Završena konferencija na Jahorini

Lideri Srbije, Hrvatske i BiH na konferenciji na Jahorini podržali su saradnju u borbi protiv organizovanog kriminala

Izvor: Beta, Tanjug

Petak, 03.02.2012.

10:58

Default images

Oni su podržali i zajedničke kandidature za sportska takmičenja tako što bi se u početku formirala regionalna rukometna liga i takmičenje u zimskim sportovima.

Na zajedničkoj konferenciji za novinare posle razgovora na Jahorini, Boris Tadić, Ivo Josipović, Željko Komšić, Nebojša Radmanović i Bakir Izetbegović saopštili su da su se dogovorili i da će zajednički aplicirati za fondove EU u rešavanju ekoloških problema, sportu i izgradnji infrastrukture.

Takođe, data je podrška međusobnom zastupaju u konzularnim stvarima u trećim državama što je ocenjeno kao "izuzetno dobra ideja". O inicijativi hrvatskog predsednika o procesuiranju ratnih zločina sasglasnost, međutim, nije postignuta.

O toj se inicijativi predsednika Josipovića razgovoralo u neformalnom delu sastanaka, i ona je naišla na odobravanje predsednika Srbije Borisa Tadića, ali ne i predsedavajućeg Predsedništva BiH Željka Komšića.

"BiH se nije pridružila toj inicijativi jer nemamo jedinstven stav. To je posebno osetljivo pitanje u BIH gde je najviše zločina počinjeno. Za nas je gotovo prirodan zahtev da se suđenja vrše po mestu izvršenja zločina, a ne po mestu prebivališta optuženog", rekao je Komšić.

Predsedništvo Bosne i Hercegovine nije danas odbacilo mogućnost promene ustava BiH u cilju obezbeđivanja pune ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda.

„Ustav BiH treba menjati u smislu ravnopravnosti naroda ali i svih pojedinosti koje dele pripadnike konstitutivnih naroda“, rekao je predsedavajući Predsedništva BiH Željko Komšić novinarima.

On se u tom kontekstu pozvao na slučaj sopstvenog deteta, čiji su roditelji pripadnici dva konstitutivna naroda, i koje, kako je objasnio, nema ni teorijske šanse da jednog dana bude na funkciji koju on danas obavalja.
Srpski član Predsedništva Nebojša Radmanović složio se sa konstatacijom novinara da hrvatski narod nije u ravnopravnom položaju sa druga dva konstitutiva naroda i da to treba da se promeni.

„Videćemo da li da se to uradi kroz promenu nekoliko članova Ustava ili promenom izbornog zakona, ali do rešenja ćemo doći tokom ove godine“, rekao je on.

Član Predstavništva iz redova bošnjačkog naroda, Bakir Izetbegović je rekao da treba težiti rešenjima koja će svim narodima ponuditi ravnopravnost.

„Treba iznaći mehanizme koji će omogućiti drugima ravnopravnost tamo gde su Hrvati na vlasti“, rekao je on.

Učesnici drugog neformalnog sastanka lidera Srbije, Hrvatske i BiH pozdravili su formiranje Saveta ministara BiH 15 meseci nakon održanih opštih izbora, ali i činjenicu da je pri kraju usvajanje zakona o sprovođenju zakona o popisu stanovništva u BiH.

Takođe, pozdravljeni su rezultati referenduma u Hrvatskoj kojim su građani prihvatili pristupanje Hrvatske u EU, kao i nastojanja Srbije da dobije status kandidata za članstvo u EU.
Na zajedničkoj konerenciji za novinare, posle razgovora koji je trajao više od četiri sata, Tadić je rekao da je zajedničku saradnju potrebno najpre smestiti "u kontekst ekonomskih kretanja, jer je ekonomija pitanje svih pitanja".

"Potrebno je u vremenu koje je ispred nas, da se pronađu svi potrebni unutrašnji i skriveni resursi za ekonomski razvoj", istakao je Tadić i naglasio da je rešenje ekonomskog pitanja važno i za lakšu borbu protiv organizovanog kriminala.

Tadić je kazao da su danas na sastanku na Jahorini podržani zajendički nastupi na trećim tržištima, ali i saradnja u domenu nauke.

Lideri tri zemlje su se složili da je potrebno pripremiti i promene graničnog režima u okviru hrvatskog pristupanja Evropskoj uniji, na način da se izvrši kategorizacija određenih graničnih prelaza i da se i dalje obezbedi građanima prelaz hrvatskih granica samo sa ličnim kartama.

Predsednik Hravtske izjavio je da bi sporazum o suđenju za ratne zločine prema mestu prebivališta doprineo efikasnijem procesuiranju, a istovremeno bi onem ogućio politizovanje slučajeva ratnih zločina.

Josipović je rekao novinarima na Jahorini da je sa predsednikom Tadićem razgovarao o sklapanju bilateralnog sporazuma o tom pitanju i istakao da niko ko je počinio zlocine ne sme ostati nekažnjen.
Prema Josipovićevim rečima, iako je napravljen ozbiljan napredak u svim zemljama u domenu kvaliteta samih suđenja, i danas postoje problemi, koji su se, kako je naveo, pokazali u slučaju Purda i nekim drugim primerima suđenja za ratne žločine.

„Takvi slučajevi su pokazali da postoji potreba bolje koordinacije, pa i razgovora o drugačijoj nadležnosti da bi se izbeglo politižiranje slučajeva ratnih zločina", naveo je Josipović.

On je istakao da je put ka tome upravo sklapanje bilaterlanog sporazuma o kome je razgovarao sa predsednikom Tadićem.

„Mislimo da je to vrlo važno da bi se, s jedne strane, efikasno progonili počinitelji ratnih zločina, a da bi se, s druge strane, izbeglo politiziranje suđenja i da bi se lakše rešavala brojna pitanja vezana za ratne sukobe, a u prvom redi pitanje nestalih", rekao je Josipović.
Upitan, da li je spreman na razgovore sa kosovsim liderom Hašimom Tačijem, Tadić je rekao da je bio spreman na to i pre nekoliko godina kada je dao plan za rešenje pitanja Kosova, ali da tada nije naišao na pozitvinu reakciju Tačija".

"Takav razgovor ne može da bude iskorisćen za promociju kosovske državnosti. Taj razgovor treba da ima funkciju rešenja problema, a ne da bude simbolički razgovor ili neka vrsta političkog folklora", rekao je Tadić.

Predsedavajući Predsedništva BIH Željko Komšić je rekao da neće podržati kandidaturu ministra spoljnih poslova Srbije Vuka Jeremića za predsednika Generalne skupstine UN, na šta je Tadić rekao da on ima poverenje u kanidaturu Jeremića "što ne znači da prestaje da bude prijatelj sa Komšićem jer svako ima pravo na svoj stav".

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

17 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Ukrajinci saopštili: Obustavljamo

Ukrajinske vlasti saopštile su večeras da su obustavile svoje konzularne usluge u inostranstvu za muškarce starosti od 18 do 60 godina, pošto je ukrajinska diplomatija najavila mere za vraćanje u zemlju onih koji mogu da idu na front.

21:57

23.4.2024.

1 d

Podeli: