Analiza političkog uticaja na poslovanje Fonda za razvoj

Savet za borbu protiv korupcije (u daljem tekstu: Savet) je analizirao poslovanje Fonda za razvoj Republike Srbije (u daljem tekstu: Fond) sa aspekta nedozvoljenog političkog uticaja na postupanje rukovodstva Fonda.

Izvor: B92

Sreda, 30.07.2014.

14:00

Default images

Velika ovlašćenja pojedinaca u raspodeli sredstava Fonda za razvoj Republike Srbije i odsustvo kontrole trošenja tih sredstava, dovode do korupcije velikih razmera.Direktno kreditiranje po izuzetno povoljnim uslovima, konkretnih pravnih i fizičkih lica, izuzetno je podložno raznim uticajima.Ti uticaji su najčešće političke prirode, koja je i najveći generator korupcije.

1. PRAVNI STATUS FONDA

Zakonom o Fondu za razvoj Republike Srbije („Službeni glasnik RS“ br. 36/09, 88/10 i 119/12) uređeni su položaj, način finansiranja, poslovi, upravljanje, kontrola rada, nadzor i druga pitanja od značaja za rad Fonda za ravoj Republike Srbije.
Fond ima status pravnog lica i upisan je u sudski registar Privrednog suda u Beogradu u reg. ul. 1-2826-00 Rešenjem Fi-9957/92 od 6. maja 1992. godine. Rešenjem Trgovinskog suda u Beogradu XII Fi-Sl. 108/06 od 28. februara 2006. godine Fond je preveden u novi registarski uložak 5-895-00. Rešenjem Privrednog suda u Nišu Fi 169/2010 od 22.12.2010. godine Fond je upisan u registarski uložak br. 5-91 kod tog suda. Matični broj Fonda je 07904959; šifra pretežne delatnosti je 6492; PIB Fonda je 100121213.
Fond svojom delatnošću ostvaruje sledeće ciljeve: 1) podsticanja ravnomernog regionalnog razvoja, uključujući i razvoj nedovoljno razvijenih područja; 2) podsticanja poslovanja pravnih lica i preduzetnika u Republici Srbiji; 3) podsticanja konkurentnosti i likvidnosti privrede Republike Srbije; 4) podsticanja zapošljavanja; i 5) podsticanja izvoza.
Fond obavlja poslove koji se odnose na: 1) odobravanje kredita; 2) izdavanje garancija; 3) kupovinu hartija od vrednosti, sticanje akcija i udela na osnovu pravnih poslova, uključujući i konverziju potraživanja; 4) druge poslove u ime i za račun Republike Srbije, u skladu sa zakonom. Sredstva za obavljanje poslova Fonda koriste se za zakonom utvrđene namene, vode se na posebnim računima Fonda i obezbeđuju se iz: 1) prihoda Fonda; 2) budžeta Republike Srbije; 3) drugih izvora u skladu sa zakonom.
Fond odobrava kredite za podsticanje razvoja privrednih subjekata. Krediti i garancije iz sredstava Fonda mogu se odobravati privrednim subjektima koji su u većinskom privatnom ili državnom vlasništvu, osim javnim preduzećima.
Krediti i garancije iz sredstava Fonda mogu se odobravati i privrednim subjektima koji imaju učešće društvenog kapitala manje od 40%. Ukupan nominalni iznos garancija koje Fond izdaje, utvrđuje Vlada. Republika Srbija garantuje za garancije koje Fond izdaje. Fond ne može po zahtevu jednog podnosioca odobravati i kredit i garanciju ako se i kredit i garancija odnose na isti pravni posao. Fond može slobodna sredstva plasirati za kupovinu prvoklasnih hartija od vrednosti, uz saglasnost Vlade.
Zakon propisuje da je Fond dužan da održava osnovni kapital u iznosu od najmanje deset miliona evra, radi stabilnog i sigurnog poslovanja. Fondu se mogu odobriti sredstva za dokapitalizaciju i rad u skladu sa zakonom kojim se uređuje budžet Republike Srbije. Dinamiku dokapitalizacije Fonda određuje Vlada na predlog ministarstva nadležnog za poslove finansija.
Sredstva Fonda koriste se u skladu sa zakonom, statutom i godišnjim programom rada Fonda. Godišnji program rada Fonda sadrži namenu, visinu, uslove i način korišćenja sredstava Fonda, uslove, kriterijume i procedure za odobravanje kredita i izdavanje garancija, kao i druga pitanja od značaja za rad Fonda i donosi se do 31. decembra tekuće godine, za narednu godinu. Na godišnji program rada Fonda saglasnost daje Vlada. Sredstva koja se Fondu prenose u skladu sa zakonom o budžetu, a koja Fond ne plasira do kraja budžetske godine, vraćaju se u budžet Republike Srbije ili ova sredstva Fond može plasirati u narednoj budžetskoj godini na osnovu posebnog akta Vlade.
Zakon propisuje obavezu prema kojoj je Fond dužan da identifikuje, meri i procenjuje rizike kojim je izložen u svom poslovanju i da upravlja tim rizicima.
Rizici u smislu ovog zakona obuhvataju sve vrste rizika kojima je Fond izložen u svom poslovanju i to: 1) rizik likvidnosti; 2) kreditni rizik; 3) kamatni rizik; 4) ostali tržišni rizici. Fond svojom imovinom i obavezama upravlja na način koji omogućava da u svakom trenutku ispuni svoje dospele obaveze (likvidnost) i da trajno ispunjava sve svoje obaveze (solventnost).
Kreditni rizik, kao mogućnost nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital Fonda, Fond je dužan da identifikuje, meri i procenjuje prema kreditnoj sposobnosti dužnika i njegovoj urednosti u vršenju obaveza prema Fondu, kao i prema kvalitetu instrumenata obezbeđenja potraživanja Fonda. Kamatni rizik je rizik mogućnosti nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital Fonda usled promena kamatnih stopa. Fond je dužan da svojim opštim aktima propiše procedure za identifikovanje rizika i aktive kao i da redovno izveštava organe o kvalitetu kreditnog portfolija.
Opšti akti Fonda su: statut, pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta i drugi akti kojima se na opšti način uređuju određena pitanja. Statut Fonda sadrži odredbe o nazivu i sedištu Fonda, organima Fonda, njihovoj delatnosti i načinu odlučivanja organa, kriterijumima za obrazovanje filijala Fonda, kao i o zastupanju Fonda, postupku izmene Statuta i drugim pitanjima od značaja za rad Fonda.
Vlada Republike Srbije daje saglasnost na Statut Fonda i Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta.

