Evropski aktivisti koji su prošlog meseca učestvovali u američkim protestima oko interneta naučili su da postoji politička moć koja se može iskoristiti na vebu. Sada će to znanje pokušati da primene ne bi li pobedili nova svetska pravila o intelektualnoj svojini.
Izvor: NY Times, Dejvid Džoli
U jeku američkih protesta, sajtovi poput Wikipedije su se “zacrneli” 18. januara, a preko sedam miliona ljudi potpisalo je Googleovu online peticiju protiv nacrta zakona o zaustavljanju online piraterije i zaštite intelektualne svojine. Na kraju su čak i predlagači zakona iz Kongresa ustuknuli pred navalom kritika javnosti.
Evropski aktivisti se nadaju da će iskoristiti slični pritisak da spreče međunarodni Sporazum o borbi protiv falsifikovanja (ACTA) kojim bi trebalo da se prekine nezakonita trgovina dobara zaštićenih autorskim pravima i žigovima. Oponenti kažu da će on razoriti slobodu na internetu i zaustaviti inovaciju.
Oko 1,5 milion ljudi je potpisalo veb peticiju kojom se od Evropskog parlamenta traži da odbaci Actu (koja je, tvrde, SOPA i PIPA na međunarodnom nivou). Hiljade ljudi pojavilo se na demonstracijama širom Evrope, a dodatne su zakazane za danas.
Posle više od tri godine pregovora, za koje kritičari kažu da su vođeni bez dovoljnog učešća javnosti, SAD su prošlog oktobra u Tokiju potpisale Actu, zajedno sa Australijom, Kanadom, Japanom, Marokom, Novim Zelandom i Južnom Korejom (Sporazum će stupiti na snagu kad ga ratifikuje šest od ovih zemalja).
Ovaj sporazum postao je glavni problem u Evropi nakon što ga je 26. januara potpisala Evropska Unija i predstavnice 22 od 25 članica EU (osim Kipra, Estonije, Nemačke, Holandije i Slovačke).
Istoga dana specijalni izaslanik EU za Actu, Kader Arif, član Socijalističke stranke iz Francuske podneo je ostavku. On je rekao da su Evropski parlament i organizacije građanskih prava bile izostavljene iz pregovora i ceo proces nazvao „maskaradom”.
Tako je pitanje, koje je do tada dobijalo neprimetnu medijsku pažnju, stiglo na naslovne strane, sa pozivanjem na nacionalne zakone i zahtevima da Evropski parlament odbije sporazum.
Fotografija sa protesta u Ljubljani (Photo: Tit Bonaè/Flickr)
Pritisak vršen na političare bio je nepopustljiv. Helena Drnovšek-Zorko, slovenačka ambasadorka u Japanu koja je u ime svoje zemlje potpisala sporazum, javno ga se odrekla i pozvala svoje zemljake da demonstriraju protiv njega.
Poljska, domovina nekih od najglasnijih protesta današnjice, „suspendovala” je sporazum, kazao je poljski premijer Donald Tusk, nakon masovnog protesta poslanika u maskama Gaja Foksa (simbola članova pokreta Anonymous) u državnom parlamentu.
ACTA je pokušaj da se, uz pomoć već ustanovljene mreže civilnih i krivičnih zakonskih procedura, prekine nezakonita trgovina dobrima i svojinom - recimo torbama „luj viton”, holivudskim filmovima i zvanično objavljenom muzikom - čime bi se vlasnicima intelektualne svojine obezbedila sredstva da se protiv piraterije i falsifikatora bore u sudovima van granica svoje domovine.
I premda dva „teškaša” kad je o pirateriji reč, Rusija i Kina, još nisu stavili potpis, oni zaduženi za nacrt ACTA zakona kažu da se nadaju da će ove zemlje uvideti korist od prijavljivanja.
Kader Arif, protivnik ove mere u Evropskom parlamentu, smatra da je ACTA „pogrešna i po formi i po sadržaju”. On kaže da su evropski zvaničnici, koji su započeli pregovore o ovom sporazumu 2007, držali zakonodavce u mraku godinama i ignorisali njihove primedbe, da bi im konačno prezentovali konačnu verziju sporazuma bez prava na mišljenje i opcije da ga modifikuju.
