Izvor: B92

Rekapitulacija gradova koji su ugostili poslednjih 10 zimskih Olimpijada: 2010. Vankuver, 1992. Albervil, 1984. Sarajevo.

Izvor: B92

2010 - Vankuver

Istorija je pokazala svoje: objekti koji su nicali za potrebe Olimpijskih igara istrajali su kroz generacije i izrasli u popularne destinacije. Vankuver se nada sličnoj sudbini.

Whistler Blackcombe ima u svojoj ponudi 17 alpskih dolina, 4 ogromna glečera i preko 200 alpskih staza. Rekordne snežne padavine iznose 9 m godišnje.

Žičara Peak 2 Peak duga je 4,4 km, a vožnja traje 11 minuta, što je 7.5 m/s. Gondola predviđena za 28 ljudi (dve sa staklenim podom) na pojedinim mestima uspinje se i na visinu od 430 m iznad doline.

U podnožju su selo, jezero, restorani, kafei. Preko leta ovo mesto je hit za hajkere i mountain-bajkere.

Drugi veliki projekat je Richmond Oval klizalište, koje će nakon 28. februara 2010. biti transformisano u međunarodni sportski i wellness centar.

2006 - Torino

Italijanski grad sa najviše francuskog šmeka investirao je u zimsku Olimpijadu 2006. godine 1,7 miliona € kako bi turistički objekti, infrastruktura i sveopšta slika grada zadobili moderan udarac.

Nekada poznat kao grad Fiata, danas se prodaje kao moderna umetnička i kulturna metropola uključujući i oblast zimskim sportova Via Lattea (Mlečni put) sa popularnom tačkom Sestrière.

Kako bi se naglasila glamuroznost grada, za ovaj megavažan događaj angažovani su ugledni umetnici: produžen je metro kompleks, trgovi rekonstruisani, spomenicima je udahnut novi život, nikle su nove građevine.

I dan-danas se u regiji Piemonte (Pijemont) profitira od tada uloženog napora. Istovremeno, regioja je i skriveni raj za bajkere i hajkere.

Solt Lejk Siti - Photo: Uncleweed / Flickr

2002 - Solt Lejk Siti

2,1 milijardi gledalaca ušuškanih u svojim domovima, iz 160 zemalja, gledalo je sveukupno 13,1 milijardi sati zimsku Olimpijadu u Solt Lejk Sitiju. Nije ni čudo što je ski-industrija sa prilično neskromnim sloganom The Greatest Snow on Earth, od 2002. uspela da ostvari rekord u turističkoj poseti.

Novac je investiran u olimpijski park u kojem turisti danas mogu uživati u klizanju, bob stazama, toboganima ali je prostor predviđen i za organizovanje žurki.

Od 2002. grad je poznat kao prestonica zimskih sportova.

Za one koji zimske sportove i alkohol doživljavaju kao sinonime, malo upozorenje: s obzirom na jake mormonske korene, grad bije nezgodna politika konzumiranja alkohola.

1998 - Nagano

Nagano, kapija japanskih Alpa, okružen je planinama od 3000 m sa suvom sunčanom klimom, pa je podjednako popularna i zimi i leti. Razlike u temperaturi su drastične: leti 30, a zimi -10.

Turistima se naročito dopada Snow Monkey Park u kojem se mogu videti majmuni koji se brčkaju u prirodnim toplim izvorima.

Lilehamer - Photo: Maciej Zytniewski / Flickr

1994 - Lilehamer

Najveći san ovog norveškog gradića bio je da do 1994. najveći evropski muzej na otvorenom, Maihaugen, doživi jedan fejslifting.

Danas pažnju privlači skakaonica Lygardsbakkene do koje se može doći i stepenicama (oko 1000) gde vas čeka vrtoglavi pogled.

Ako želite eksploziju adrenalina, probajte vožnju bicikla (130 km/h) kroz ledeni tunel i život će vam već u roku od 60 sekundi drugačije izgledati. Postoje i skromnije varijante zimskih sportova, a skijanje je idealno od kraja novembra do kraja aprila.

Kalgari - Photo: Scott Woods-Fehr / Flickr

1992 - Albervil

1992, Olimpijada je za tadašnji Albervil bila skandalozno veliki trošak (oko 1,8 milijardi €), ali Savoja i dan-danas profitira od tog spektakularnog događaja.

Bila je to Olimpijada na kojoj su nordijac Björn Daehlie i skijaš Alberto Tomba hrlili ka zlatu. Okolna skijališta su Les Trois Vallées (500 km staze) i La Plagne.

1988 - Kalgari

Godine 1988. kada je Kalgari počastvovan ulogom domaćina zimske Olimpijade, bilo je osetno prisustvo 2 hendikepa: nestabilno vreme i neadekvatni objekti zimskih sportova. Blaga zima oživljena je veštačkim snegom, i ubrzanim tempom skijališta su puštena u život i rekonstruisana.

Većina objekata je i danas u funkciji: ledena dvorana The Olympic Oval i Canada Olympic Park na relativno niskoj nadmorskoj visini (1250 m) omiljen je među snouborderima i skijašima.

Sarajevo, bob staza - Photo: martijn.munneke / Flickr

1984 - Sarajevo

Sve je moglo proći mnogo lepše. U Sarajevu se o zimskim Olimpijskim igrama pričalo na sva zvona, govorilo se da je Olimpijada 'najbolji događaj koji je mogao da zadesi grad'.

Godina je 1984, milioni gledalaca sedeći pred TV ekranima bili su svedoci toga da i Istočna Evropa (Jugoslavija) ima u svom vlasništvu atraktivna skijališta. Ali 10 godina kasnije rat je ruinirano grad, a sa njim i turističke objekte korišćene u svrhe Olimpijade.

Danas je Sarajevo 'evropska prestonica koja se najbrže menja'. Ponovo nudi atraktivne lokacije. I skijališta pokušavaju da se iščupaju iz živog blata: Bjelašnica i Jahorina mogu da zasite i rekreativce i profi skijaše.

U odnosu na zapadnoevropske cene, skijališta su prilično jeftina, ali i dalje je oskudan broj stranih turista koji zimski odmor planiraju u Sarajevu.

Lejk Plesid - Photo: pthread1981 / Flickr

1980 - Lejk Plesid

Ovo poznato američko selo sa samo 3 hiljade stanovnika čak 2 puta je imalo privilegiju da bude domaćin zimskoj Olimpijadi (1932. i 1980.), a sve to zahvaljujući Adirondak planinama.

U selu je smešten olimpijski muzej, a brojne sportske objekte još uvek koriste američki nacionalni timovi. Amerikanci ga pamte kao mesto gde je osvojena jedna od najslađih medalja: američki amaterski tim hokejaša na ledu, ubedljivo je pobedio nekada odlično rangirani ruski tim i odneo zlato.

1976 - Inzbruk

Pogledajte malo oko sebe ukoliko se nalazite u Inzbruku i shvatićete da 'prestonici Alpa' nisu ni bile potrebne Olimpijske igre da bi izrastao u mamac za turiste. Staro parče grada obiluje primamljivim muzejima i crkvama, dok planinski obodi vrište dozivajući vas u akciju.

U samom gradu skijanje nije baš neko, ali besplatni autobusi baciće vas za treptaj oka do brojnih okolnih skijališta.

Olimpijski šmek najviše se zadržao u vidu skakaonice Bergisels Schanze.

Podeli:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.