Očigledan nemar države u slučaju Divjak

No, više od svega zabrinjava nerad državnih institucija, posebno Tužilaštva u kom slučaj Dobrovoljačka postoji još od 2005. godine, a niko ne zna ili ne želi da kaže šta je sa istragom. Sve to otvorilo je dodatan prostor susjednoj Srbiji da nesmetano manipuliše činjenicama o počinjenim zločinima i da, kako kažu analitičari, umjesto da hapsi ratne zločince na svojoj teritoriji, proganja građane BiH koji nisu odgovorni za zločine.

Nemar i neorganizovanost države Bosne i Hercegovine još jednom je na najjasniji način pokazao slučaj hapšenja Divjaka. U pritvoru u Austriji je čovjek koji sa megafonom u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu uzvikuje "ne pucaj, ne pucaj".

Svjedok tog vremena Jovan Divjak neumorno je u svim javnim istupima pozivao bh. institucije da završe istragu o slučaju Dobrovoljačka. Jovan Divjak u izjavi za RSE januar 2010. godine:

“Tužilaštvo BiH na tome radi više godina. Bilo je ono što se desilo, nije trebalo da se desi. Taj proces se vodi. Znači, naša je strana kriva, prepustila je da se za to zainteresuje Tužilaštvo R Srbije.“

"Do viđenja i hvala vam"

Jedini ponuđeni odgovor kada je riječ o slučaju Dobrovoljačka ulica u Tužilaštvu BiH je da je istraga u toku. O tome kako funkcioniše ova institucija, možda najbolje govori kratki telefonski razgovor sa glavnim tužiocem BiH Miloradom Barašinom.

“Tužilaštvo BiH i tužilac međunarodni ko radi dovoljno su radili i okončaće istragu.“

RSE: Da li zahtjev za izručenje gsopodina Divjaka Bosni i Hercegovini može šteti njemu? Znači li to da je on osumnjičen u BiH?

Barašin: Kako štetiti - ne razumijem pitanje. Postavite pitanje. To pitanje je nerazumljivo samo po sebi.

RSE: Da li je on osumnjičen?

Barašin: Jeste, osumnjičen je u BiH i istraga je u toku.

RSE: Da li će se sada nakon slučaja Ganić i nakon slučaja Divjak nešto više uraditi kada je riječ o slučaju Dobrovoljačka?

Barašin: Prvo treba da postavite šta razumijete pod to više. Ja sam odgovorio korektno - istraga će se okonačti.

RSE: Od 2005. koliko je urađeno? Je li, po vašem mišljenju, dovoljno urađeno?

Barašin: Urađeno je dosta. I to nisu laki predmeti da se to može uraditi za šest mjeseci.

RSE: Može li za šest godina?

Barašin: Doviđenja i hvala vam.

Bariša Èolak (Foto: Midhat Poturoviæ, RFE/RL)

Tužilaštvo BiH u petak je Ministarstvu pravde dostavilo prijedlog za donošenje molbe za izručenje Divjaka pravosuđu BiH. U Ministarstvu pravde tvrde da im dostavljena ekstradiciona dokumentacija u predmetu "Jovan Divjak" nije kompletna, a u Tužilaštvu da su poslali i više nego što treba. Dok se bh. institucije igraju gluhih telefona, nemoguće je saznati šta je zapravo tačno.

A kada je riječ o istrazi u slučaju Dobrovoljačka ulica, ništa precizniji od glavnog tužioca u izjavama za medije nije bio ni bosanskohercegovački ministar pravde Bariša Čolak. Evo kako je odgovorio na novinarsko pitanje da li je general Divjak osumnjičen u BiH za slučaj Dobrovoljačka.

“Ja ne bih sada ulazio u pravne definicije da li je on osumnjičena osoba. Međutim, vi imate, dakle, taj predmet još uvijek nezatvoren u Tužiteljstvu BiH. Dakle, vodi se istraga kojom je obuhvaćen i gospodin Divjak. To je, ja mislim, našoj javnosti poznato“, kazao je Čolak.

Unutarnje slabosti

I dok državne institucije kao i obično nisu u saglasju, nevladine organizacije najavljuju da su spremne za generala Divjaka platiti kauciju.

Fadila Memišević, iz Društva za ugrožene narode BiH, kaže da ne mogu čekati poteze ministarstva i dogovor bh. političara.

Protest zbog hapšenja Jovana Divjaka u Sarajevu 05. mart 2011. (Foto: Midhat Poturoviæ, RFE/RL)

“Pošto država BiH nema želju ni volju zbog takve strukture kakva joj je nametnuta, onda fondacija Pravda za BiH će, zajedno sa još tri nevladine organizacije. Na našem računu ostalo je 1,270.000 maraka. Mi smo spremni da taj novac aktiviramo i da damo, da ne dozvolimo da ministarstvo rasteže i da gospodin Špirić stavlja veto. Dakle, mi smo kao nevladina organizacija spremni da damo kauciju“, rekla je Memišević.

Način na koji se BiH i njene institucije odnose prema svojim građanim otvorio je dovoljno prostora susjednoj Srbiji da manipuliše činjenicama o počinjenim zločinima.

Profesor Enver Kazaz kaže da je krivica bh. vlasti u slučaju Divjaka i još 18 osoba za kojima je u Srbiji raspisana potjernica nemjerljiva.

“U načinu na koji se BiH i njene institucije, prije svega Tužilaštvo, a onda bogami i političke elite, odnose prema ovom problemu moglo bi se reći da one gotovo sarađuju sa postmiloševićevskom Srbijom koja ne može izaći iz Miloševićevog šinjela“, kazao je Kazaz.

“Duboka podijeljenost bh. društva i duboka podijeljenost u pogledima i reakcijama. Najbolje ilustracija za to je slučaj Divjak. I u takvim okolnostima kada postoji jedna duboka podijeljenost i različite pozicije, naravno da to osnažuje i stav i poziciju susjednih država koje onda mogu upotrebljavati unutarnje slabosti unutar zemlje“, Analitičarka iz Banje Luke Tanja Topić. Prenosimo uz dozvolu "Slobodne Evrope".