Evropski aktivisti koji su prošlog meseca učestvovali u američkim protestima oko interneta naučili su da postoji politička moć koja se može iskoristiti na vebu. Sada će to znanje pokušati da primene ne bi li pobedili nova svetska pravila o intelektualnoj svojini.
Izvor: NY Times, Dejvid Džoli
U jeku američkih protesta, sajtovi poput Wikipedije su se “zacrneli” 18. januara, a preko sedam miliona ljudi potpisalo je Googleovu online peticiju protiv nacrta zakona o zaustavljanju online piraterije i zaštite intelektualne svojine. Na kraju su čak i predlagači zakona iz Kongresa ustuknuli pred navalom kritika javnosti.
Evropski aktivisti se nadaju da će iskoristiti slični pritisak da spreče međunarodni Sporazum o borbi protiv falsifikovanja (ACTA) kojim bi trebalo da se prekine nezakonita trgovina dobara zaštićenih autorskim pravima i žigovima. Oponenti kažu da će on razoriti slobodu na internetu i zaustaviti inovaciju.
Oko 1,5 milion ljudi je potpisalo veb peticiju kojom se od Evropskog parlamenta traži da odbaci Actu (koja je, tvrde, SOPA i PIPA na međunarodnom nivou). Hiljade ljudi pojavilo se na demonstracijama širom Evrope, a dodatne su zakazane za danas.
Posle više od tri godine pregovora, za koje kritičari kažu da su vođeni bez dovoljnog učešća javnosti, SAD su prošlog oktobra u Tokiju potpisale Actu, zajedno sa Australijom, Kanadom, Japanom, Marokom, Novim Zelandom i Južnom Korejom (Sporazum će stupiti na snagu kad ga ratifikuje šest od ovih zemalja).
Ovaj sporazum postao je glavni problem u Evropi nakon što ga je 26. januara potpisala Evropska Unija i predstavnice 22 od 25 članica EU (osim Kipra, Estonije, Nemačke, Holandije i Slovačke).
Istoga dana specijalni izaslanik EU za Actu, Kader Arif, član Socijalističke stranke iz Francuske podneo je ostavku. On je rekao da su Evropski parlament i organizacije građanskih prava bile izostavljene iz pregovora i ceo proces nazvao „maskaradom”.
Tako je pitanje, koje je do tada dobijalo neprimetnu medijsku pažnju, stiglo na naslovne strane, sa pozivanjem na nacionalne zakone i zahtevima da Evropski parlament odbije sporazum.
Fotografija sa protesta u Ljubljani (Photo: Tit Bonaè/Flickr)
Pritisak vršen na političare bio je nepopustljiv. Helena Drnovšek-Zorko, slovenačka ambasadorka u Japanu koja je u ime svoje zemlje potpisala sporazum, javno ga se odrekla i pozvala svoje zemljake da demonstriraju protiv njega.
Poljska, domovina nekih od najglasnijih protesta današnjice, „suspendovala” je sporazum, kazao je poljski premijer Donald Tusk, nakon masovnog protesta poslanika u maskama Gaja Foksa (simbola članova pokreta Anonymous) u državnom parlamentu.
ACTA je pokušaj da se, uz pomoć već ustanovljene mreže civilnih i krivičnih zakonskih procedura, prekine nezakonita trgovina dobrima i svojinom - recimo torbama „luj viton”, holivudskim filmovima i zvanično objavljenom muzikom - čime bi se vlasnicima intelektualne svojine obezbedila sredstva da se protiv piraterije i falsifikatora bore u sudovima van granica svoje domovine.
I premda dva „teškaša” kad je o pirateriji reč, Rusija i Kina, još nisu stavili potpis, oni zaduženi za nacrt ACTA zakona kažu da se nadaju da će ove zemlje uvideti korist od prijavljivanja.
Kader Arif, protivnik ove mere u Evropskom parlamentu, smatra da je ACTA „pogrešna i po formi i po sadržaju”. On kaže da su evropski zvaničnici, koji su započeli pregovore o ovom sporazumu 2007, držali zakonodavce u mraku godinama i ignorisali njihove primedbe, da bi im konačno prezentovali konačnu verziju sporazuma bez prava na mišljenje i opcije da ga modifikuju.
„Voilà, to je maskarada koje se odričem”, kazao je Arif. On je otkrio da mu je veliki broj stavki iz sporazuma bio problematičan, naročito deo koji kaže da bi internet provajderi mogli da budu odgovorni za kršenje autorskih prava svojih korisnika, nešto što se kosi sa postojećim zakonima EU.
