Izvor: B92

Smešten oko 2.100 kilometara od glavnih havajskih ostrva, Severozapadni nacionalni spomenik na Havajima (Papahanaumokuakea) najveći je prirodni rezervat na Zemlji.

Foto: USFWS - Pacific Region / Flickr.com
Američki predsednik Barak Obama 26. avgusta 2016. godine četvorostruko je uvećao ovaj veličanstveni prirodni dragulj. Umesto na površini od 362.000 kvadratnih metara, sada se proteže na milion i po kvadratnih kilometara - oblasti dvaput većoj od površine Teksasa.

Nažalost, vrlo malo ljudi ima priliku da poseti Papahanaumokuakeu. Osim nekoliko istraživača koji borave u rezervatu, mesto je nenaseljeno.

Mapa rezervata (foto: NOAA / Wikimedia Commons)

Ime parka vodi poreklo od havajske priče o stvaranju sveta koja opisuje kako su se Majka Zemlja i Otac Nebo ujedinili u nameri da stvore život.

“Kada razložite reč na nekoliko delova, vrlo je prosto. ‘Papa’ na havajskom znači ‘Majka Zemlja’. ‘Hanau’ znači ‘roditi se’, ‘moku’ znači ‘ostrvo’, a ‘akea’ je skraćeni oblik reči ‘Wakea’, što znači ‘Otac Nebo’”, objašnjava jedan od Havajaca.

Crveni morski jež

Foto: U.S. Fish & Wildlife Service - Pacific Region's / Wikimedia Commons

Prema drevnoj havajskoj kosmologiji, Zemlja, Nebo, prostor vreme spojili su se da stvore prvo živo biće – koralni polip. Iz tog malog organizma evoluirale su sve životne forme.

Papahanaumokuakea danas je dom retkih vrsta korala, morskih kornjača, foka, ajkula i mnogih endemskih vrsta koje tek treba da budu otkrivene.

Tokom nedavnog istraživanja morskog dna pronađen je crni koral star 4.500 godina – najstarije živo biće na planeti, kao i predivna hobotnica koja je dobila nadimak Kasper.

Nažalost, na ostrvima se može videti i veliki broj mrtvih ptica.

“Većina ptića ne preživi iz brojnih razloga. Njihovi roditelji često iz okeana pokupe parče plastike kako bi nahranili mlade. Ali, mladunci koji pojedu plastiku će umreti”, objasnio je Kane, meštanin koji se bavi izradom štapova zvanih kahili, koji predstavljaju simbole havajskih porodica.

Foto: USFWS - Pacific Region / Flickr.com

Ipak, čak i mrtve ptice imaju svoju svhu.

Kane je sa svojim kolegama četiri dana skidao perje sa ptičiih tela.

“Počeli bismo oko 8:30 ujutro i završili oko 3 po podne. Kahuna – havajski sveštenik - je sve vreme pojao. Želeo je da se uveri u to da je sve uzvedeno u tradicionalnom maniru”, rekao je.

Princeza Rut Kelikolani sa Semjuelom Parkerom i Džonom Adamsom Kuminsom kao nosaèima kahili štapova

Kući je odneo pet velikih kutija perja. U svojoj radionici, prikačio je više od 24.000 pera na kahilije. Za izradu svakog štapa bilo mu je potrebno šest do osam nedelja.

Ali, za Kanea, poseta rezervatu nije bila samo trenutak za divljenje, već i poziv na buđenje.

“Ono što me je zapanjilo je količina otpada koju ribari ostavljaju na ostrvu: mreže, bove, razne vrste plutajućeg đubreta. Sasvim je jasno da nešto mora da se učini po tom pitanju ukoliko želimo da rezervat opstane. Moramo da omogućimo budućim generacijama da iskuse sve čari ovog predivnog mesta”, zaključio je.

Foto: NOAA Photo Library / Flickr.com

Podeli:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.