Dok ministarka finansija Diana Dragutinović za pad dinara optužuje špekulante na tržištu, ekonomisti navode da krivca treba tražiti u rasipništvu države.
Diana Dragutinović, ministarka finansija, kaže da je neophodno da Narodna banka i u budućnosti spreči nagle promene kursa koje su posledica špekulativnih udara.
Ona dodaje i da iznos deviznih rezervi garantuje odbranu dinara od špekulativnih udara. Dosadašnje promene kursa, kaže, nisu dramatične, a uz ekonomsku poziciju zemlje - mogu se oceniti kao poželjne.
Na pitanje šta će država da učini da spreči sunovrat dinara, ministarka odgovara da će „država sa svoje strane povlačenjem kredita za izgradnju infrastrukture doprineti poboljšanju ponude deviza u zemlji, a samim tim i stabilizaciji kursa“.
„Promene kursa dinara u prethodnih godinu i po dana su uglavnom bile postepene, tako da su privreda i građani imali vremena da se prilagode novom kursu. Spoljnotrgovinski i platni bilans Srbije pokazuju značajne znake poboljšanja, a to se nije dogodilo samo od sebe - tome je doprinela depresijacija dinara, ali i značajno smanjenje domaće potrošnje, naročito državne“, kaže Dragutinović.
Ekonomisti, pak smatraju da, pored objektivne okolnosti svetske krize, krivce za nagli pad dinara treba najpre tražiti i u rasipništvu ove vlade i prošlih srpskih vlada. U vreme kada su se devize od privatizacije slivale u državnu kasu, niko nije razmišljao o jačanju domaće valute.
Oni upozoravaju da, iako je tačno da NBS po zakonu samostalno vodi politiku kursa, nije samo centralna banka odgovorna za stabilnost valute, već je nesporno to odgovornost i vlade, i sadašnje i prethodnih.
Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta, kaže da svaka zemlja, kada iscrpi priliv deviza od privatizacije, mora da ima jasnu koncepciju koje izvozne grane mogu da obezbede dalji priliv i da se u Srbiji o tome „očigledno nije razmišljalo“.
„Godinama se lagodno živelo i sve srpske vlade su se uljuljkivale, a sada nam svetska finansijska kriza ispostavlja veće račune u evrima“, kaže profesor Đukić.
I Veroljub Dugalić, predsednik Udruženja banaka Srbije, kaže da Vlada „i te kako ima uticaj na kretanje domaće valute, na posredan način“.
„Imamo hroničan spoljnotrgovinski i platno-bilansni deficit, nedovoljno direktnih stranih investicija, lošu konkurentnost privrede, a sve to utiče na stabilnost ekonomskog sistema. Posledično, stvara se raskorak između ponude i tražnje za devizama. Državna administracija nam je skupa, a sve to zahteva dodatna zaduživanja“, kaže Dugalić.
Na rasipništvo ove i prošlih vlada i nesposobnost da razmišljaju i planiraju dugoročno, nadovezala se i kriza na tržištima, a u poslednje vreme i zabrinjavajući pad evra. Samo tokom prošlog vikenda evro je oslabio za gotovo dva centa i sada se za njega dobija 1,23 dolara. Početkom godine vrednost evra je iznosila 1,43 dolara.
I pored toga, u Srbiji tražnja za evrom ne jenjava. Svi sa viškom dinara beže u valutu Evropske unije, a postoji i pritajeni strah šta će biti dalje sa kursom.
Iako evro u odnosu na dolar ima najslabiju vrednost, to nema nikakvih posledica po odnos evro-dinar. Slabljenje valute EU u odnosu na valutu SAD, kako objašnjava profesor Đorđe Đukić, jedino ima uticaja na naš spoljni dug. Kada slabi evro, više moramo da izdvojimo novca za vraćanje dugova u dolarima.
Da li je moglo nešto da se učini da dinar ne bude slab na spoljne ali i unutrašnje turbulencije? Sa gledišta ekonomista - moglo je i može.
„Mora se razmišljati na koji način povećati izvoz, brže završiti infrastrukturne investicije, kako povećati priliv investicija. Naravno, sve mora da se učini kako bi država bila efikasnija i racionalnija, da manje košta, kako bi nam budžetski deficit bio manji, a dinar stabilniji“, zaključuje Dugalić.
Dinar muči ekonomija, a ne psihologija
Kandidat za guvernera Narodne banke Srbije Dejan Šoškić smatra da je za vrednost naše valute presudan odnos ponude i tražnje, a mnogo manje psihologija. On kaže da probijanju granice od 100 dinara za evro nije kumovala psihologija, već odnos ponude i tražnje za devizama na tržištu.
Psihološki faktor bi mogao da igra ulogu ukoliko investitori očekuju visoku inflaciju i nizak nivo deviznih rezervi, odnosno nisku sposobnost države da izmiruje obaveze zemlje u celini, pojašnjava Šoškić.
