Evropski aktivisti koji su prošlog meseca učestvovali u američkim protestima oko interneta naučili su da postoji politička moć koja se može iskoristiti na vebu. Sada će to znanje pokušati da primene ne bi li pobedili nova svetska pravila o intelektualnoj svojini.
Izvor: NY Times, Dejvid Džoli
U jeku američkih protesta, sajtovi poput Wikipedije su se “zacrneli” 18. januara, a preko sedam miliona ljudi potpisalo je Googleovu online peticiju protiv nacrta zakona o zaustavljanju online piraterije i zaštite intelektualne svojine. Na kraju su čak i predlagači zakona iz Kongresa ustuknuli pred navalom kritika javnosti.
Evropski aktivisti se nadaju da će iskoristiti slični pritisak da spreče međunarodni Sporazum o borbi protiv falsifikovanja (ACTA) kojim bi trebalo da se prekine nezakonita trgovina dobara zaštićenih autorskim pravima i žigovima. Oponenti kažu da će on razoriti slobodu na internetu i zaustaviti inovaciju.
Oko 1,5 milion ljudi je potpisalo veb peticiju kojom se od Evropskog parlamenta traži da odbaci Actu (koja je, tvrde, SOPA i PIPA na međunarodnom nivou). Hiljade ljudi pojavilo se na demonstracijama širom Evrope, a dodatne su zakazane za danas.
Posle više od tri godine pregovora, za koje kritičari kažu da su vođeni bez dovoljnog učešća javnosti, SAD su prošlog oktobra u Tokiju potpisale Actu, zajedno sa Australijom, Kanadom, Japanom, Marokom, Novim Zelandom i Južnom Korejom (Sporazum će stupiti na snagu kad ga ratifikuje šest od ovih zemalja).
Ovaj sporazum postao je glavni problem u Evropi nakon što ga je 26. januara potpisala Evropska Unija i predstavnice 22 od 25 članica EU (osim Kipra, Estonije, Nemačke, Holandije i Slovačke).
Istoga dana specijalni izaslanik EU za Actu, Kader Arif, član Socijalističke stranke iz Francuske podneo je ostavku. On je rekao da su Evropski parlament i organizacije građanskih prava bile izostavljene iz pregovora i ceo proces nazvao „maskaradom”.
Tako je pitanje, koje je do tada dobijalo neprimetnu medijsku pažnju, stiglo na naslovne strane, sa pozivanjem na nacionalne zakone i zahtevima da Evropski parlament odbije sporazum.
Fotografija sa protesta u Ljubljani (Photo: Tit Bonaè/Flickr)
Pritisak vršen na političare bio je nepopustljiv. Helena Drnovšek-Zorko, slovenačka ambasadorka u Japanu koja je u ime svoje zemlje potpisala sporazum, javno ga se odrekla i pozvala svoje zemljake da demonstriraju protiv njega.
Poljska, domovina nekih od najglasnijih protesta današnjice, „suspendovala” je sporazum, kazao je poljski premijer Donald Tusk, nakon masovnog protesta poslanika u maskama Gaja Foksa (simbola članova pokreta Anonymous) u državnom parlamentu.
ACTA je pokušaj da se, uz pomoć već ustanovljene mreže civilnih i krivičnih zakonskih procedura, prekine nezakonita trgovina dobrima i svojinom - recimo torbama „luj viton”, holivudskim filmovima i zvanično objavljenom muzikom - čime bi se vlasnicima intelektualne svojine obezbedila sredstva da se protiv piraterije i falsifikatora bore u sudovima van granica svoje domovine.
I premda dva „teškaša” kad je o pirateriji reč, Rusija i Kina, još nisu stavili potpis, oni zaduženi za nacrt ACTA zakona kažu da se nadaju da će ove zemlje uvideti korist od prijavljivanja.
Kader Arif, protivnik ove mere u Evropskom parlamentu, smatra da je ACTA „pogrešna i po formi i po sadržaju”. On kaže da su evropski zvaničnici, koji su započeli pregovore o ovom sporazumu 2007, držali zakonodavce u mraku godinama i ignorisali njihove primedbe, da bi im konačno prezentovali konačnu verziju sporazuma bez prava na mišljenje i opcije da ga modifikuju.
„Voilà, to je maskarada koje se odričem”, kazao je Arif. On je otkrio da mu je veliki broj stavki iz sporazuma bio problematičan, naročito deo koji kaže da bi internet provajderi mogli da budu odgovorni za kršenje autorskih prava svojih korisnika, nešto što se kosi sa postojećim zakonima EU.