1.1. ORGANI FONDA

Zakonom o Fondu za razvoj Republike Srbije utvrđeno je da su organi Fonda: Upravni odbor i direktor. Upravni odbor Fonda ima predsednika i deset članova, koje imenuje i razrešava Vlada na predlog ministra nadležnog za poslove finansija. Za predsednika Upravnog odbora može biti imenovan ministar nadležan za poslove finansija ili ministar nadležan za poslove regionalnog razvoja ili ministar nadležan za poslove privrede.

Članovi Upravnog odbora, uključujući i predsednika Upravnog odbora, su: ministar nadležan za poslove regionalnog razvoja, ministar nadležan za poslove finansija, ministar nadležan za poslove privrede, ministar nadležan za poslove zapošljavanja, ministar nadležan za poslove energetike, ministar nadležan za poslove zaštite životne sredine, ministar nadležan za poslove građevinarstva, ministar nadležan za poslove ekonomskih odnosa sa inostranstvom, ministar nadležan za poslove poljoprivrede, ministar nadležan za poslove saobraćaja i ministar bez portfelja zadužen za oblast održivog razvoja nedovoljno razvijenih područja.

Izuzetno, za člana Upravnog odbora, osim predsednika, umesto ministra može biti imenovan državni sekretar u ministarstvu obrazovanom za oblast iz nadležnosti tog ministra. Mandat predsednika i članova Upravnog odbora traje četiri godine. Kada se Fond organizuje kao akcionarsko društvo, broj članova Upravnog odbora se menja, srazmerno visini uloženog kapitala i bira ih Skupština.

Zakonom ustanovljene nadležnosti Upravnog odbora Fonda su da: 1) donosi Statut, Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta i druge opšte akte Fonda; 2) donosi srednjoročni i godišnji program rada Fonda; 3) utvrđuje i donosi akte poslovne politike Fonda; 4) usvaja finansijski plan Fonda; 5) usvaja periodični i godišnji izveštaj o poslovanju Fonda; 6) odlučuje o investiranju hartija od vrednosti kojima se trguje na organizovanom tržištu; 7) usvaja završni račun i izveštaje o reviziji Fonda; 8) odlučuje o statusnim promenama i promeni pravne forme Fonda, u skladu sa ovim zakonom; 9) odlučuje o plasiranju sredstava Fonda po kriterijumima i uslovima utvrđenim statutom i programom Fonda; 10) vrši nadzor nad zakonitošću rada direktora; 11) odlučuje o izdavanju i prodaji hartija od vrednosti; 12) odlučuje o izdavanju garancija i supergarancija; 13) odlučuje o izboru ovlašćenog revizora; 14) donosi Poslovnik o svom radu; 14a) odlučuje o zaduženju u zemlji i inostranstvu; 14b) odlučuje o imenovanju predstavnika Fonda u organima upravljanja privrednih društava i drugih organizacija i institucija; 15) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom. Upravni odbor Fonda odgovoran je da poslovanje Fonda bude u skladu sa zakonom, aktima Fonda i drugim propisima.

Zakon propisuje da direktor Fonda: 1) predstavlja i zastupa Fond; 2) organizuje i rukovodi radom Fonda; 3) predlaže akte koje donosi upravni odbor Fonda; 4) izvršava odluke upravnog odbora Fonda i preduzima mere za njihovo sprovođenje; 5) stara se i odgovara za zakonitost rada i korišćenje i raspolaganje imovinom Fonda; 6) obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i statutom Fonda. Direktora Fonda imenuje i razrešava Vlada i mandat direktora traje četiri godine.