Osim toga, zakon ostavlja svakoj zemlji ponaosob diskreciono pravo da definiše šta se podrazumeva pod „komercijalnim” nivoom pirterije, tako da bi neke zemlje mogle da uvedu pretresanje laptopova i muzičkih plejera putnika u potrazi za nelegalnim sadržajem.
Zagovornici Acte odbacuju kritike i kažu da je akcija od suštinskog značaja za odbranu inetelektualne svojine u trenutku kada njeni vlasnici gube desetine milijardi dolara godišnje od falsifikatora i nezakonitog „šerovanja”. Oni optužuju opoziciju da namerno preuveličava pojedine odredbe Acte kako bi raspirila strahove.
„ACTA samo želi da pojača postojeće zakone o intelektualnoj svojini i da dela protiv masovnih prekršaja iza kojih često stoje kriminalne organizacije, a ne protiv pojedinaca”, kazao je Džon Klensi, predstavnik za javnost ispred odseka EU za trgovinu.
Photo: (Beta/SCANPIX SWEDEN)
Cilj sporazuma je, kaže Klensi, da se podignu standardi širom sveta i približe evropskim standardima, a ne da se u Evropi pokreću parnice. „Nije ispravna sugestija da će ACTA ograničiti slobodu interneta”, dodao je Klensi. „ACTA ne znači da ćemo na granicama proveravati privatne laptopove ili smartfone. Ona neće preseći dotok interneta niti cenzurisati bilo koji sajt”.
Ron Kirk, trgovinski predstavnik u SAD, kazao je u oktobru da je zaštita intelektualne svojine „ključna za američke poslove u inovativnoj i kreativnoj industriji” i da sporazum „obezbeđuje platformu Obaminoj administraciji da sarađuje sa drugim vladama kako bi unapredila borbu protiv krivotvorenja i piraterije”.
SAD i EU odbacuju optužbe da pregovori nisu bili transparentni; Amerikanci kažu da je nacrt Acte objavljen u aprilu 2010. i da je konačna verzija bila dostupna javnosti više od godinu dana.
ACTA je i u SAD izazvala kritike, ali manje kontroverze od Pipe i Sope, verovatno zato što su njene odredbe namenjene pirateriji s druge strane Atlantika. Međutim, NetCoalition, savez IT kompanija koje su se usprotivile Sopi i Pipi - uključujući Google i eBay - imao je negativ stav i prema Acti.
A oko 75 profesora prava potpisalo je otvoreno pismo predsedniku Obami, u kojem su kritikovali, kako kažu „intenzivnu ali bespotrebnu tajnost” u kojoj su vođeni pregovori, kao i argument Bele kuće da je Obama imao ovlašćenja da potpiše Actu ne kao sporazum - što bi zahtevalo raspravu u Senatu i njegovu saglasnost - već kao „izvršni sporazum” (kada predsednik deluje unilateralno).
To nije dobro prošlo u Kongresu. „Ustavotvorne vlasti se pitaju da li administracija može da potpiše ovaj sporazum bez odobrenja Kongresa”, kazao je senator Ron Vajden, demokrata iz Oregona.
„U svakom slučaju, kad se međunarodne pogodbe, kao što je ACTA, osmišljavaju i prave pod velom tajnosti”, dodaje Vajden, „teško je poverovati da one zastupaju najšire interese generalne javnosti. Kontroverza koja okružuje Actu ne bi trebalo nikoga da iznenađuje”.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Lideri EU, koji će se sastati sa predsednikom SAD Donaldom Trampom i američkim zvaničnicima na marginama Svetskog ekonomskog foruma u Davosu, "cepaju" svoje beleške o Ukrajini, navodi Fajnenšel tajms.
Mađarska kompanija MOL i ruski Gasprom su dogovorili osnovne odredbe budućeg kupoprodajnog ugovora za NIS koji će biti upućen američkom OFAK-u na odlučivanje, a Srbija je takođe povećala udeo.
U meču poslednjeg kola druge faze Evropskog prvenstva u vaterpolu sastaju se Srbija i Crna Gora (20.30), nekada zajednička selekcija, a u poslednje dve decenije veliki sportski rivali.
Rusija sa oduševljenjem posmatra kako napori predsednika SAD Donalda Trampa da preuzme kontrolu nad Grenlandom proširuju jaz sa Evropom, iako bi njegovi potezi mogli imati i ozbiljne bezbednosne posledice za Moskvu, koja želi sopstveno prisustvo na Arktiku.
