Nije srpski ćutati o tragedijama koje nam se dešavaju! U proseku dnevno pogine na srpskim drumovima najmanje dve – tri osobe. Mali naslov – mala vest na nekoj sporednoj strani u dnevnim novinama. Izgleda su se mnogi, verovatno većina, navikli da su ljudi brojevi! Da li je na razum svih nas koji živimo u ovoj zemlji uticao brutalan građanski rat. Valjda su ljudi oguglali na stradale gledajući godinama pokretne slike sa odrubljenim glavama, raskomadanim i ugljenisanim telima na ratištima širom bivše države. Ali, pitam se ja, zašto televizije jedva čekaju da prikažu takve posledice rata, a kamera skoro nigde da nema kada su drumske nezgode na srpskim putevima u pitanju? Oni koji su prisustvovali teškim saobraćajnim nezgodama mogli su da vide zastrašujuće prizore kao u ratu. Raskomadana i ugljenisana tela, ili umirući ljudi priklješteni gomilimom čeličnog lima kojima ni vatrogasci sa specijalnim automatskim sekačima nisu mogli dovoljno brzo da pomognu da se izvuku iz zagrljaja smrti.
Problem je što te krike umirućih u saobraćajnim nezgodama slabo ko čuje! Ova konstatacija se odnosi prvenstveno na političare koji su poslednjih godina često i sami bili učesnici u sudarima sa drugim vozilima, ili su njihovi vozači jednostavno rečeno promašili krivinu. Ako je donekle razumljivo (mada ih ništa nemože opravdati) da je bivši režim više vremena trošio na smišljanje gde postaviti pijacu sa kineskom robom, nego o drumskom saobraćaju, teško je razumeti demokrate kojima je od formiranja prve vlade trebalo čak četiri godine do pripreme novog Zakona o osnovama bezbednosti saobraćaja na putevima. Naravno, kako je sporost jedna od naših odlika, predlog novog zakona je tek u javnoj raspravi. Očekuje se da će pre kraja septembra biti usvojen, ali u kom obliku, zavisiće od amandmana koji se već najavljuju. Naime, neki smatraju da su kazne previše oštre, iako su uglavnom usklađene sa evropskim.
Suočavanje sa strašnom istinom je neizbežno! Zar, broj od 17.959 poginulih od 1990. do 2005. godine na srpskim drumovima nije dovoljan da bi ova tragedija podigla na nivo nacionalnog problema? Neverovatno! To je više žrtava nego u ratu sa vojnom mašinerijom NATO-a! Možda će zdravstvene radnike pogoditi činjenica da su za poslednjih 15 godina imali 252.184 pacijenta povređena u drumskim nezgodama. Trebalo bi ta činjenica, ipak, više da pogodi Ministarstvo finansija. Niko nema tačan podatak koliko je poreske obveznike ove zemlje koštalo lečenje povređenih i koliko je koštao izostanak radno sposobnih osoba (u periodu lečenja) sa posla, odnosno koliko su iznosila i iznose socijalna davanja za pomoć osobama koji su postali trajni invalidi posle saobraćajnih nezgoda. Ali da se radi o stotinama miliona evra – to je sigurno. Možda će Narodna banka Srbije dati neki predlog kako da firme koje se bave osiguranjem vozila stimulišu vozače koji voze bezbednije. Ili će bar napraviti neki TV spot o toj temi.
Utisak nedelje ili bolje reći decenije jeste da se elitni novinari uglavnom bave političarima! Ne, nisam pogrešio. Napisao sam političarima. Teme u njihovim emisijama tu su tek da bi se mogli baviti posebnim ljudima – političarima! Njihova božanstva su u nekim emisijama gostovala nebrojeno puta. Valjda recept glasi ovako: uz aktuelnog (popularnog) političara i novinar – voditelj postaje popularan. Veća popularnost – veća zarada. A neko je Grand šou proglasio za najveću estradnu emisiju... Zamka je vrlo jednostavna. Nabacite lep osmeh, najavite emisiju i pustite da se nekoliko večno sukobljenih političara lepo pred očima naroda isvađa. Ako u nekom trenutku diskusija splasne, tu je voditelj da postavi neko opšte pitanje, i eto skoka gledanosti. Klopka na koju nasednu poneki političari je, takođe, jednostavna. Da bi voditelj mogao veštim govornicima da postavi neko škakljivo pitanje dobro je da bude dama, sa umiljatim osmehom, a i minić ne može da škodi. Dovoljno je primetiti razliku u ponašanju pojedinih političara kada o istoj temi govore sa nekom novinarkom i sa kolegom Sarapom, koji je konstantno u problemu.
Ključ je u postavljanju bezbednosti drumskog saobraćaja među prioritetne nacionalne probleme! Da li se neko od predsednika ili premijera države zapitao koliki je danak u krvi na srpskim drumovima? Da li je njima i javnosti poznato da ako se održi tendencija poslednjih 15 godina, u kojoj je ukupan broj povređenih i poginulih iznosio 270.143, da će u naredne četiri decenije svaki deseti građanin trpeti posledice drumskih saobraćajnih nezgoda? Svako ko čita ovaj tekst neka samo pogleda vrata stanova na svom spratu, i neka se zapita ko će od njegovih komšija poginuti ili se povrediti na putevima Srbije u narednih trideset – četrdeset godina. Ako bi smo tragediju još uprostili, mogli bismo sebi da postavimo sledeće pitanje – da li će svaki deseti član naše familije stradati u decenijama koje dolaze? Možda će se ministar Dinkić zapitati da li se milijardama evra meri ukupna materijalna šteta u 665.013 saobraćajnih nezgoda nastalih u poslednjih 15 godina? Ozbiljna nacionalna strategija je jedini spas da sačuvamo krvave kuge srpskih drumova! Realno je očekivati u narednom periodu porast broja vozača i vozila po glavi stanovnika. Trenutno imamo oko 4,5 stanovnika na jedno vozilo, Hrvati oko 3,0, a Slovenci oko 2,2. Samim tim, a dodatno i boljom materijalnom situacijom, broj prevezenih kilometara godišnje će se nekoliko puta povećati. Više učesnika u saobraćaju – veća mogućnost za drumske nezgode. Ova država i ovaj narod mogu se opredeliti da krenu primerom Nemačke koja je u dve decenije nekoliko puta uvećala broj vozila uz istovremeno prepolovljavanje broja poginulih, ili primerom Turske u kojoj se povećanjem broja vozila povaćao i broj nastadalih na putevima!
