Josipović o odnosu sa susedima

Josipović je, govoreći o odnosima sa Srbijom i tome koliko tužba za genocid koju je ranije podnela Hrvatska, i kontratužba Srbije mogu da utiču na te odnose, ukazao da je Hrvatska svoju tužbu podnela u trenutku kad Srbija nije ispunjavala ni minimum obaveza koje je postavila međunarodna zajednica.

"Te obaveze odnosile su se na sudbinu zatočenih i nestalih lica, na krivično gonjenje počinilaca ratnih zločina, kao i na vraćanje kulturnog blaga", rekao je Josipović.

“Od momenta podnošenja tužbe Srbija je učinila značajne napore u pravcu poboljšanja odnosa, a u suradnji s Hrvatskom intenzivno radi i na ispunjavanju svojih obaveza - vraćen je veliki dio kulturnog blaga, procesuiraju se počinitelji ratnih zločina i rješavaju se sudbine nestalih", naveo je Josipović.

Jedino što Srbija nije ispunila je hapšenje Ratka Mladića i Gorana Hadžića, ali sudeći po izvještajima haškog tužioca Serža Bramerca, ulažu se napori da se i to izvrši, dodao je kandidat za predsednika Hrvatske koji je u prvom krugu izbora osvojio najviše glasova.

Ocenivši da je i hrvatska tužba dala određeni podstrek "da se pokrenu neki procesi", Josipović je kazao da tužbe nisu same sebi svrha i da će se odnosi dve zemlje morati razvijati i uz njih.

Josipović smatra da će potreba postojanja tužbe zavisiti i od razgovora dveju država i od toga šta će one utvrditi kao moguće i poželjno u rešavanju problema koji su navedeni u tužbi.

Kada je reč o pitanju dopunskog prava glasa manjina, odnosno pitanja da manjine, kojih je u Hrvatskoj po popisu iz 2001. oko 7,5 odsto (od toga Srba 4,54 odsto), mogu da glasaju i za stranke i za svoje predstavnike, Josipović je rekao: "U pisanju SDP-ovog prijedloga promjena ustava predvidio sam takvu odredbu", rekao je Josipović i naveo da postojanje 12. izborne jedinice u kojoj se bira osam poslanika manjina, od toga tri srpska, stvara pitanje legitimiteta za pojedine poslanike koji bivaju izabrani sa 300 ili 400 glasova.

"Uvođenjem dopunskog prava glasa, povećala bi se izlaznost manjina i povećao legitimitet njihovih zastupnika", rekao je on.

Jopsipović, kojeg je posle prvog kruga izbora podržala najjača politička stranka Srba u Hrvatskoj, Samostalna demokratska srpska stranka, navodi da će se zalagati za nastavak procesa povratka izbeglih i za ostvarivanje povratničkih prava.

On je ukazao i na problem bivših nosilaca stanarskih prava.

"Kad sam bio u Vukovaru vidio sam kakvi su tamo problemi sa stanovima i rekao da, kao što je moj otac otkupio stan, tako to mora moći svaki državljanin Hrvatske", kazao je on, navodeći da je pravo bivših nosilaca stanarskog prava da stanove otkupe i da državu ne treba da brine šta će oni da rade s tim stanovima.

Na pitanje koliko je hrvatsko priznanje nezavisnosti Kosova i istupanje pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu u korist Kosova kamen spoticanja u odnosima dve države, Josipović je istakao da je to realnost zbog čega ga je Hrvatska i priznala.

"Srbija je izgubila Kosovo davno prije osamostaljenja i što se to prije shvati u Srbiji, to će biti bolje za samu Srbiju", smatra Josipović.

On je, međutim, rekao i da se s druge strane može postaviti pitanje na koji način je Hrvatska trebalo da se postavi po tom pitanju i da li je istupanjem u Hagu trebalo dolivati ulje na vatru.

Upitan koliko će se, ukoliko bude izabran, na mestu predsednika razlikovati od odlazećeg Stjepana Mesića, Josipović je istakao da je Mesić u svoja dva mandata napravio mnogo za Hrvatsku i demokratiju, a da će on u većoj meri inicirati pitanja funkcionisanja pitanje pravne države i odgovornosti.

Josipović najavljuje i da će imati aktivniji odnos prema stabilnosti regiona, što bi garantovalo mir i stabilnost i ekonomski razvoj i Hrvatske i drugih zemalja u okruženju.

Govoreći o situaciji u Bosni i Hercegovini, on je istakao da je interes te države i njenih suseda da bude stabilna i dobro uređena država.

Prema Josipovićevom mišljenju, to je moguće ako se BiH uredi kao zajednica tri jednakopravna konstitutivna naroda što, kako kaže, podrazumeva i ravnopravnost svakog pojedinca na celom području BiH, ali i ravnopravnost naroda kao takvih.

Osvrćući se na "slučaj Sanader" i njegovo isključivanje iz HDZ, Josipović je kazao da će u domenu njegovog rada kao predsednika biti kohabitacija s premijerkom Jadrankom Kosor.