1.2. NADZOR NAD RADOM FONDA

Zakonom je ustanovljeno da Nadzor nad zakonitošću rada Fonda obavlja ministarstvo nadležno za poslove finansija. Takođe, Fond najmanje četiri puta godišnje podnosi ministarstvu nadležnom za poslove finansija izveštaj o svom radu. Ministarstvo nadležno za poslove finansija podnosi Vladi izveštaj o poslovanju Fonda svakih šest meseci i jedanput godišnje izveštaj o obavljenoj reviziji. Vlada podnosi godišnji izveštaj o poslovanju Fonda Narodnoj skupštini Republike Srbije u roku utvrđenom za dostavljanje završnog računa budžeta Republike Srbije.

Fond je dužan da vodi poslovne knjige i računovodstvenu evidenciju i da godišnje finansijske izveštaje, koji istinito i objektivno odražavaju njegovo poslovanje i finansijsko stanje, priprema sa sadržajem i u obliku koji su utvrđeni zakonom kojim se uređuje računovodstvo i revizija.

Radi obavljanja godišnje revizije finansijskih izveštaja, Fond angažuje privredno društvo za reviziju koje je registrovano kod Komore ovlašćenih revizora. Angažovano privredno društvo za reviziju sačinjava izveštaj i daje mišljenje da li su godišnji finansijski izveštaji sačinjeni u skladu sa međunarodnim standardima finansijskog izveštavanja, odnosno međunarodnim računovodstvenim standardima, zakonom kojim se uređuje računovodstvo i revizija i da li istinito i objektivno prikazuju finansijski položaj Fonda, rezultate poslovanja i novčane tokove za tu godinu. Izveštaj revizora dostavlja se Upravnom odboru i ministarstvu nadležnom za poslove finansija.

Zakon propisuje obavezu obavljanja unutrašnje revizije u Fondu. Unutrašnja revizija Upravnom odboru pruža nezavisno i objektivno mišljenje o pitanjima koja su predmet revizije, prati identifikaciju rizika i upravljanje tim rizikom, pruža pomoć u ostvarivanju ciljeva Upravnog odbora, obavlja savetodavnu aktivnost na unapređenju poslovanja Fonda kao i postojećeg načina upravljanja i rukovođenja procesima, utvrđuje da li se poslovne knjige i druga dokumenta Fonda vode uredno i u skladu sa propisima, obavlja i druge poslove koji se odnose na unutrašnju reviziju.

2. RAD FONDA

Fond prema napred navedenim načelima prvenstveno bi trebao da opslužuje projekte, koji bi kod komercijalnih banaka imali male izglede da budu prihvaćeni, ili bi cena kredita bila neprihvatljivo visoka. Ono što Fond za razvoj izdvaja od drugih sličnih institucija su niske kamatne stope od 1%, 3%, 5%, zavisno od vrste kredita i regiona u koji se plasira.

Imajući u vidu napred navedene zakonske odredbe, kao i to, da je u rad Fonda uključen najviši organ izvršne vlasti, od plasiranih sredstava Fonda očekuje se ekonomska korist za privredu Republike Srbije.

Analizirajući rad Fonda u periodu od 2007. do 2013. godine Savet je zaključio da nijedno načelo poslovanja, u skladu sa čl. 2 Zakona o Fondu nije ispoštovano.
Prvo načelo rada Fonda podrazumeva ravnomeran regionalni razvoj, uključujući razvoj nedovoljno razvijenih područja. Posmatrano po regionima, najviše sredstava odobreno je vlasnicima firmi koji žive u administrativnim centrima Beograd, Novi Sad, Niš. Vlasnici privrednih subjekata, kojima je odobren kredit su: Miroslav Mišković, Željko Mitrović, Vojin Lazarević, Nenad Popović, Toplica Spasojević, Nebojša Čović, Zoran Drakulić, Milo Đurašković, Đorđe Antelj, Goran Perčević, Predrag Ranković Peconi i dr.

Među njima najviše sredstava dobile su firme u većinskom ili stoprocentnom vlasništvu Miroslava Miškovića. Kredite su dobili, Delta Maksi-100 miliona dinara, Delta Agrar-735 miliona dinara, Jugohemija-190 miliona dinara, Juhor-Eksport Jagodina-185 miliona dinara, što ukupno za navedene firme iznosi 1,2 milijarde dinara.

Pored firmi u vlasništvu Miroslava Miškovića, krediti su odobreni i firmama ABS Minel trafo i ABS Minel transformatori u vlasništvu Nenada Popovića, u iznosu od 619 miliona dinara.Kredit je odobren i ''Rudnap grup-Minel kotlogradnja'' Beograd i to 508 miliona dinara, u vlasništvu Vojina Lazarevića, zatim sledi firma ''FMP Železnik'', vlasnika Nebojše Čovića, sa 530 miliona dinara odobrenih kredita, ''MK Komerc'' Miodraga Kostića-300 miliona dinara,''JU Point'' Zorana Drakulića-360 miliona dinara, Pink Digital sistem-190 miliona dinara, u vlasništvu Željka Mitrovića.

