Izvor: Branislav Grkoviæ

Autor: {"id":309684,"id_news":1027504,"name":"Branislav","surname":"Grkovi\u00e6"}

Kanjon reke Uvac, ako nije jedino, a onda je sigurno među retkim mestima u svetu gde je čovek nešto uradio, a priroda to prihvatila i postala još lepša.

Do 1979. kroz kanjon je tekao Uvac, tek omanja reka koja je pronašla svoj put kroz krečnjačke litice zapadne Srbije, pored Zlatibora i Zlatara dok se ne ulije u Lim.

Te godine završena je gradnja brane, za koju kažu da je najviša zemljana brana u Evropi. Kanjon je tada potopljen i nastalo je 26 kilometara dugo akomulaciono jezero, između planina Zlatar i Javor, koje neki zovu Sjeničko, a neki pak Uvačko, dok neki pak vole da mu daju i epitet srpski Kolorado.

Foto: Branislav Grkoviæ

Kad je najviše vode u jezeru onda je ono duboko 108 metara. Uz samu branu u jezeru izgrađen je i betonski levak koji bi u slučaju naglog rasta nivoa jazere, sprečio da se voda prelije preko brane. Kažu da se to do sada nikada nije dogodilo.

Uvac je najbolje obići s vode, u čamcu, bilo da se krene sa sjeničke strane, bilo da se krene od već pomenute brane do koje se stiže iz Nove Varoši, preko sela Akmačići.

Foto: Branislav Grkoviæ

Uvac je moguće obići i peške. Oni koji su to uradili kažu da je i to svojevrstan doživaljaj.

Ipak, u obilazak je nabolje krenuti sa nekim ko na Uvcu živi. Tek tada će te otkriti svu lepotu ovog kraja i saznati mnogo toga.

Saznaćete i da na dnu jezera leži stari most koji se nalazio na nekadašnjem putu od Carigrada do Dubrovnika.

Foto: Branislav Grkoviæ

Provešće vas kroz Ledenu pećinu, koja sa Ušačkom pećinom koja se prostire paralelno na rastojanju od oko 100 m, čini jedinstven pećinski sistem dug 6.185 metara i naduži je u Srbiji. Temperatura u pećini je uvek osam stepeni. Pećina nije osvetljena, a i neće biti jer, kako će vam reći, osvetljenje bi u pećini podiglo temperaturu za jedan stepen. A to već priroda ne bi prihvatila i po zidovima pećine hvatala bi se mahovina.

Foto: Branislav Grkoviæ

Kanjon Uvca je i prirodno stanište beloglavog supa. I dok se čoveku može pripisati zasluga što kanjon danas baš ovako izgleda, malo je falilo da se čoveku, ili bolje reći ljudskoj gluposti, pripiše "zasluga" za nestanak beloglavog supa.

Beloglavi sup je lešinara, a od meštana će te čuti da nema bolesti koja mu može nauditi, već samo hemija. Kažu da je tako i bilo. Pre neke tri decenije lovci su trovali vukove otrovom ne bi li im smanjili broj. Ostavljene lešine pronalazili su supovi, a njihov broj je spao na svega sedam jedinki.

Foto: Branislav Grkoviæ

1994. osnovano je udruženje Fond za zaštitu ptica grabljivica Beloglavi sup i od tada se vodi računa o ovoj ptici. Danas ima oko 500 jedinki. Beloglavi supovi žive u parovima i ne menjaju partnere. Žive oko 25 godina, a na kraju umiru od gladi jer im se vrh kljuna od starosti toliko savije da više ne mogu da se hrane. Nije zabeležen slučaj da je beloglavi sup napao čoveka.

Supovi gotovo neprestano krstare nebom u okolini Uvačkog jezera i meandara i neće vam se deseti da ih nećete videti.

Foto: Branislav Grkoviæ

A upravo ti neverovatni meandri su ono zbog čega vredi doći čak do Uvca iz zbog čega vredi, ako Uvac obilazite u čamcu, popeti se na neki od vidikovaca. Jedan je na brdu Molitva. Drugi vidikovac nalazi se u blizini Devojačke stene, legenda kaže da je ime dobila jer se zbog neuzvraćene ljubavi s nje u kanjon bacila jedna devojka.

Foto: Branislav Grkoviæ

"Samo da ovo neko ne upropasti zbog novca" je komentar koji se često čuje od posetilaca posle obilaska Uvca. I od istih tih posetilaca se čuje da će ponovo doći i povesti još nekog.

Uvac se mora videti jer će tako biti više nas koji neće dati da nam Uvac zbog novca neko upropasti.

Foto: Branislav Grkoviæ

.

Foto: Branislav Grkoviæ

.

Foto: Branislav Grkoviæ

.

Foto: Branislav Grkoviæ

.

Foto: Branislav Grkoviæ

.

Foto: Branislav Grkoviæ

.

Foto: Branislav Grkoviæ

.

Foto: Branislav Grkoviæ

.

Foto: Branislav Grkoviæ

.

Foto: Branislav Grkoviæ

.

Foto: Branislav Grkoviæ

.

Foto: Branislav Grkoviæ

.

Foto: Branislav Grkoviæ

.

Foto: Branislav Grkoviæ

.

Foto: Branislav Grkoviæ

.

Foto: Branislav Grkoviæ

.

Foto: Branislav Grkoviæ

.

Foto: Branislav Grkoviæ

.

Foto: Branislav Grkoviæ

.

Foto: Branislav Grkoviæ

.

Foto: Branislav Grkoviæ

.

Podeli:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.