On kaže da „u našem slučaju ne postoji nijedan od navedenih razloga. Inflacija je pod kontrolom i sa tendencijom daljeg pada, nivo deviznih rezervi je visok i dovoljan za Srbiju, a zemlja u celini još nije prešla zabrinjavajuće nivoe zaduženosti“.
„Mislim da vrednost evra na nivou od 100 dinara, ne bi trebalo doživljavati kao naročitu psihološku granicu niti bi trebalo stvarati neku drugu. U pitanju je, prosto, trenutna cena evra na deviznom tržištu. Prelazak cene evra preko ovog nivoa ne bi trebalo tumačiti drugačije nego za bilo koji pre toga“, kazao je Šoškić i dodao da ne očekuje značajne promene na deviznom tržištu u narednom periodu.
NBS: Smanjiti zavisnost od evra
Sa gledišta NBS, kaže viceguverner Bojan Marković, rešenje je u smanjenju zavisnosti od evra, što bi doprinelo da se promene deviznog kursa prihvataju sa manje panike među nekim slojevima stanovništva i privrede.
„To su oni koji su se prezadužili u valuti u kojoj ne ostvaruju prihode. Uspešna strategija deevroizacije na kojoj treba zajedno da rade NBS, Vlada, kao i srpski finansijski sektor mogla bi da se zasniva na tri osnovna stuba. Neophodno je očuvati stabilnu i nisku inflaciju i održiv ekonomski razvoj. Potrebno je razviti i tržište dinarskih obveznica kako bi se efikasnije iskoristila finansijska sredstva koja već imamo na raspolaganju“, kaže Marković.
Kao treći potez, ali isto tako važan, Marković navodi i razvijanje i veće korišćenje instrumenata zaštite od deviznog rizika, tj. tržište takozvanog deviznog hedžinga, koje je do sada nedovoljno iskorišćeno.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Povodom predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika očekuje se povećan priliv velikog broja putnika i vozila u našu zemlju, zbog čega se mogu očekivati duža zadržavanja na graničnim prelazima, upozorio je danas MUP.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Nemačkoj je potreban ekonomski preokret da bi zagaratovala svoj geopolitički položaj, rekao je nemački ministar finansija i predsednik liberalno-demokratske stranke FDP Kristijan Lindner.
Košarkaši Majami Hita izgubili su od Boston Seltiksa, 104:84, čime je prvoplasirana ekipa Istoka vratila brejk i povela 2-1 u seriji prve runde plej-ofa.
1442 - Rođen je engleski kralj Edvard IV, sin vojvode od Jorka. U ratu protiv dinastije Lankaster, posle zauzimanja Londona i pobede kod Toutona, izabran je za kralja. Time je kraljevska vlast prešla na kuću Jork.
1442 - Rođen je engleski kralj Edvard IV, sin vojvode od Jorka. U ratu protiv dinastije Lankaster, posle zauzimanja Londona i pobede kod Toutona, izabran je za kralja. Time je kraljevska vlast prešla na kuću Jork.
Šef ukrajinske diplomatije Dmitrij Kuleba izjavio je da je bio kritikovan zbog toga što nije imao plan "b" zbog deficita vojne pomoći iz zapadnih zemalja.
Jedan od najvećih svetskih stručnjaka za Holokaust, direktor Centra "Simon Vizental" Efraim Zurof izjavio je da rezoluciju o Srebrenici, koja je predviđena za glasanje u Generalnoj skupštini UN, ne treba podržati.
Odgovor Rusije Vašingtonu na konfiskaciju imovine može biti samo asimetričan ali ne i manje bolan, izjavio je danas zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev na Telegram kanalu.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
Legendarni novosadski pank-rok bend Atheist Rap ove godine obeležava 35 godina postojanja brojnim nastupima širom regiona, a ekskluzivni beogradski koncert biće održan u petak, 7. juna, u Bašti Kluba studenata tehnike (KST), uz specijalne goste.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
I ranije smo pisali o prodaji automobila koji su pripadali britanskoj kraljici Elizabeti II, a ovo je još jedan u nizu - na aukciji se našao Daimler Majestic iz 2001. godine.
Novi Lamorghini Urus SE je elektrifikovana verzija najprodavanijeg modela ove marke, a odlučili su da mu dodaju više snage i brzine nego što ih ima prethodnik.
Dragoljub Simonović je pravosnažno osuđen na četiri godine zatvora zbog podstrekivanja drugih da zapale kuću novinara portala Žig info Milana Jovanovića.
Paket pomoći od šest milijardi dolara uključuje municiju za protivvazdušnu odbranu, sisteme protiv bespilotnih letilica i artiljerijsku municiju, ali ne i raketne sisteme Patriot, koji su Ukrajini preko potrebni.
Komentari 13
Pogledaj komentare