U Kataloniji u blizini Barselone došlo je do nesreće kada je prigradski voz na liniji R4 iskočio iz šina nakon što je udario u zaštitni zid koji je pao na prugu, usmrtivši mašinovođu i teško povredivši četiri osobe, dok je još 34 lakše povređeno.
U Kataloniji u blizini Barselone došlo je do nesreće kada je prigradski voz na liniji R4 iskočio iz šina nakon što je udario u zaštitni zid koji je pao na prugu, usmrtivši mašinovođu i teško povredivši četiri osobe, dok je još 34 lakše povređeno.
Rat u Ukrajini – 1.427. dan. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija tokom noći izvela napad na Ukrajinu, koristeći više od 300 dronova i "značajan" broj balističkih i krstarećih raketa.
Novi ministar odbrane Mihailo Fedorov tokom sastanka sa novinarima, iznoseći prioritete svog mandata, rekao je da Ukrajina želi da "ubija 50.000 Rusa mesečno".
Nekako posle Bogojavljenja 19. januara ove godine dolazi u posetu Srbiji Parlamentarna delegacija EU na čelu sa Toninom Piculom, izvestiocem za Srbiju.
Britanski komičar i glumac Rasel Brend pojavio se danas pred sudom u Londonu putem video-linka iz SAD, gde se suočava sa dve nove optužbe za seksualne delikte, uključujući silovanje.
Deca iranske vladajuće elite se hvale luksuznim životima, a istovremeno hiljade običnih Iranaca ubijaju na ulici jer su se suprotstavili moćnim porodicama koje vode Islamsku Republiku.
Pevačica Britni Spirs (42) i dalje privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, gde često objavljuje neobične i provokativne snimke koji uznemiruju deo njenih pratilaca.
Privatni avion Bila Gejtsa viđen je u Davosu dok se najbogatiji i najmoćniji akteri svetske ekonomije okupljaju na Svetskom ekonomskom forumu (WEF) u Švajcarskoj.
Usred sezone gripa i prehlada, mnogi se vraćaju proverenim klasicima – pre svega pilećoj supi i supi od paradajza, toplim jelima koja greju i lako se jedu čak i kada nemate apetit.
Ispijanje kafe ima mnogo prednosti – od poboljšanja funkcije mozga i smanjenja upale, do poboljšanja zdravlja srca i metabolizma. Međutim, kafa takođe može da utiče na to kako vaše telo apsorbuje određene suplemente.
Glumac Stelan Skarsgard potvrdio je da se u filmskim krugovima intenzivno radi na tome da se pronađe način za povratak lika koji tumači Meril Strip u predstojećem trećem nastavku hit franšize "Mamma Mia".
Gledaoci poslednjih godina sve češće posežu za filmovima koji klasične žanrove okreću u neočekivanom pravcu, nudeći sporiji ritam, snažnu atmosferu i duboku psihološku slojevitost.
Na današnji dan, 20. januara 2008. godine, prvi put je emitovana dramska serija "Breaking Bad", koja je veoma brzo prikovala milione gledalaca širom sveta za male ekrane.
The victory of the Serbian water polo team over Hungary secured their place in the European Championship semifinals, gave them some peace ahead of the final match against Montenegro, but also brought a degree of fatigue.
Danish MP and Chairman of the Danish Parliament’s Defense Committee, Rasmus Jarlov, warned in an interview with CNN that a potential U.S. military intervention in Greenland would mean war between Denmark and the United States.
Aleksandar Vučić is in Davos, participating in the World Economic Forum. There, he spoke about the numerous wars that have occurred and are still ongoing in the world, as well as the situation we can expect globally.
Aleksandar Vučić stated in Davos, where the World Economic Forum is being held, that difficult times lie ahead, as the world is heading in a “crazy direction” due to the conflict between the EU and the United States over Greenland.
Rusija planira da tokom 2026. godine započne serijsku proizvodnju domaće satelitske internet mreže, koja bi trebalo da predstavlja odgovor na američki Starlink.
Istraživači iz kompanije Check Point upozorili su na pojavu VoidLink-a, jednog od prvih poznatih primera naprednog malvera koji je u velikoj meri razvijen uz pomoć veštačke inteligencije.
Dok milioni gejmera širom sveta nestrpljivo iščekuju jesen 2026. godine za premijeru najambicioznijeg projekta u gejming industriji, Rockstar Games još jednom je pokazao svoju humanu stranu.
Komentari 17
Pogledaj komentare