Savremena tehnologija pruža nam brojne načine da varamo: sms poruke, mesindžere i Fejsbuk, a tu su i dobre stare afere. Ali, da li je preljuba zaista izdaja?
Da li je iko više istinski monogamista? Vereovatno nemamo svi afere kao Tajger Vuds ili Džesi Džejms, možda nismo zgrešili tako javno kao Ešli Kol ili Džon Teri, ali verovatno smo manje monogamni nego što smo nekad bili, zar ne?
Verovatno se upuštamo u ozbiljnije flertove, koketiramo više nego što bi trebalo, idemo na tobože bezazlene poslovne ručkove sa osobama koje viđamo češće nego što bismo priznali svojim partnerma. U najmanju ruku, mi testiramo granice vernosti preko sms poruka, sklapanja prijateljstava na Fejsbuku ili razmena poruka na Tviteru. A neki od nas imaju i staromodne, strastvene, prave pravcate afere.
Pitajte bilo koga i videćete. Mi smo pitali: prijatelje, prijatelje prijatelja, poznanike i kolege. Starije, mlađe, muškarce i žene. Pitali smo ih o „sivim zonama” njihovih poznanstava sa drugim ljudima koji nisu njihovi partneri; pitali smo šta se kvalifikuje kao flert a šta znači prelazak granice. Koliko često flertovi prerastu u afere?
Nekoga grize savest jer preko skajpa razmenjuje poruke sa koleginicom koje su više od poslovnih; neko drugi je na fejsbuku pronašao staru ljubav i dvoumi se da li da s njom izađe na piće; a neko treći prati šta mu radi simpatija iz školskih dana.
Niko, naravno, nije poverio svojim partnerima ovo. Da li su svi oni samo preljubnici „na listi čekanja” ili je sve samo bezazlen način da se unese malo začina u svakodnevnu rutinu?
Nema mnogo pouzdanih podataka kad je reč o stopi neverstva. To nije nešto o čemu će ljudi otvoreno pričati niti će vam reći pravu istinu - ako su je ikada ikome otkrili.
Psiholozi misle da muškarci tradicionalno preteruju sa brojkama o prevarama, dok žene svoje umanjuju. U proseku, većina anketa pokazuje da će u nekom trenutku oko 30-40 odsto onih u vezi/braku počiniti preljubu.
Bračni savetnici će vam reći da u praksi sreću veći procenat vanbračnih afera, ali da je to zato što im takvi ljudi i dolaze. A i zato što savremena tehnologija čini prevaru jednostavnijom s jedne i lakše „provaljivom” s druge strane.
Logika kaže da danas varamo više nego ikad. Dato nam je više mogućnosti. Više radimo, češće putujemo i samim tim manje boravimo u domovima. Sve širi pejzaž tehnologije znači da smo povezani - ponekad intenzivno i neprekidno - sa mnogo više ljudi nego ranje. Usled tehnološkog napretka i definicije prevare su se proširile. Čitave afere mogu se danas odigrati onlajn; intenzivne veze koje zamagljuju granicu prijateljstva cvetaju zahvaljujući intimnoj prirodi sms poruka koje razmenjujemo.
A opet, mi smo i dalje neverovatno posvećeni i opsednuti idealom monogamije. Vodeće političke partije na zapadu ističu monogamiju i porodicu kao temelj društvenog uređenja i ona je ključna reč u njihovim kampanjama. Javnost se jednoglasno gnuša na tuđe preljube i utrkuje se u kritikama „švalera". Fantastično smo licemerni kad je reč o prevarama poznatih ličnosti. Oduševljeni smo što je Džonu Teriju oduzeta kapitenska traka, odobravamo to što su sponzori raskinuli ugovore sa Tajgerom Vudsom, naslađujemo se činjenicom da je Šeril Kol šutnula Ešlija.
U javnosti osuđujemo preljube a privatno tračarimo o njima. Zašto živimo u takvoj dihotomiji? Zašto svim srcem podržavamo ideju monogamije a istovremeno nismo sposobni da sami budemo monogamni? Zašto i dalje varamo, pri tom uporno nastavljajući da verujemo u monogamiju, kad nismo sposobni ni za jedno ni za drugo?
Ester Perel (Esther Perel) misli da zna. Ona je bračni terapeut iz Njujorka, sa pomalo drčnim stavom i belgijskim akcentom. Sebe naziva „seksologom i glasom erotske inteligencije“ i daje najpordobnije ali i našokantnije savete o seksu, ljubavi i braku.
U svojoj knjizi „ Mating in Captivity: Sex, Lies and Domestic Bliss" (Parenje u zarobljeništvu: Seks, laži i porodično blaženstvo), koju je objavila pre 3 godine, suština je bila da eroticizam ne potiče od bliskosti ili intimnosti već, sasvim suprotno, od udaljenosti i trenutaka ljubomore, stalne svesnosti da vi ne posedujete svog partnera bez obzira koliko ste zajedno; da on može da se dopadne i nekom drugom i da je stalno prisutna opasnost da će on/ona spavati se nekim drugim.
Mnogi su ostali šokirani ovim tvrdnjama, ali je za mnoge to bilo i ubitačno istinito.
Nova opsesija Perelove je neverstvo. Počela je da piše o tome 2002. a onda je, nakon objavljivanja „Parenja u zatočeništvu", otkrila da svi zapravo hoće da pričaju o preljubama, pa je tako došla i do svoje jedinstvene teorije.
Počela je da „prečišćava” svoje ideje o monogamiji i vanbračnim vezama i zaključila da prožimajuće predstave i primljene mudrosti nisu od pomoći, zastarele su, ograničavajuće i nedelotvorne.
Perelova veruje da ćemo imati bolje šanse da održimo srećan brak ako možem da revidiramo naše ideje o nevernosti, počnemo razumno da shavatamo zašto je činimo i postanemo tolerantiniji prema činjenici da to činimo.
Zašto smo svi toliko opsednuti aferama? „Zato što je to važno!" kaže ona. „Mislim da ne postoji drugi aspekt veze koja može da izazove toliko straha, trača i fascinacije. Ona ih sve baca u zasenak".
Žensko neverstvo kao indikator društvene evolucije
Preljuba je jedna od velikih i večitih tema ljudskog iskustva. „I mi NISMO monogamni! Nismo! Po prirodi! U istoriji smo uvek bili neverni i uvek smo činili preljube. Za tračak strasti ili bilo čega drugog ljudi su voljni da rizikuju SVE. Žene više nego muškarci."
Zaista?
„Naravno! I danas ima osam zemalja gde ženu čeka smrtna kazna ako je neverna. A ranije nije bilo kontracepcije! Sve u vezi sa ženskom sekusalnošću je bilo opasnije. Stopa ženske nevernosti je značajno porasla, srazmerno sa ženskom ekonomskom nezavisnošću. U Latinskoj Americi to je društveni fenomen. U Argentini samo o tome pričaju. To je pokazatelj ozbiljne društvene promene. I nije reč samo o nekolicini žena, već je preljuba prestala da bude tradicionalna privilegija muškaraca.
Šta znači kad se to desi u društvu gde ženska preljuba nikad nije bila prihvaćena, gde je muškarcima bilo dozvoljeno da švrljaju ali ne ženama?
Kada žene počnu da rade ono što je tradicinalno bilo rezervisano za muškarce, šta to znači? Pa, znači sve! To potpuno menja dinamiku moći!"
Dakle, neverstvo se može smatrati značajnim indikatorom društvene evolucije?
„Definitivno. Preljubu uvek možete koristiti kao merač društvenih promena. I da, ženska prevara govori o stanju ženske moći; ali, opet, preljuba je i pokazatelj moći svakoga ko je upražnjava. To je pobuna“.