Na osnovu napred iznetog, jasno je, da je za desetak navedenih firmi angažovano više od četiri milijarde dinara. Pored ovih firmi, u regionu Beograd odobreni su krediti i sledećim privrednim subjektima: Beohemija Beograd, Europolis Beograd, Koling Beograd, Interkomerc Beograd, Gemax Beograd, PZP Beograd, Industrija precizne mehanike Beograd, ITM-Group Novi Beograd, Čip komerc Beograd, Euroaqua Beograd, MB Konsalting Beograd, Koteks Surčin, Zvezda AD Zemun, Gradina d.o.o Zemun, Žito Dunav Batajnica i dr. čiji su vlasnici i direktori veoma poznati javnosti. Krediti su odobravani i po nekoliko puta, a pojedinačni iznosi kredita mere se milionima evra.Uticajni pojedinci imali su privilegiju da dođu do jeftinih kredita, nezavisno od projekta koji se finansira.
Sa aspekta razvoja regiona, evidentno je da regioni i država Srbija nisu imali veliku korist. Očito da je došlo do povećanja profita navedenih firmi i ličnog bogatstva njihovih vlasnika.

U ostalim regionima u Srbiji, sredstva Fonda su takođe deljena na osnovu političkih i drugih uticaja vlasnika i direktora firmi, poput: Farmakom Šabac, Amiga Kraljevo, Putevi Užice, Simpo Vranje, Todor Vrnjačka banja, Grand inženjering Bor, Vino Župa, Rubin Kruševac, Podgorina Frucht DOO Osečina, ZZ Pecka Osečina, PIK Pešter, Banini Kikinda, Nisal Niš, Mediteran 92 Guča i dr.

Poštovanjem Zakona o Fondu trebalo je stvoriti ambijent da se jeftinim kreditima podstakne veća proizvodnja, izvoz, zaposlenost i ravnomeran regionalni razvoj. Do toga nije došlo, jer su povoljni krediti deljeni privrednim subjektima koji su se umesto proizvodnjom i izvozom, u prioritetu bavili trgovinom i velikim uvozom. Liberalizovan uvoz, carine koje gotovo da ne postoje, godinama nerealan nizak kurs evra i praktično beskamatni krediti Fonda za razvoj, povećali su bogatstvo, već bogatih korisnika kredita.Povoljni krediti, koji su odobreni u periodu 2007-2013. godine u iznosu od oko 92 milijarde dinara, nisu doprineli povećanju proizvodnje, većoj zaposlenosti, kao ni ravnomernom regionalnom razvoju.

Zakonom o ministarstvima (Sl. gl. RS br. 48/07), pitanje regionalnog razvoja je po prvi put institucionalizovano na nacionalnom nivou, ali za ravnomeran regionalni razvoj nije preduzeto ništa više od toga.

Usvojene, Strategija regionalnog razvoja za period 2007-2012 (Sl. gl. RS br. 21/07) kao i Nacionalna strategija održivog razvoja (Sl. gl. RS br. 57/08), nisu ništa promenile, jer je izostao proces njihove stvarne implementacije.

Planiranjem regionalnog razvoja, strategijom i implementacijom, bavilo se i bavi nekoliko različitih državnih institucija i to Ministarstvo regionalnog razvoja i lokalne samouprave, Ministarstvo privrede, Fond za razvoj, Kancelarija za održivi razvoj nedovoljno razvijenih područja, Nacionalna agencija za regionalni razvoj Vlade Srbije.

Sve ovo nema veliki efekat, pa je Srbija i dalje država sa najvećim regionalnim razlikama u Evropi.Između najrazvijenijeg i najnerazvijenijeg upravnog okruga razlika je sedmostruka. Razlike na nivou opština su daleko veće. Prosečan prihod građana Beograda veći je 19 puta od prihoda građana Bora. Tokom tranzicije razlike u regionalnoj debalansiranosti Srbije su još više povećane. Ne samo u pojedinim gradovima, neravnomerni regionalni razvoj doveo je do izraženog siromaštva u ruralnim sredinama Srbije, gde je indeks siromaštva dva puta veći od urbanih sredina. Samo u jugo-istočnoj Srbiji, koja statistički čini 14% stanovnika Srbije, u kategoriji siromašnih zastupljeni su sa 25%.

Licima, koja žive u siromašnim sredinama otežan je pristup školskim zdravstvenim i kulturnim institucijama. Zbog toga je došlo do prenaglašenog naseljavanja većih urbanih centara i Beograda, što ima za posledicu slabu naseljenost strateški veoma važnih oblasti Srbije. Prenaseljenost Beograda proizvodi neželjene ekonomske, razvojne, socijalne, prostorno-planske i ekološke posledice.

Polazeći od drugog načela poslovanja Fonda, a to je podsticanje poslovanja pravnih lica i preduzetnika, prema raspoloživim podacima, jasno je da se to načelo takođe ne poštuje. Naime, u periodu od 2007 do 2013. godine ukupno odobreni krediti preduzetnicima iznosili su oko 882 miliona dinara. To pokazuje, da je primera radi, za 370 miliona dinara odobreno više firmama Miroslava Miškovića, nego svim preduzetnicima zajedno.
Daljom analizom raspoložive dokumentacije Savet zaključuje, da se preduzetnici kojima je odobren kredit u manjoj meri bave proizvodnjom.U najvećem broju slučajeva radi se o uslužnim delatnostima.

