Astronomska istraživanja dostižu neverovatne visine. Više nego ikada bliži smo nedostižnim crnim rupama, krajnim granicama univerzuma i udaljenim vansolarnim sistemima. Evropa se nalazi na čelu ovih istraživanja zahvaljujući astronomskim postrojenjima koje gradi Južna evropska opservatorija (ESO). U ekskluzivnom intervjuu generalni direktor ESO-a, Tim de Zeeuw, govori o budućim koracima najproduktivnije astronomske instutucije na svetu čija istraživanja su, samo prošle godine, rezultirala sa neverovatnih 840 recenziranih naučnih radova.
Iako se sedište nalazi u Garhingu pored Minhena, ESO gradi teleskope na tri lokacije u Čileu – zemlji koja ima najbolje posmatračke uslove na svetu. Još bolji uspeh biće postignut novim revolucionarnim teleskopom, Evropskim izuzetno velikim teleskopom (E-ELT), čije će performanse nadmašiti sve trenutno operativne teleskope. Biće to pravi naslednik ESO-vog Veoma velikog teleskopa, kakvog naučna zajednica samo može poželeti.
Ovakav teleskop bi mogao da dovede do slične revolucije u astronomiji koja je nastupila pre 400 godina, kada je Galileo Galilej po prvi put uperio teleskop ka nebu i otkrio svet kakav nismo ni sanjali da postoji. “Oko” teleskopa biće veličine polovine fudbalskog stadiona u prečniku i predstavljaće pravi evropski prozor u univerzum. E-ELT će se pozabaviti veoma interesantnim problemima kao što je priroda misteriozne tamne materije i energije, ali baviće se i planetarnim sistemima u naseljivim zonama u kojima bi život mogao da opstane. E-ELT će nas staviti na korak bliže odgovoru na pitanje: da li smo sami u svemiru.
Međutim, u Atakama pustinji u severnom Čileu dešava se još jedna bitna stvar. Na vrtoglavoj visini od 5000 metara nadmorske visine postavljen je veliki niz antena - ALMA - koje će u suvim pustinjskim uslovima, visoko na platou Šahnantor na čileanskim Andima, omogućiti čoveku da zaviri u ogromna prostranstva hladnih oblaka međuzvezdanog gasa i prašine, koji se nalaze na temperaturi od nekoliko desetina stepeni iznad apsolutne nule – najniže moguće temperature u prirodi. ALMA se sastoji od 66 visoko preciznih antena, koje mogu biti raspoređene na rastojanje od čak 16 kilometara, što će joj omogućiti neverovatan “zum” u najtamnije predele svemira, a astronomima dati priliku da se pozabave najbitnijim pitanjima našeg kosmičkog porekla. Ovaj projekat međunarodne saradnje je najveći astronomski projekat koji postoji na Zemlji.
B92: Nedavno ste se vratili iz Čilea gde se odigrao jedan veoma bitan događaj za budućnost astronomije?
TZ: Tačno, 19. juna odigrao se konkretan korak ka izgradnji Evropskog izuzetno velikog teleskopa, koji će imati ogledalo prečnika skoro 40 metara. Prva konkretna akcija se odvila na vrhu planine gde će teleskop biti postavljen. Razneli smo deo vrha kako bi napravili platformu čija izgradnja će trajati šest meseci. Takođe, pravimo i novi put do vrha planine koji će biti završen sredinom sledeće godine.
Kada očekujete da će izgradnja teleskopa biti gotova?
Za deset godina.
Simbolično, samo nedelju dana pre ovog događaja, ESO je, zajedno sa međunarodnim partnerima, uspeo da završi još jedan veliki projekat – teleskop ALMA . Poslednja u nizu od 66 antena dopremljena je na platformu.