Eto šta Ester Perel radi. Obrne afere naglavačke, baci na njih novo svetlo i ponudi sasvim drugačiji ugao posmatranja. Ona od afere pokušava da stvori nešto pozitivno: „Jedna moja klijentkinja kaže da je to antidepresiv i fejslift u jednom, i to po mnogo nižoj ceni!“
Perelova preljube smatra neizbežnim, jer su one posledica naših snažnih i preovlađujućih a suštinski nerealnih očekivanja vezanih za romantičnu ljubav: „Muškarci i žene sa kojima radim više no ikad investiraju u ljubav i sreću, ali u okrutnom obrtu sudbine to je upravo model ljubavi i seksa koji stoji iza ogromnog porasta preljuba i razvoda. Fascinacija i obmana se gledaju oči u oči.“
Perelova pokušava da preljubu preobrati u katalizator za preporod veze: „Uvrežena je ideja da afere uništavaju intimnost, da pustoše brak i da su uvek štetne i ja kažem - to je jedna od mogućnosti. Ali ima i drugih. Afere su vrlo poletne, one nas oživljavaju. Podižu stepen erotike. Balansiraju brak. Ljudi koji varaju ne žele uvek da odu iz braka. Oni često traže način da ostanu u njemu!"
Perelova je osvežila i osavremenila tradicionalni kliše nevernog muškarca i žene: „Preljuba je pobuna! To je radikalni čin! Mi ulazimo u afere da bismo pobedili osećaj smrtnosti.
Ne da bismo tražili nekog drugog, već da bismo našli drugu verziju sebe. I ne žudimo da, preko afere, ostavimo našeg partnera već da ostavimo sebe. Ja sam postao neko ko mi se ne sviđa. Postoje delovi mene sa kojima nisam u dodiru decenijama i želim da mi se vrati. Mi smo različiti sa različitim ljudima. Uz afere nam se čini da živimo duplo duže. I, naravno, da živimo.”
O čemu god da se radi, kaže Perelova, mi nismo neverni zato što smo po prirodi loši, pretvrtljivi, sebični ili okrutni. „Nije ovde reč samo o dobrom, lošem i moralnom. Pričamo o preljubnicima kao o lažovima, narcisoidnim ljudima, ženskarošima. Ako ne koristimo te osuđujuće reči, onda pričamo o patologiji. Trauma iz detinjstva. Adikcija. Granični poremećaj ličnosti.
Krijemo se iza moralne osude ili patologije. To nije od pomoći a nije ni tačno. Da je istina, onda bi većina ljudi kroz istoriju patila od traume iz detinjstva ili poremećaja ličnosti!
Moramo da počnemo da razumevamo nevernost u svetlu kompleksnosti današnjeg života i osujećenih ljubavnih ambicija."
Mnogi su na sopstvenoj koži iskusili muku koju donosi preljuba. Da li ta muka dolazi od veštačkih društvenih sprega, nekih loših saveta, pogrešnih ideja o vezama kojih smo se grčevito držali ili samo mnogo boli kada neko koga volimo spava s nekim drugim?
Perelova nema nameru da umanji traumu koju preljuba donosi. Ona kaže da su, nakon otkrivanja prevare, oba partnera u krizi. „Moja uloga je da ih usporim, da spustim loptu, da im dam neku strukturu, da ih obuzdam. I da kažem, 'Ne možete da odlučujete o budućnosti svog braka neposredno po otkrivanju afere.' Jer u toj prvoj fazi, sa svom gungulom, tendencija koja preovlađuje u osuđivačkom društvu je: 'Ostavi ga/je!' Ja samo kažem: 'Ovo je jedan od trenutaka kad svakako ne bi trebalo da odete'."
Neki od vas će se složiti da ideja o tolerantnijem pristupu osobi koja je počinila preljubu na mnoge načine može da bude od pomoći. Onaj ko je prevaren osećaće se manje stigmatizovanim i manje uvučenim u "rogonja" kliše.
Ako odolimo pritisku da prekinemo vezu nakon što je otkrivena afera, zaslepljujuća panika koja trenutno okružuje preljubu bi mogla da se rasprši jer su afere mnogo fatalnije ako strmoglavo najave kraj veze. I, na duže staze, ako možemo da napustimo definicije poput „jednom preljubnik, uvek preljubnik", veza koja je izdržala jednu aferu imaviše šansi za preživljavanje.
„Nakon što je prevara otkrivena, treba da nađemo način da priču o aferi integrišemo u priču o braku", kaže Perelova. Drugim rečima, da budemo sigurni da brak nije definisan tom aferom već da je ona samo deo njegovog continuuma.