Osim toga, zakon ostavlja svakoj zemlji ponaosob diskreciono pravo da definiše šta se podrazumeva pod „komercijalnim” nivoom pirterije, tako da bi neke zemlje mogle da uvedu pretresanje laptopova i muzičkih plejera putnika u potrazi za nelegalnim sadržajem.
Zagovornici Acte odbacuju kritike i kažu da je akcija od suštinskog značaja za odbranu inetelektualne svojine u trenutku kada njeni vlasnici gube desetine milijardi dolara godišnje od falsifikatora i nezakonitog „šerovanja”. Oni optužuju opoziciju da namerno preuveličava pojedine odredbe Acte kako bi raspirila strahove.
„ACTA samo želi da pojača postojeće zakone o intelektualnoj svojini i da dela protiv masovnih prekršaja iza kojih često stoje kriminalne organizacije, a ne protiv pojedinaca”, kazao je Džon Klensi, predstavnik za javnost ispred odseka EU za trgovinu.
Photo: (Beta/SCANPIX SWEDEN)
Cilj sporazuma je, kaže Klensi, da se podignu standardi širom sveta i približe evropskim standardima, a ne da se u Evropi pokreću parnice. „Nije ispravna sugestija da će ACTA ograničiti slobodu interneta”, dodao je Klensi. „ACTA ne znači da ćemo na granicama proveravati privatne laptopove ili smartfone. Ona neće preseći dotok interneta niti cenzurisati bilo koji sajt”.
Ron Kirk, trgovinski predstavnik u SAD, kazao je u oktobru da je zaštita intelektualne svojine „ključna za američke poslove u inovativnoj i kreativnoj industriji” i da sporazum „obezbeđuje platformu Obaminoj administraciji da sarađuje sa drugim vladama kako bi unapredila borbu protiv krivotvorenja i piraterije”.
SAD i EU odbacuju optužbe da pregovori nisu bili transparentni; Amerikanci kažu da je nacrt Acte objavljen u aprilu 2010. i da je konačna verzija bila dostupna javnosti više od godinu dana.
ACTA je i u SAD izazvala kritike, ali manje kontroverze od Pipe i Sope, verovatno zato što su njene odredbe namenjene pirateriji s druge strane Atlantika. Međutim, NetCoalition, savez IT kompanija koje su se usprotivile Sopi i Pipi - uključujući Google i eBay - imao je negativ stav i prema Acti.
A oko 75 profesora prava potpisalo je otvoreno pismo predsedniku Obami, u kojem su kritikovali, kako kažu „intenzivnu ali bespotrebnu tajnost” u kojoj su vođeni pregovori, kao i argument Bele kuće da je Obama imao ovlašćenja da potpiše Actu ne kao sporazum - što bi zahtevalo raspravu u Senatu i njegovu saglasnost - već kao „izvršni sporazum” (kada predsednik deluje unilateralno).
To nije dobro prošlo u Kongresu. „Ustavotvorne vlasti se pitaju da li administracija može da potpiše ovaj sporazum bez odobrenja Kongresa”, kazao je senator Ron Vajden, demokrata iz Oregona.
„U svakom slučaju, kad se međunarodne pogodbe, kao što je ACTA, osmišljavaju i prave pod velom tajnosti”, dodaje Vajden, „teško je poverovati da one zastupaju najšire interese generalne javnosti. Kontroverza koja okružuje Actu ne bi trebalo nikoga da iznenađuje”.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 1.637. dan. U Kijevu su se večeras oglasile sirene za vazdušnu opasnost tokom kojih su se čule eksplozije. Putin je umanjio značaj ukrajinskih napada na Vajldberis, rekavši da nema "kritičnih posledica".
Rat u Ukrajini – 1.638. dan. Ruska vojska tokom noći je napala Kijev balističkim raketama, a šteta zbog ruskih napada zabeležena na više od 12 lokacija u tom gradu. Oštećene su stambene zgrade, medicinska ustanova i obrazovna ustanova, preneo je Ukrinform.
Ministarstvo odbrane Slovenije nabavlja 3.000 raketa vazduh-zemlja dometa 3.000 metara. Prvih 1.500 komada trebalo bi da bude isporučeno 2028, a ostatak 2029. godine.
Rat u Ukrajini – 1.636. dan Ukrajinske snage su tokom noći izvršile masovni napad dronova na Moskvu i okolinu. U napadu je oštećeno skladište najveće ruske onlajn prodavnice Vajldberis, poznate i kao "ruski Amazon".
Crvena zvezda bi do kraja letnjeg prelaznog roka mogla da doživi ozbiljne promene u sastavu, a poslednje informacije iz Italije donose i potencijalno veoma zanimljivo ime kao pojačanje. Srpski šampion pokazao je interesovanje za Petra Ratkova.