Da, ALMA je skoro završena. Ovo je bio veoma važan i simboličan korak – poslednja antena teleskopa ALMA dopremljena je na visoravan, koja se nalazi na 5000 metara nadmorske visine. Još mnogo toga treba da se uradi kako bismo bili sigurni da svi delovi opservatorije rade kako treba. Ali, prve opservacije su već odrađene tokom prethodne dve godine i to je siguran znak da sve antene rade odlično i već su izuzetno dobro odradile deo posla.
Šta očekujete od teleskopa E-ELT? Na sajtu ESO-a piše da očekujete revoluciju jednaku onoj koju je Galileo napravio kada je uperio prvi teleskop ka nebu?
Rečenica na sajtu je inspirisana činjenicom da će pomak u kvalitetu posmatranja neba, koji će E-ELT ostvariti u odnosu na današnje velike 8-metarske ili 10-metarske teleskope, biti sličnog reda veličine kao pomak koji je ostvario Galileo sa svojim teleskopom u poređenju sa posmatranjem neba golim okom. Uzimajući ovo u obzir, možemo očekivati slična iznenađenja, u smislu da odjednom vidimo svemir mnogo jasnije nego ranije.
Na koji način će nam ovaj teleskop pomoći da bolje razumemo svemir?
Ne mogu da predvidim još neotkriveno. Jasno je, na primer, da će proučavanje masivnih crnih rupa koje se nalaze u našem Galaktičkom centru biti podignuto na jedan novi nivo. Okolina crnih rupa će biti proučavana u uslovima koje ne možemo da simuliramo na Zemlji. Takođe, ostvarićemo veliki progres kada je proučavanje vansolarnih planeta u pitanju, pogotovo onih sa čvrstom površinom koje se kreću oko drugih sunaca. Ovaj teleskop će biti dovoljno veliki ne samo da vidi udaljene planete koje kruže oko drugih zvezda, nego i da odredi njihovu udaljenost od matične zvezde. Omogućiće nam da uradimo još neka merenja i, nadamo se, da utvrdimo karakteristike njihovih atmosfera. A za sve to nam je neophodan teleskop od 40 metara jer zvezde su na udaljenostima na kojima jesu i to ne možemo da promenimo.
Ali zato možemo da pravimo veće teleskope?
Tačno!
Zašto je međunarodna saradnja važna na projektima kao što je ovaj?
TZ: Ima mnogo razloga. Zemlje podržavaju razvoj fundamentalnih nauka i voljne su da investiraju u njih. Veličina ovakvih projekata je tolika da bi možda zemlje poput Nemačke mogle samostalno da ga finansiraju, ali to bi bio prevelik doprinos u jednoj oblasti, pa je zato bolje da se trošak podeli. Ali, postoji i još dublji razlog za to: sve tehnologije i industrije neophodne da se sagradi ovakav teleskop ne postoje samo u Nemačkoj, ali ako pogledate listu zemalja članica ESO-a, videćete da su zastupljene u svim tim zemljama. Zaista možete da uradite nešto sasvim jedinstveno kada sarađujete. Takav je program ESO -a i zemlje članice su navikle na to – tako je sagrađen VLT, tako je naš udeo u teleskopu ALMA ostvaren i pokazalo se da je dobar model za izgradnju novog teleskopa.
Da li očekujete da će se priključiti još neke zemlje i da li ste vodili bilo kakvu vrstu pregovora sa Srbijom?
Vodili smo nedavno razgovore sa Poljskom o priključenju i to je sad prešlo na formlani nivo razgvora sa njihovom vladom. Svaka zemlja koja je u uniji je dobrodošla, ali je takođe veoma bitno da je za to zainteresovana i vlada te zemlje, a ne samo astronomi i takođe je bitno da vlada smatra da su fundamentalne nauke, kao što su fizika, astronomija i prateće tehnologije veoma bitne. Tako da, ako je to prioritet zemlje, naravno da je uredu.
Koliko napornog rada, a koliko zadovoljstva donosi pozicija generalnog direktora jedne tako velike naučne institucije?
To je najbolji posao na svetu!
Hvala Vam na razgovoru.
Nema na čemu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Imovina Ruske narodne banke vredna stotine milijardi dolara zamrznuta je u Evropskoj uniji i drugde nakon početka rata Rusije i Ukrajine u februaru 2022. godine.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić obraća se narodu po povratku iz Njujorka i govori o situaciji na Kosovu i Metohiji, rezoluciji o Srebrenici i drugim važnim pitanjima.
Bivši predsednik Fudbalskog saveza Španije Luis Rubijales negirao je pred sudom u Madridu bilo kakvo krivično delo u vezi sa dogovorom da se takmičenje domaćeg Superkupa igra u Saudijskoj Arabiji.
Šokantni snimci sa nadzornih kamera prikazuju kako dvojica naoružanih muškaraca ulaze u restoran i ubijaju bivšu takmičarku za Mis Ekvadora, Landi Paraga Gojburo.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić obraća se narodu po povratku iz Njujorka i govori o situaciji na Kosovu i Metohiji, rezoluciji o Srebrenici i drugim važnim pitanjima.
Više javno tužilaštvo u Zaječaru predložilo je sudu da produži za još 30 dana pritvor Srđanu J. i Dejanu D., osumnjičenima za ubistvo dvogodišnje devojčice Danke Ilić, potvrđeno je za Tanjug u tom tužilaštvu.
Nemački kancelar Olaf Šolc istakao je danas u razgovoru s premijerom privremenih prištinskih institucija Aljbinom Kurtijem značaj konkretnih koraka Prištine ka formiranju zajednice srpskih opština.
Na Institutu za pojas i put u Beogradu održan je Prvi forum kulturne razmene Kine i Srbije u organizaciji Prestoničkog pedagoškog univerziteta, Instituta globalne i regionalne studije i Instituta za pojas i put.
Dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo priznao je da postoji namera Sarajeva da ceo srpski narod proglase genocidnim, prenose Novosti.
Šokantni snimci sa nadzornih kamera prikazuju kako dvojica naoružanih muškaraca ulaze u restoran i ubijaju bivšu takmičarku za Mis Ekvadora, Landi Paraga Gojburo.
Amanda Holden, sudija u šou "Britain‘s Got Talenta" došla je na Heart FM i za tu prigodu obukla je kratku belu mini haljinu koja je otkrivala i više nego što je očekivala.
Naučnik tvrdi da je razotkrio uzrok "faraonove kletve" za koju se veruje da je ubila više od 20 ljudi koji su otvorili grobnicu kralja Tutankamona 1922. godine.
Prema podacima iz Servisa javnog zdravlja, zaključnona teritoriji Srbije od strane zdravstvenih radnika prijavljeno je ukupno 1.348 potvrđenih slučajeva velikog kašlja (pertusisa) kod kojih je dijagnoza postavljena od početka 2024. godine.
Zbog predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika očekuje se duži boravak u prirodi, gde je povećan broj krpelja, koje građani ne treba sami da uklanjaju ako primete ujed, već da se jave u najbližu zdravstvenu ustanovu, rekla je doktorka Milena Turubatović.
Glumica Nikol Kidman dobila je nagradu za životno delo Američkog filmskog instututa (AFI), čime je postala prva australijska glumica kojoj je dodeljena ta nagrada.
US President Joe Biden told radio host Howard Stern about the dark times when his first wife and daughter died in a car accident, and he revealed that he also contemplated suicide.
The Palestinian group Hamas said on Sunday there was no serious problem with Israel's latest proposal for a cease-fire agreement and the release of hostages in the Gaza Strip.
Već ranije smo saznali da HMD sprema objavu nekoliko poznatih Nokia telefona, ali sa izmenjenim karakteristikama. sada imamo i fotografije jednog od njih.
Do početka sezone godišnjih odmora, najverovatnije od juna meseca građani će moći da online provere da li imaju neplaćenu kaznu za saobraćajni prekršaj detektovan kamerom ili radarom.
Komentari 15
Pogledaj komentare