Izvor: B92

Nova turistička ruta posvećena životu i radu srpskog industrijalca i guvernera Narodne banke Đorđa Vajferta, predstavljena je danas u okviru "Beogradskog manifesta" na štandu pančevske manifestacije "Dani Vajferta".

Naziv nove ponude je "Vajfertova ruta" tokom koje će gosti biti upoznati sa pet važnih turističkih tačaka, koje na najbolji način ilustruju život i delo Đorđa Vajferta u Pančevu.Za tu priliku promovisane su posebne mape "Vajfertova ruta" koje sadrže sve relevantne informacije o mestima: Vajfertova rodna kuća, Stara pančevačka pivara, Slavina, crkva Svete Ane i porodična grobnica Vajfertovih.

Direktor Turističke organizacije Pančeva Branislav Rovčanin istakao je značaj promocije "Vajfertove rute" i upoznavanje Pančevaca i turista koji dolaze u Pančevo sa zaostavštinom koju je Vajfert ostavio mlađim generacijama.

"Posebno sam ponosan što će prva organizovana ruta sa turističkim vodičem, 5. juna, povesti učenike pančevačke Gimnazije stopama Đorđa Vajferta", rekao je Rovčanin.

U ime pokrovitelja manifestacije, grada Pančeva, članica Gradskog veća Jelena Batinić rekla je da gradska uprava ulaže u očuvanje tradicije, ali podržava i nove, inventivne projekte i ideje.

"'Dani Vajferta' je upravo takva manifestacija, koja na najbolji način promoviše Pančevo kao kulturni, turistički i privredni potencijal. Na nama je da to pozdravimo i podržimo", rekla je Jelena Batinić.

Tu manifestaciju podržala je i kompanija Hajniken (Heineken) Srbija.

"Dani Vajferta" je nova gradska manifestacija koja će se ove godine prvi put održati u Pančevu, 12. i 13. juna, pod sloganom "Mesto odakle je sve počelo". Namera organizatora manifestacije, Turističke organizacije Pančeva je da se kroz promociju lika i dela uglednog Pančevca Đorđa Vajferta istaknu turistički, kulturno-umetnički i privredni potencijali grada.

Đorđe Vajfert je rođen 15. juna 1850. godine u Pančevu, gradu gde se iz Nemačke doselio njegov deda, trgovac i proizvođač piva. Od svog oca preuzeo je upravljanje pivarom, a otvorio je i nekoliko rudnika, te je važio za najvećeg srpskog industrijalca svog vremena.

Pored toga, bio je i guverner Narodne banke, ukupno 26 godina u dva navrata - od 1890-1902 i 1912-1926. godine.

Važio je i za velikog pokrovitelja umetnosti. Umro je u Beogradu 12. januara 1937. godine.

Podeli:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.