Međutim, čak i ako prihvatimo savete Perelove, uvereni da su oni hrabri, mudri i vredni truda, teško možemo da vidimo dalje od bola i nesreće koje donosi čak i sama pomisao na partnerovu preljubu.
„Mora postojati odgovor na preljubu koji je kreativniji od razvoda", kaže Perelova. Ona, međutim, ne misli da svaka veza može i treba da preživi prevaru.
Ponekad afere nastaju kao „strategija za izlaz” od strane muškarca ili žene i tada treba da imaju za posledicu raskid ili razvod. Ali, one najčešće to nisu.
Bračni savetnik Endru Dži Maršal se slaže. „Najočajnije parove koje sam video su oni koji pokušavaju da se oporave od afere", kaže. „Ali, isto tako, najsrećniji parovi koje sam video su oni koji su se oporavili od afere. Preljube vas nateraju da u sitna crevca proučavate vašu vezu, više nego bilo šta drugo. I, ako ih preživite, bićete jači i srećniji nego ikada."
„Možda manje nevini", dodaje Perelova. „Ali svakako bliskiji".
Ona misli da moramo da radimo na preispitivanju naših ideja monogamije. Moramo da ih vidimo kao eksluzivnu moralnu privrženost, ali ne nužno i seksualnu ekskluzivu. Perelova je ubeđena da ćemo, vremenom, prihvatiti afere na isti način na koji smo prihvatili predbračni seks i homoseksualnost: ne kao devijantno ponašanje, bolest ili greh već kao deo onoga ko smo i kako volimo.
Hajde da malo pričamo i o novim, nejasnim oblastima ljudskih odnosa: sms poruke, elektronska pošta, poruke na mesendžerima koje se mogu, ali ne moraju kvalifikovati kao prevara. Perelova misli da flertovanje preko sms poruka može biti jednako moćna prevara kao i potpuno fizički konzumirana afera. „Pa šta ako se ne dodirujete? Ponekad to može biti daleko erotičnije od seksa jer se sve odigrava u vašoj mašti.”
Štaviše, ovo sve šire polje neverstva je još jedan razlog da redefinišemo mongamiju. „Svako od nas treba dobro da razmisli šta je za njega monogamija. Da li to znači da nema seksa s drugim ljudima? Da ne smemo da ‘šaramo’ očima? Da ne smemo da fantaziramo o drugima? Da ne smemo da kontaktiramo bivše preko Fejsbuka? Da ne smemo da šaljemo sms poruke prijateljima? Gde je granica? Monogamiju danas više ne možemo da naslućujemo. O njoj moramo ozbiljno da pregovaramo.
Na sve četiri strane sveta, u ovom trenutku neko ili vara ili je prevaren ili razmišlja o varanju. Uz svako sklapanje novog braka, uz svaku novu vezu dolazi mogućnost afere. Uvek će tako biti.”
A mi moramo da pronađemo način da živimo s tim.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Osnovni paket nacrta dokumenata u okviru mirovnog plana za kraj rata u Ukrajini je gotov, izjavio je danas predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski, navodeći da je pripremljeno ukupno 20 tačaka mirovnog plana.
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu i narodni poslanik SNS dr Uglješa Mrdić izdao je preložio je izmenu zakona o Viskom javnom tužilaštvu kojim je ono jedini organ kojim se obavljaju međunarodne saradnje.
Aleksandar Vučić izjavio je da još nisu vođeni razgovori o tome ko će činiti izbornu listu oko Srpske napredne stranke na narednim izborima, ali da je uveren da će to biti široka lista na kojoj će biti dobri ljudi koji žele pristojnu Srbiju.
Rat u Ukrajini – 1.340. dan. Najmanje dve osobe su povređene u napadima ruskih snaga na Zaporožje u Ukrajini, saopštio je danas načelnik vojne uprave te oblasti Ivan Fedorov.
Trener Totenhema Tomas Frank stao je uz svog defanzivca Mikija van de Vena nakon što ga je trener Liverpula Arne Slot optužio da je nesmotrenim startom slomio nogu Aleksanderu Isaku.