Pored nedostatka povoljnih kreditnih sredstava, otežavajuća okolnost za razvoj preduzetništva je i nedovoljno ulaganje u inovacije i neadekvatna saradnja privrede i naučno-istraživačkih institucija. Koliki značaj se daje razvoju preduzetništva u drugim zemljama pokazuje primer Nemačke, u kojoj je 60% radnih mesta u sektoru preduzetništva.

Sagledavajući napred navedene podatke, pre svega da je za deset godina preko Fonda za razvoj plasirano oko 1,8 milijardi evra, a da pozitivnih efekata na srpsku privredu nema, opravdano se postavlja pitanje ko i kako vrši kontrolu plasmana i trošenja sredstava.

Poštujući zakonsku regulativu, ta kontrola upravo mora da potiče od Vlade, davanjem saglasnosti na godišnji plan rada Fonda. Dalje se nastavlja preko ministarstva nadležnog za nadzor nad radom Fonda. Ništa manju ulogu u kontroli rada nema ni Upravni odbor i direktor Fonda.

Ako neko od napred navedenih, ne koristi svoja zakonska ovlašćenja u kontroli rada Fonda, zbog čega nastaje šteta za privredu države i njene građane, odgovoran je za stvaranje prostora za nastanak sistemske korupcije i nenamensko i nezakonuto trošenje sredstava.

Odluka da se sredstva po najpovoljnijim uslovima dele najbogatijim građanima Srbije, kao i licima koja sredstva Fonda dobijaju na osnovu svoje političke pripadnosti, potvrda je toj sumnji.

Kontrolom završnog računa Fonda za 2010. godinu, nezavisni revizor je uočio određene nepravilnosti. One se odnose na efikasnost i adekvatnost uspostavljenog sistema internih kontrola, koje su imajući u vidu osnovnu delatnost Fonda, veoma bitne za njegovo pravilno funkcionisanje.

Po mišljenju revizora:
• interne procedure i pravilnici kojima se definišu zaduženja i odgovornosti u okviru Sektora za kredite i garancije, Sektora za upravljanje rizicima, Sektora za informacioni sistem, kao i Sektora opštih i pravnih poslova, nisu precizno i adekvatno definisane u svim segmentima.
• informacioni sistem je neadekvatan jer ne objedinjuje baze podataka relevantne za poslovanje Fonda, pa samim tim ne daje kompletne i pouzdane preglede.
• U pojedinim slučajevima, vrši se odobravanje kredita i puštanje sredstava i kada neophodna dokumentacija nije kompletna.
• Procena vrednosti instrumenata obezbeđenja naplate kredita u pojedinim slučajevima nije adekvatna.
• Unutrašnjim aktima Fonda, nisu jasno i precizno definisani kriterijumi za klasifikaciju potraživanja po osnovu datih kredita, imajući u vidu blagovremenost, odnosno docnju u izmirivanju obaveza prema Fondu, kao i procenu finansijskog stanja i kreditne sposobnosti korisnika kredita.
• Nisu definisana pravila i procedure za identifikovanje, merenje, procenu i upravljanje kreditnim rizikom.
• U napomenama uz finansijske izveštaje, nisu izvršena dovoljna i odgovarajuća obelodanjivanja u vezi sa identifikovanjem prirode i stepena finansijskog rizika kome je Fond izložen, kao ni načina upravljanja istim.

Prema Izveštaju Državne revizorske institucije od 26.12.2011.godine za kontrolisanu 2010. godinu, Fond blagovremeno ne pokreće postupke za naplatu svojih potraživanja. Opravdanje za takvo postupanje, nadležni iz Fonda nalaze u svetskoj ekonomskoj krizi, koja nepovoljno utiče na poslovanje korisnika kredita.Po navodima revizora, iznos kredita sa čijom se otplatom kasni, a za koje se ne pokreće postupak prinudne naplate iznosi čak 27 milijardi dinara. Revizori dalje navode, da je Fond pojedinim preduzećima produžavao rok naplate sa pet na maksimalnih šest godina, a da su pojedini privredni subjekti pod hipoteku stavljali i jahte. U Izveštaju Državne revizorske institucije od 26.12.2011. godine istaknuto je da Fond nije sproveo popis imovine u skladu sa Zakonom, da postoji neusaglašenost vrednosti komisionih poslova koje je Fond radio u ime pojedinih ministarstava sa podacima koji se nalaze u istim ministarstvima, da su pojedini krediti plasirani suprotno utvrđenim procedurama i da nije bilo kursiranja pojedinih plasmana. Savet od navedenog perioda kontrole nema informacije da je došlo do napretka u poslovanju Fonda i da su uočene nepravilnosti otklonjene.

