen, a koji je prodat na aukciji 2021. godine.
Srbija se 16. put od osamostaljivanja takmiči večeras takmiči na Pesmi Evrovizije, dok je od povratka na ovo takmičenje posle pauze tokom devedesetih godina prošlo dve decenije.
Members of the Chinese delegation, ministers and representatives of institutions arrived in Belgrade as part of a two-day visit to Serbia, which will begin today by Chinese President Xi Jinping.
The weapons, which the West sent to Ukraine, have already flooded the black market, and this will lead to catastrophic consequences for Europe, said the spokesperson of the Ministry of Foreign Affairs of Russia, Maria Zakharova.
Polish security services found and dismantled listening devices in the room where the ministerial council is to meet today, said the spokesman of the special services coordinator.
Dutch riot police broke up a pro-Palestinian protest at the University of Amsterdam this morning, arresting about 125 people in the somewhat violent clashes, authorities said.
TikTok tuži vladu SAD zbog novog zakona koji bi prisilio ovu aplikaciju da se odvoji od kineske kompanije ByteDance, ili joj u suprotnom preti zabrana u Americi.
Kompanija Apple je danas u okviru događaja Let Loose na svom sajtu predstavila novu verziju svojih tablet računara iPad Pro, sa najnaprednijim Apple čipom M4.
Najskuplji Bentley do sada je Batur kabriolet - ujedno je u pitanju i jedan od najsnažnijih automobila sa SUS motorom koji uopšte i dolaze iz Velike Britanije.
Uprkos odluci suda, kojom je naređeno da se muškarcima dozvoli ulaz, u ovom muzeju su spremni na drastične promene kako bi muškarci ostali izvan ovog objekta.
Od producenata Igre prestola stigla je Netfliksova serija nastala prema kineskom bestseleru, naučnofantastičnom romanu koji je postao ogroman hit i pored istorijskog cenzorskog odnosa koji Kina gaji prema ovom književnom žanru.
Komentari 11
Pogledaj komentare