„Voilà, to je maskarada koje se odričem”, kazao je Arif. On je otkrio da mu je veliki broj stavki iz sporazuma bio problematičan, naročito deo koji kaže da bi internet provajderi mogli da budu odgovorni za kršenje autorskih prava svojih korisnika, nešto što se kosi sa postojećim zakonima EU.
Osim toga, zakon ostavlja svakoj zemlji ponaosob diskreciono pravo da definiše šta se podrazumeva pod „komercijalnim” nivoom pirterije, tako da bi neke zemlje mogle da uvedu pretresanje laptopova i muzičkih plejera putnika u potrazi za nelegalnim sadržajem.
Zagovornici Acte odbacuju kritike i kažu da je akcija od suštinskog značaja za odbranu inetelektualne svojine u trenutku kada njeni vlasnici gube desetine milijardi dolara godišnje od falsifikatora i nezakonitog „šerovanja”. Oni optužuju opoziciju da namerno preuveličava pojedine odredbe Acte kako bi raspirila strahove.
„ACTA samo želi da pojača postojeće zakone o intelektualnoj svojini i da dela protiv masovnih prekršaja iza kojih često stoje kriminalne organizacije, a ne protiv pojedinaca”, kazao je Džon Klensi, predstavnik za javnost ispred odseka EU za trgovinu.
Photo: (Beta/SCANPIX SWEDEN)
Cilj sporazuma je, kaže Klensi, da se podignu standardi širom sveta i približe evropskim standardima, a ne da se u Evropi pokreću parnice. „Nije ispravna sugestija da će ACTA ograničiti slobodu interneta”, dodao je Klensi. „ACTA ne znači da ćemo na granicama proveravati privatne laptopove ili smartfone. Ona neće preseći dotok interneta niti cenzurisati bilo koji sajt”.
Ron Kirk, trgovinski predstavnik u SAD, kazao je u oktobru da je zaštita intelektualne svojine „ključna za američke poslove u inovativnoj i kreativnoj industriji” i da sporazum „obezbeđuje platformu Obaminoj administraciji da sarađuje sa drugim vladama kako bi unapredila borbu protiv krivotvorenja i piraterije”.
SAD i EU odbacuju optužbe da pregovori nisu bili transparentni; Amerikanci kažu da je nacrt Acte objavljen u aprilu 2010. i da je konačna verzija bila dostupna javnosti više od godinu dana.
ACTA je i u SAD izazvala kritike, ali manje kontroverze od Pipe i Sope, verovatno zato što su njene odredbe namenjene pirateriji s druge strane Atlantika. Međutim, NetCoalition, savez IT kompanija koje su se usprotivile Sopi i Pipi - uključujući Google i eBay - imao je negativ stav i prema Acti.
A oko 75 profesora prava potpisalo je otvoreno pismo predsedniku Obami, u kojem su kritikovali, kako kažu „intenzivnu ali bespotrebnu tajnost” u kojoj su vođeni pregovori, kao i argument Bele kuće da je Obama imao ovlašćenja da potpiše Actu ne kao sporazum - što bi zahtevalo raspravu u Senatu i njegovu saglasnost - već kao „izvršni sporazum” (kada predsednik deluje unilateralno).
To nije dobro prošlo u Kongresu. „Ustavotvorne vlasti se pitaju da li administracija može da potpiše ovaj sporazum bez odobrenja Kongresa”, kazao je senator Ron Vajden, demokrata iz Oregona.
„U svakom slučaju, kad se međunarodne pogodbe, kao što je ACTA, osmišljavaju i prave pod velom tajnosti”, dodaje Vajden, „teško je poverovati da one zastupaju najšire interese generalne javnosti. Kontroverza koja okružuje Actu ne bi trebalo nikoga da iznenađuje”.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 1.407. dan. Sat vremena pre Nove godine u Kijevu je izdato upozorenje na vazdušni napad zbog pretnje od ruskih dronova, a nakon što je upozorenje izdato, čule su se eksplozije.
Najmanje 24 osobe su poginule, a više od 50 je povređeno u napadu ukrajinskog drona na kafić i hotel tokom proslave Nove godine u selu Horli na obali Crnog mora, saopštio je guverner ruske Hersonske oblasti.
Proslavljeni amerčki trener Rik Pitino dao je svoje opažanje na nove trendove u koledž košarci u SAD za koju je rekao da je izgubila status samo univerzitetske lige.
Više od tri decenije Kreg Hamilton-Parker, poznat kao "novi Nostradamus", predviđa budućnost. Sa, kako tvrdi, zapanjujućom preciznošću, predviđa događaje, a sada je u razgovoru za britanski Metro podelio svoja predviđanja za 2026. godinu.
Najmanje 24 osobe su poginule, a više od 50 je povređeno u napadu ukrajinskog drona na kafić i hotel tokom proslave Nove godine u selu Horli na obali Crnog mora, saopštio je guverner ruske Hersonske oblasti.
Najmanje 24 osobe su poginule, a više od 50 je povređeno u napadu ukrajinskog drona na kafić i hotel tokom proslave Nove godine u selu Horli na obali Crnog mora, saopštio je guverner ruske Hersonske oblasti.
Više od 100 povređenih u požaru koji je zahvatio bar u poznatom švajcarskom skijalištu Kran-Montana je prevezeno u bolnice širom zemlje, preneo je BBC.
Ambasada Republike Srbije u Švajcarskoj Konfederaciji u stalnom je kontaktu sa nadležnim organima u švajcarskom skijalištu Kran-Montana povodom velike tragedije koja se u tom mestu dogodila, saopštili su iz naše Ambasade.
Više od tri decenije Kreg Hamilton-Parker, poznat kao "novi Nostradamus", predviđa budućnost. Sa, kako tvrdi, zapanjujućom preciznošću, predviđa događaje, a sada je u razgovoru za britanski Metro podelio svoja predviđanja za 2026. godinu.
Radnika u Diznilendu blizu Orlanda na Floridi povredio je lažni kamen težak 180 kilograma, koji je pokušao da zaustavi da ne bi odleteo u publiku, prenosi danas BBC.
Svet se oprašta od 2025. godine i dočekuje 2026. godinu veličanstvenim vatrometima. Proslava je, kao i svake godine, počela na Pacifičkim ostrvima i polako se širi ka zapadu, a proslave u brojnim vremenskim zonama, od Novog Zelanda do San Franciska.
Od sjajnih istorijskih drama i zamršenih trilera do prijatnih romantičnih komedija i dokumentaraca o pravim zločinima koji će vas držati na Guglu i nakon završetka, Netflix je pripremio niz novih izdanja savršenih za zimske večeri.
Tvorci popularne serije Stranger Things konačno su razjasnili misteriju "bele sluzi" iz viralne scene raskida Džnatana i Nensi, koja je zanimala veliki broj gledalaca.
Animirani nastavak "Zootropolis 2" ušao je u istoriju kompanije Dizni kao najprofitabilniji film studija sa globalnim prihodom od 1,46 milijardi dolara na svetskim bioskopskim blagajnama.
Količina uloženog novca u serije ne mora nužno da znači kakav će uspeh imati projekat, ali su se neke serije ipak značajno izdvojile po utrošenom novcu, a koliko se kome isplatilo, zaključite u nastavku.
Dobra vest je da ovo nije kraj priče – ekipu ćemo ponovo gledati na sledećem izdanju Phygital Games of the Future turnira, koje će se održati naredne godine u Kazahstanu.
A boy measuring 51 centimeters and weighing 3,910 grams was born in the first second after midnight at the Gynecology and Obstetrics Clinic – Višegradska, Professor Aleksandar Stefanović, director of the Višegradska GAK, told Tanjug.
Dear readers, the B92.net portal wishes you a Happy New Year 2026. We wish you and your families above all good health, as well as much success, joy, and smiles in the days to come.
According to the 2025 Government AI Readiness Index published by Oxford Insights, Serbia ranked 39th out of 195 economies worldwide. This represents a significant improvement compared to last year’s report, where Serbia was in 57th place.
As peace efforts continue along the Kyiv–Washington–Brussels axis, conflicting information is coming from the Ukrainian front about the actual situation on the ground, ISW notes, as reported by Jutarnji list.
Komentari 17
Pogledaj komentare