3. POLITIČKI PRITISAK NA ODLUKE ORGANA FONDA

U javnosti je stvorena percepcija da je Fond za razvoj pod direktnim uticajem izvršne vlasti s obzirom da funkciju člana Upravnog odbora Fonda obavljaju ministri u Vladi Republike Srbije. Takođe, opravdano je stvorena percepcija da Fond nema pouzdano uspostavljene kriterijume plasmana kreditnih sredstava, kriterijume za reprogram odobrenih kredita, kao ni kriterijume koji pouzdano uređuju pitanje kontrole namenskog i zakonitog korišćenja odobrenih kredita.
Savet je u odnosu na postojeći zakonodavni okvir i praksu dosadašnjeg rada Fonda za razvoj analizirao predstavku koja mu je dostavljena o propustima u radu Fonda za razvoj. Savetu je dostavljen i dokument Fonda pod brojem: 02-4686/1, od 25.10.2013. godine, koji je potpisan od strane direktora sektora finansija i računovodstva Fonda i direktorke Fonda i upućen Ministarstvu privrede-Kabinetu ministra. Savet je od Fonda i Ministarstva privrede zatražio da se izjasne o verodostojnosti dostavljenog dokumenta i do dana izrade ovog izveštaja Fond i Ministarstvo privrede nisu odgovorili na dopis Saveta.

U predmetnom dopisu se navodi:

- Fond za razvoj Republike Srbije blokirao je preduzeće „Beohemija“ doo Beograd dana 17.10.2013. godine sa valutom izvršenja 22.10.2013. godine, menicom br. AA 9124606 na iznos dinara 10.000.000,00 po kreditu Ugovor br. 22617, kao i mencom br. 9134614 na dinara 7.000.000,00 po kreditu Ugovor br. 22699 istog datuma i valute.

- Na dan ispostavljanja blokade „Beohemija“ d.o.o je imala dospele obaveze po Ugovoru o kreditu br. 22617 dinara 18.051.600,87 kao i po Ugovoru o kreditu br. 22699 dinara 10.455.340,00. Po ovim ugovorima radi se o kratkoročnim kreditima koji su bili obezbeđeni garancijom Agrobanke AD Beograd, zbog čije likvidacije nije blilo moguće iste naplatiti. Fond je uredno prijavio svoje potraživanje od Agrobanke u postupku stečaja. Iz tog razloga, Upravni odbor Fonda je doneo Odluku o Sporazumnom regulisanju obaveza sa preduzećem „Beohemija“ d.o.o sa dinamikom plaćanja u pet mesečnih rata počev, od 25.08.2013. godine sa rokom dospeća poslednjeg anuiteta 25.12.2013. godine. Mesečni anuitet po kreditu iznosio je za Ugovor br. 22617 oko dinara 12.512.000,00 a za Ugovor br. 22699 oko dinara 8.342.000,00 („oko“ znači da je iznos anuiteta utvrđen u valutnom iznosu i da se o roku dospeća preračunava po srednjem kursu NBS), U momentu puštanja menice, po Ugovoru br. 22617 dospela obaveza je bila 18.051.600,00 a po Ugovoru br. 22699 dospela obaveza je bila dinara 10.455.340,00.

- Fond je dana 22.10.2013. godine povukao napred navedene menice prema dogovoru Savetnika Prvog potpredsednika Vlade RS i Direktorke Fonda za razvoj, uz obrazloženje da se u ovom slučaju pokreće postupak za finansijsko restrukturiranje preduzeća „Beohemija“ doo i da Fond kao državna institucija ne bi trebalo da prvi izvrši blokadu računa „Beohemije“ doo i time povuče i ostale poverioce da aktiviraju svoje instrumente obezbeđenja, što bi ugrozilo prezentovani plan za finansijsko restrukturiranje, predstavljen na sastanku koji je 22.10.2013. godine održan u prostroijama KPMG-a. Na tom sastanku je uz podršku predstavnika EBRD banke i ostalih državnih poverilaca-banaka, naglašeno da se od strane njih neće vršiti blokada računa. Nakon tog sastanka, trebalo je da se sutradan održi sastanak sa manjim poveriocima kojom prilikom bi se i njima prezentovao Program za finansijsko restrukturiranje. Međutim, neke banke su tog dana aktivirale svoja sredstva obezbeđenja, čime predlog od prethodnog dana nije ispoštovan, što je i dovelo do lančanog puštanja instrumenata obezbeđenja.

- Nakon što su pojedine banke pokrenule blokadu računa „Beohemije“ d.o.o Beograd, Fond je ponovo aktivirao spostvene menice i to: po Ugovoru br. 22617, br. AA9124608 sa valutom 28.10.2013. godine na iznos od 15.683.850,87 dinara i br. AA9124608 sa valutom 25.10.2013. godine na dinara 12.430.605,00 (obaveza koja je tog dana dospela); po Ugovoru br. 22699, br. AA9124616 na iznos dinara 10.455.095,55 sa valutom 28.10.2013. godine i br. AA91246616 na iznos dinara 8.287.070,40 (obaveza koja je tog dana dospela). Istovremeno, obzirom da je kao obezbeđenje po ovim kreditima uzeto jemstvo povezanih lica preduzeća „Beohemija“ doo sa valutom 25.10.2013. godine aktivirane su menice jemca „Dahlia“ d.o.o Zemun po Ugovoru br. 22617 na dinara 28.114.455,87 i po Ugovoru br. 22699 na dinara 18.742.165,95. Konačno Fond je blokirao dužnika za sve dospele obaveze i jemca kod koga je Fond prvi u naplati, putem blokade.