Ovo vas još nisam pitao, šta vi mislite o ponašanju učesnika u drumskom saobraćaju u Srbiji?
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Najnoviji meteorološki proračuni ukazuju na mogućnost povratka zime kakvu Srbija nije iskusila decenijama. Meteorolog Ivan Ristić upozorio je da njegov IRIE prognostički model za jutro 5. januara 2026. godine prognozira čak -21 stepen Celzijusa.
Sedam godina nakon kupovine, kojoj su prethodile najmanje dve godine pregovora sa Sjedinjenim Državama, Poljska je objavila da je njen sistem protivvazdušne i raketne odbrane, zasnovan na američkom sistemu Patriot, dostigao punu operativnu spremnost.
Žičara sa oko 80 ljudi zaustavila se na planini Zahar Berkut u selu Volosjanka u Ukrajini i u toku je akcija spasavanja, saopštila je Državna služba za vanredne situacije Ukrajine.
U Autonomnoj Pokrajini Kosovo i Metohija održavaju se vanredni izbori za skupštinu privremenih institucija samouprave, pošto nakon izbora održanih 9. februara vlada nije formirana.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je danas da još uvek nije identifikovan muškarac koji je u subotu na Novom Beogradu nožem napao ženu staru 67 godina i zadao joj više ubodnih rana.
Tokom protekle noći u Beogradu se dogodila jedna saobraćajna nezgoda, u kojoj je jedna žena povređena, rečeno je jutros iz službe Hitne pomoći, dodajući da je noć bila "relativno mirna".
Francuska je zvanično pokrenula jedan od najvećih vojno-industrijskih projekata u svojoj istoriji – izgradnju novog nuklearnog nosača aviona, koji će biti najveći ratni brod ikada izgrađen u Evropi.
Kad muškarac otvori i pridrži vrata da žena prođe, da li je to samo lep gest, kućno vaspitanje? Ili već "dobronamerni seksizam“, patrijarhalna stega kojoj danas više nema mesta?
Iako je knjiga Staze soli privukla veliku pažnju čitalaca širom sveta, nakon što je urađen i film, pojavili su se navodi da je navodno istinita priča u stvari izmišljena, piše BBC.
Megan Markl i princ Hari izgubili su jedanaestu po redu osobu zaduženu za njihove komunikacije u poslednjih pet godina – njihova portparolka dala je otkaz.
Ptica galapagoska barska koka (laterallus spilonota) koja se smatrala izumrlom, ponovo je posle 200 godina viđena na Floreani, nenastanjenom ostrvu na arhipelagu Galapagos gde joj je bilo glavno stanište, izjavila je veterinarka Paula Kastanjo.
Za mnoge je jutarnja šolja kafe prvi korak nakon buđenja, često čak i pre nego što doručkuju. Ipak, stalno se postavlja pitanje da li je ta navika zdrava i može li konzumiranje kafe na prazan stomak da izazove probleme.
Zima je tradicionalno vreme za namirnice poput kiselog kupusa i turšije, ali mnogi se godinama pitaju kakav uticaj ova vrsta hrane ima na naš ogranizam.
Popularnost suplemenata nezaustavljivo raste – prema podacima BBC-ja, više od 74 odsto Amerikanaca i čak dve trećine Britanaca poseže za tabletama u nadi da će poboljšati svoje zdravlje.
Na pitanje u šta veruje najčešće bi odgovarao - u viski. Ili, ako bi pitanje shvatio ozbiljnije: "Verujem jedino u konflikt. Inače ne verujem ni u šta".
Dobitnica Zlatnog globusa, glumica Kejt Hadson nedavno je otkrila da je odbila ulogu Meri Džejn Votson u filmu "Spajdermen" (2002) reditelja Sema Rejmija.
Stiglo je doba godine u kom sa prazničnom atmosferom dolazi i neizbežna lista filmova koje rado iznova gledamo tokom praznika. Jedan od njih je i "Kako je Grinč ukrao Božić" iz 2000. godine, sa Džimom Kerijem u glavnoj ulozi.
Dobra vest je da ovo nije kraj priče – ekipu ćemo ponovo gledati na sledećem izdanju Phygital Games of the Future turnira, koje će se održati naredne godine u Kazahstanu.
U.S. President Donald Trump is planning several major announcements regarding Gaza in early January, but the next steps will depend on his Monday meeting at Mar-a-Lago with Israeli Prime Minister Benjamin Netanyahu, reports the American portal Axios.
US newspaper The Wall Street Journal published a series of reports suggesting that Trump, through his special envoy, found a “backdoor” route to Putin via a close aide of Russian president, who had been “chatting” with the Americans about a weight-loss drug.
Partizan basketball players are set to play a new EuroLeague match, with Maccabi Tel Aviv visiting Belgrade Arena for the 18th round of the EuroLeague.
Komentari 59
Pogledaj komentare