Rat u Ukrajini – 1.638. dan. Ruska vojska tokom noći je napala Kijev balističkim raketama, a šteta zbog ruskih napada zabeležena na više od 12 lokacija u tom gradu. Oštećene su stambene zgrade, medicinska ustanova i obrazovna ustanova, preneo je Ukrinform.
Rat u Ukrajini – 1.638. dan. Ruska vojska tokom noći je napala Kijev balističkim raketama, a šteta zbog ruskih napada zabeležena na više od 12 lokacija u tom gradu. Oštećene su stambene zgrade, medicinska ustanova i obrazovna ustanova, preneo je Ukrinform.
Predsednik Demokratske narodne partije Milan Knežević brutalno je odgovorio crnogorskom premijeru Milojku Spajiću, nakon njegovih navoda o njegovim odnosima sa Srbijom.
Ukrajina je poslednjih meseci otežala život Vladimiru Putinu. Ali, mnogi Rusi strahuju da će ovaj mesec biti još gori za predsednika jer ga pogađa "avgustovsko prokletstvo".
Dok blokaderi zatvaraju ulice, ugrožavaju svakodnevni život građana i pokušavaju da Srbiju drže u neprekidnoj političkoj krizi, Dragan Šolak uživa na hrvatskom primorju, piše portal 24sedam.
Posle duže pauze od velikih televizijskih intervjua, Mirka Vasiljević govori otvoreno o odrastanju pred kamerama, slavi koja je stigla veoma rano, ulogama koje su obeležile njenu karijeru, ali i o tome šta danas, smatra svojim najvećim uspehom.
Volodimir Žurvaljov nalazio se u Hrvatskoj nalazio zbog snimanja filma koji je inspirisan upravo napadom za koji ga nemački istražitelji sumnjiče, a u kojem glume Šon Pen i Adrijen Brodi.
Humanitarna fondacija BUDI HUMAN – Aleksandar Šapić prikuplja novčana sredstva za Anamariju Zelenović (2015) koja ima izuzetno retko neurodegenerativno oboljenje, mutacija na WDR45 genu.
Koliko vode treba piti svakog dana zavisi od godina, aktivnosti, zdravstvenog stanja i vremenskih uslova. Saznajte koliko tečnosti je potrebno organizmu, kako da prepoznate dehidraciju i da li je moguće popiti previše vode.
Tipičnu kliničku sliku sinkope karakteriše: pad krvnog pritiska, bledilo, znojenje, gubitak svesti, bolesnik je nepokretan, disanje je plitko i usporeno, tonus sfinktera je očuvan.
Lekari na Šri Lanki izvadili su kamen težak čak 3,1 kilogram iz mokraćne bešike 55-godišnjeg muškarca. Lekarski tim tvrdi da bi mogao biti najveći takav kamen ikada zabeležen.
Personalizovana mRNA vakcina kompanija Moderna i Merck, u kombinaciji sa Keytrudom, pokazala je pozitivne rezultate u trećoj fazi ispitivanja kod pacijenata sa melanomom.
Schools have begun receiving the free textbooks provided by the Ministry of Education for around 96,000 primary school students for the 2026/2027 school year.
Somali pirates have returned to the international stage and have already become a serious problem, CNBC reports, adding that the resurgence is linked to the diversion of U.S. resources and the turmoil caused by the U.S.-Iran conflict.
The Montenegrin Ministry of Internal Affairs has offered a €500,000 reward for information that would directly lead to the location, identification and arrest of Radoje Zvicer (42), who is the subject of an Interpol Red Notice.
The Romanian military destroyed a maritime drone in the Black Sea after it was spotted just a few hundred meters from the Neptun Deep gas platform, inside Romania’s exclusive economic zone.
Meteorologists are warning of a two-day spell of severe weather that will affect a large part of Europe. Current forecasts indicate a risk of supercell thunderstorms, large hail, damaging wind gusts and tornadoes in several areas.
XIaomi je na kineskom tržištu sertifikovao modele 18 Pro i 18 Pro Max, a prema informacijama tipstera ovo će biti prvi modeli sa novim Snaprdagon najjačim procesorom.
Mini priprema potpuno novu generaciju modela Cooper koja bi mogla da prekine tradiciju dugu skoro 70 godina. Električna verzija bi, po prvi put u istoriji, mogla da dobije pogon na zadnje točkove.
Kia Stonic je vremenom uspela da nađe svoje mesto između klasičnog gradskog automobila i sve popularnijih malih SUV-ova, a aktuelna verzija ovog modela našla se kod nas na testu.
Rast cena goriva i troškova osiguranja menjaju navike vozača u SAD. Svaki peti Amerikanac danas vozi manje nego pre godinu dana, a većina kao glavni razlog navodi skupo gorivo.
Komentari 17
Pogledaj komentare