- Ukupan dug „Beohemije“ d.o.o prema Fondu za razvoj do kraja godine, gde spadaju dospele i nedospele obaveze iznosio je EUR 750.000,00 u dinarskoj protivrednosti. Krediti su bili odobreni uz garanciju Agrobanke AD. Naplaćeno je 150.000,00 evra počev od 25.08.2013. godine (stanje prikazano na dan: 25.10.2013.).

3. PREKORAČENjE GRANICE SLUŽBENIH OVLAŠĆENjA

Savet je izvršio uvid u Program Fonda za 2013. godinu koji je 28.12.2012. godine usvojio UO Fonda, te je utvrđeno da je planirana naplata dospelih kredita u 2013. godini u visini od 11.000.000.000,00 dinara, što ujedno predstavlja učešće od 89,94% planiranog priliva sredstava Fonda u 2013. godini. Takođe, Programom je utvrđeno da Fond može:
- „na zahtev korisnika kredita, odobriti reprogram kredita u tečaju, u skladu sa uslovima i kriterijumima koji će biti definisani Odlukom Upravnog odbora, kao i odlaganje dospelog duga u okviru amortizacionog plana konkretnog kredita”;
- „na zahtev korisnika kredita u skladu sa definisanim kriterijumima Upravnog odbora odobriti restrukturiranje plasmana“;
- „u opravdnim uslovima i uz saglasnost Upravnog odbora prihvatiti plan reorganizacije za privredne subjekte u postupku stečaja.“
Savet takođe ukazuje da je shodno odredbi člana 16. stav 1. tačke 9) Upravni odbor Fonda kao organ upravljanja jedini bio ovlašćen da „odlučuje o plasiranju sredstava Fonda po kriterijumima i uslovima utvrđenim statutom i programom Fonda”. Dakle, u odnosu na citirani Program rada Fonda u 2013. godini, delokrug poslova direktora Fonda koji je ustanovljen članom 18. Zakona o Fondu za razvoj Republike Srbije i članom 23. Statuta Fonda, Savet nije mogao da utvrdi pravni osnov po kome je direktorka Fonda postupala po usmenom dogovoru sa Savetnikom Prvog Potpredsednika Vlade RS, u vezi sa povlačenjem menica za dospele, a neizmirene obaveze „Beohemije“ d.o.o. Beograd u visini od 28.506.940,00 dinara na dan 22.10.2013. godine.
Savet ocenjuje da je navedenim činjenjem direktorka Fonda prekoračila granice službenih ovlašćenja, tako što je po nalogu neovlašćenog lica iz Kabineta Prvog Potpredsednika Vlade, koje nije organ upravljanja Fonda, preduzela aktivnosti za koje je obrazloženo da treba da budu u funkciji podrške restruktuiraranju preduzeća „Beohemija“ d.o.o. Beograd. Uvidom u registar privrednih subjekata Savet je utvrdio da Republika Srbija kako direktno, tako ni indirektno nema kapital u privrednom društvu „Beohemija“ d.o.o. Beograd.

4. ZAKLjUČCI I PREPORUKE

Uticaj izvršne vlasti na poslovnu politiku Fonda za razvoj nije sporadičan, već se isti može okarakterisati kao posledica težnje Vlade da svojim formalizovanim odlukama direktno utiče na konkretne kreditne poslove Fonda. Savet je utvrdio da je UO Fonda donošenjem Programa Fonda za 2013. godinu, na koji je saglasnost dala Vlada, u granicama svojih ovlašćenja definisao „kriterijume za ocenu investicionih programa“ na osnovu kojih se određuje visina kredita i iznos garancija Fonda putem sledećih elemenata:

a) Ocena finansijskog stanja i kreditne sposobnosti investitora: profitabilnost, finansijska stabilnost, tokovi gotovine, pokazatelji likvidnosti, neto obrtni fond, pokazetelji zaduženosti, pokazatelji ekonomičnosti, pokazatelji rentabilnosti, prethodna poslovna saradnja sa Fondom, uredna kreditna istorija u saradnji sa Fondom i poslovnim bankama.
b) Ekonomska ocena projekta: likvidnost projekta, opšta stopa prinosa, neto sadašnja vrednost, interna stopa rentabilnosti, vreme povraćaja ulaganja, projektovani prihod, rashod, neto dobit.
v) Ocena instrumenata obezbeđenja: validnost instrumenata obezbeđenja, vrednost instrumenata obezbeđenja.
Uprkos ustanovljenim kriterijumima, UO Fonda je iste u potpunosti podredio direktnim političkim uticajem izvršne vlasti, tako što je u tekst Programa uneto sledeće: „Odstupanje od navedenih kriterijuma moguće je u opravdanim slučajevima gde postoji poseban interes Republike Srbije koji je utvrđen Zaključkom Vlade“.

Programom o izmenama i dopunama Programa Fonda za 2013. godinu koji je UO usvojio 12.07.2013. godine, na koji je saglasnost dala Vlada, ranije ustanovljeni izuzetak od pravila je na sledeći način redefinisan: „Odstupanje od navedenih kriterijuma i uslova definisanih ovim Programom moguće je u opravdanim slučajevima u kojima postoji poseban interes Republike Srbje koji je utvrđen Zaključkom Vlade“.