Aleksandar Vučić izjavio je da još nisu vođeni razgovori o tome ko će činiti izbornu listu oko Srpske napredne stranke na narednim izborima, ali da je uveren da će to biti široka lista na kojoj će biti dobri ljudi koji žele pristojnu Srbiju.
Rat u Ukrajini – 1.340. dan. Najmanje dve osobe su povređene u napadima ruskih snaga na Zaporožje u Ukrajini, saopštio je danas načelnik vojne uprave te oblasti Ivan Fedorov.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni je rekla osoblju u kancelariji premijera u Palaci Kiđi da se dobro odmori tokom božićnih praznika, dodajući da će im to biti potrebno pre izazovne radne godine.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvuje ceremoniji otvaranja deonice auto-puta E-761, i tom prilikom je govorio i o najnovijim dešavanjima sa domaće političke scene.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je iznenađen rezultatima glasanja u tužilaštvima i činjenicom da je tako veliki broj tužilaca na strani države i profesije.
Rusija planira da postavi nuklearnu elektranu na Mesecu u narednoj deceniji kako bi snabdevala svoj lunarni svemirski program i zajedničku rusko-kinesku istraživačku stanicu, saopštio je Roskosmos.
Nik Rajner, sin slavnog glumca i reditelja Roba Rajnera, i ranije je pokušavao da se predstavi kao mentalno nestabilan, što danas baca dodatno uznemirujuće svetlo na slučaj brutalnog ubistva njegovih roditelja.
Holivud je u šoku nakon tragične smrti redatelja Roba Rajnera i njegove supruge Mišel Singer, a tragediju je dodatno doprinela vest da se za ubistvo sumnjiči njihov sin Nik.
Sezona gripa u Srbiji je u punom jeku, prazne su učionice, a zdravstvene ustanove beleže značajan porast broja pacijenata sa simptomima akutnih respiratornih infekcija.
Spinalna mišićna atrofija (SMA), danas se u Srbiji otkriva već na rođenju, a od uvođenja obaveznog neonatalnog skrininga u septembru 2023. godine testirano je 136.899 beba, a kod 20 je potvrđena dijagnoza SMA.
Omega-3 masne kiseline, koje se nalaze u ribljem ulju i dodacima ishrani, mogu imati pozitivan uticaj na organizam i olakšati regulaciju telesne težine.
"Morali smo da budemo veoma delikatni u vezi sa tom scenom", rekla je Viver o snimanju romantičnog trenutka sa Džekom Čempionom, koji je tada imao između 14 i 16 godina.
Zvanični tizer je premijerno prikazan nekoliko dana nakon što je procureo trejler za novi nastavak iz Marvelovog univerzuma, film "Osvetnici: Sudnji dan".
Novi film Kristofera Nolana "Odiseja", mitski akcioni ep koji je sniman širom sveta, stiže u bioskope 16. jula 2026. godine, a publika sada može da vidi i zvanični trejler.
Godina koja se piše je 1895. Prvog novembra u Berlinu trepere prve pokretne slike na platnu. Samo nekoliko nedelja kasnije, u Parizu nekoliko desetina ljudi zuri u belo projekciono platno.
The section of the E-761 highway (Morava Corridor) between the "Vrnjačka Banja" and "Vrba" interchanges is opening today, with Serbian President Aleksandar Vučić attending the opening ceremony.
Ukrainian President Volodymyr Zelensky stated that mobilization could be lifted or conducted only partially if a peace agreement is signed between Ukraine, the United States, Russia, and Europe.
President of Serbia Aleksandar Vučić said at the Ambassadorial Conference in Belgrade that Serbia has certain things in its safe and will fight against a new wave of recognition of Kosovo and Metohija.
On Wednesday, cloudy weather is forecast, with occasional rain and snow in mountainous areas, forming a snow cover on the mountains of eastern Serbia, the Republic Hydrometeorological Institute of Serbia (RHMZ) reports.
The Ambassadorial Conference is being held in Belgrade, organized by the Ministry of Foreign Affairs of Serbia. The event was opened by the President of the Republic of Serbia, Aleksandar Vučić, who addressed the assembled ambassadors.
Komentari 66
Pogledaj komentare