Savet konstatuje da Zakonom o Fondu za razvoj Republike Srbije („Službeni glasnik RS“ br. 36/09, 88/10 i 119/12), Programom Fonda za 2013. godinu, odnosno Programom o izmenama i dopunama Programa Fonda za 2013. godinu nije bliže definisano odstupanje od propisanih kriterijuma plasiranja kreditnih sredstava, kao ni to šta se smatra „posebnim interesom“ Republike Srbije.

Takođe, Programom Fonda za 2013. godinu je utvrđeno da njegovo sprovođenje nadzire Ministarstvo finansija i privrede i Ministarstvo regionalnog razvoja i lokalne samouprave. Fond je u obavezi da o sprovođenju programa kvartalno izveštava Ministarstvo finansija i privrede, a da potom Ministarstvo finansija i privrede o navedenom izveštava Vladu.

Savet skreće pažnju na činjenicu da shodno odredbama Zakona o Fondu za razvoj Republike Srbije upravo ministar finansija predlaže Vladi predsednika i članove UO Fonda (član 15.). Shodno istoj odredbi za Predsednika UO Fonda može biti imenovan ministar nadležan za poslove finansija ili ministar nadležan za poslove regionalnog razvoja ili ministar nadležan za poslove privrede.

Ovim nedvosmisleno proizilazi da su članovi UO Fonda resorni ministri, da resorni ministri na sednici UO usvajaju Godišnji program rada Fonda, da Vlada čiji su članovi resorni ministri daje saglasnost na sadržaj Programa, te da sporovđenje Programa nadziru ista resorna ministarstva.

Istovremeno ministri iz resora finansija, privrede i regionalnog razvoja kao članovi Vlade ostvaruju pravo glasa kada Vlada Zaključkom utvrđuje postojanje „posebnog interesa“ Republike Srbije, čime se odstupa od propisanih kriterijuma i uslova kreditiranja subjekata. Predloge teksta predmetnih Zaključaka, koje usvaja Vlada, uglavnom prethodno pod političkim uticajem priprema Ministarstvo finansija, odnosno Ministarstvo privrede.

Odredbom člana 10. st. 4. Zakona o Fondu za razvoj Republike Srbije između ostalog propisano je: „Sredstva koja se Fondu prenose u skladu sa Zakonom o budžetu, a koja Fond ne plasira do kraja budžetske godine, vraćaju se u budžet Republike Srbije ili ova sredstva Fond može plasirati u narednoj budžetskoj godini na osnovu posebnog akta Vlade”.

Obim sredstava i kriterijume plasiranja sredstava preko Fonda u toku budžetske godine definišu resorna ministarstva u formi predloga Uredbe i Programa koji potom usvaja Vlada.

Savet skreće pažnju da je uticaj Vlade prisutan u svim fazama poslovne politike Fonda, te da na navedeni način Vlada, direktno i indirektno, istovremeno:
1) vrši osnivačka prava kroz formiranje UO i postavljenje direktora Fonda;
2) odlučuje o kriterijumima plasmana kroz davalje saglasnosti na Godišnji program Fonda;
3) odlučuje o plasmanu sredstava kroz Uredbe koje donosi;
4) preko resornih ministarstava nadzire realizaciju Programa kreditiranja;
5) uz ocenu da postoji „posebni interes“ odlučuje o odstupanjima od pravila koje je prethodno utvrdila kroz formu Zaključaka koje donosi.

Privilegovani položaj preduzeća „Beohemija“ d.o.o. Beograd u poslovnom odnosu sa Fondom za razvoj Republike Srbije, ilustrativno potvrđuje flagranto mešanje izvršne vlasti u poslovnu politiku Fonda, čime se zanemaruje celokupan normativno-pravni okvir koji uređuje delokrug poslova i procedura Fonda, minimizuje uloga Upravnog odobra i rukovodstvo te institucije izlaže nedozvoljenom uticaju.
Uzimajući u obzir da navedeno postupanje generiše sistemsku korupciju u domenu kreditiranja privatnih subjekata javnim sredstvima, a imajući u vidu portfolio Fonda, otežanu naplatu anuiteta i izostanak bilo kakve forme eksternog nadzora nad radom Fonda,

Savet predlaže Vladi da:
- preispita plasiranje sredstava iz Fonda za razvoj u 2014. godini;

- izvrši reviziju svih ugovora za koje kasne anuiteti, odnosno kod kojih u 2014. i 2015. godini dospevaju anuiteti na naplatu;

- naloži Fondu da preduzme sve mere u pogledu obezbeđenja i izvršenja naplate zaostalih potraživanja Fonda;

- ne plasira milijardu dinara na ime pomoći ugroženima od poplave preko Fonda, imajući u vidu da je Fond svojim radom do sada pokazao da nije sposoban da obavlja poslove iz redovne nadležnosti, pa je jasno da vanredni posao plasiranja milijardu dinara na ime pomoći ugroženima, neće izvršiti blagovremeno, kvalitetno i transparentno.

POTPREDSEDNIK SAVETA
Prof. dr Miroslav Milićević

Izvor: Savet za borbu protiv korupcije

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: