Dok se evropska ekonomija polako oporavlja, brdo dugova raste. Nacionalnim dugovima pridružuju se dugovi privatnog sektora. Da li je oproštaj jedino rešenje?
Danijel Stelter, konsultant i ekspert za finansijske krize, kaže da to što godinama doživljavamo nije bankarska kriza, niti kriza državnih dugova, već dužnička kriza celog zapadnog sveta. Od 1980, državni i privatni dugovi su se više nego udvostručili – od 160 na oko 320 odsto bruto domaćeg proizvoda, piše on u knjizi „Bomba bilionskih dugova“.
Zašto su države i pojedinci tako ekstremno zaduženi? Prema Stelteru, to je posledica pogrešne ekonomske i monetarne politike. Posle pada Berlinskog zida i pristupanja Kine Svetskoj trgovinskoj organizaciji, industrijske nacije su bile pod ogromnim pritiskom, posebno iz Azije.
Umesto investiranja u obrazovanje i inovacije, političari i građani su izabrali lakši put – zaduživanje. Dok su Amerikanci preko kredita sebi ispunjavali san o sopstvenoj kući, Evropa je na isti način finansirala svoje socijalne države. Na te „orgije zaduživanja“, naročito u južnim evropskim zemljama, prosto je navlačila zajednička valuta, evro – i to čak i pre zvaničnog uvođenja.
„Evro je najavljen 1995. na samitu u Madridu. Dve godine kasnije, kamate su pale, praktično su bile na nemačkom nivou. A onda je povećanje plata finansirano kreditima, što ih je podiglo iznad nivoa produktivnosti“, kaže Hans-Verner Zin, predsednik instituta Ifo. „To je bilo u redu, sve dok su finansijska tržišta bila spremna da daju nove kredite.“
Rizičan privatni sektor
Ali, 2007. je pukao takozvani mehur prenaduvanih cena nekretnina i kredita, prvo u SAD, a zatim u Evropi. Kada je grčki javni dug zapretio da se raširi u evrozoni kao požar, počelo je da se govori krizi državnih dugova. Pritom je Grčka izuzetak, kaže Moric Šularik sa Univerziteta u Bonu.
„Krize u Irskoj i Španiji, na primer, nemaju nikakve veze sa državnim dugom. To su bili tradicionalni problemi sa naduvanim nekretninama koje su finansirane sa mnogo kredita, delom iz inostranstva i koji su na kraju pukli.“
Od 2,5 biliona evra duga u Španiji, više od 70 odsto su iz privatnog sektora. Irska je doduše napustila Fond za spasavanje evra, ali bivši „keltski tigar“ je svojim poveriocima dužan iznos od 400 odsto bruto domaćeg proizvoda. Više od dve trećine su privatni dugovi.
Drugim rečima, privatni sektor je mnogo rizičniji. To je takođe rezultat studije koju je sproveo tim sa Moricom Šularikom na čelu. Analizirano je 90 finansijskih kriza od 1870: „Po pravilu, finansijske krize i kolapsi finansijskog sistema, rezultat su ciklusa duga u privatnom sektoru.“
Do sada je uobičajena dijagnoza bila da su prezadužene zemlje same krive za čitav haos. I recept je glasio: štednja radi za smanjenja nacionalnog duga. Da li je reč o pogrešnom leku, zbog pogrešne dijagnoze?
„Dosadašnje mere štednje su bile kočnica rasta, a time i kočnica za smanjenje dugova“, kaže Danijel Stelter. Ali, ni novo zaduživanje ne bi pomoglo. Po njegovom mišljenju, pomaže samo drastičan oproštaj dugova. Zemljama koje su u krizi, on predlaže smanjenje duga od 30 odsto godišnjeg ekonomskog učinka.
Moric Šularik ne bi išao tako daleko, osim u slučaju Grčke: „To je verovatno ekonomski razumno, jer bi u suprotnom, sa svojim izuzetno visokim dugovima, Grčka bila osuđena da još mnogo decenija živi na oštrici noža.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Stigle su nove cene goriva, tako da će od danas od 15 časova, na pumpama u Srbiji litar evro dizela koštati 206 dinara, a litar benzina evropremijum BMB biće 198 dinara.
Uprava za sigurnost hrane, veterinarstvo i zaštitu bilja Republike Slovenije opozvala je smrznuto šumsko voće trgovačkog naziva Misto di bosco (1 kg) italijanske marke Versilfood.
Prosečna februarska bruto plata je iznosila 129.934, dok je prosečna neto plata, dakle bez poreza i doprinosa, iznosila 94.125 dinara, objavio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).
Jedna žena podelila je na Fejsbuku svoje iskustvo s rastom cena stanova u Zagrebu, odnosno s čovekom koji je kupio stan kako bi ga mogao preprodati i zaraditi.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo (46,43 odsto) u Knjaz Milošu, postavši jedini vlasnik.
"Izgradnja Beogradskog metroa je jedan od najvažnijih projekata Srbije kakvu zamišljamo u narednim godinama", napisao je danas ministar finansija Siniša Mali na Instagramu.
Svaki novi kilometar auto-puta donosi nove investitore, a Srbija je od 2020. kumulativno privukla 15,9 milijardi evra stranih direktnih investicija, rekao je danasministar finansija Siniša Mali.
Uzimanje pravih dodataka ishrani može značajno uticati na naše zdravlje, osiguravajući da naše telo dobija sve hranjive materije koje su mu potrebne da normalno funkcioniše.
Kina je napravila sopstvenu verziju čipa za mozak nalik Neuralinku, i koristila ga da prikaže kako majmun može uz pomoć njega da koristi robotsku ruku samo uz pomoć misli.
Ilon Mask vam se javi na Instagramu i traži 50.000 dolara, šta ćete prvo da pomislite? Verovali ili ne, jednoj Južnokorejki ništa od ovoga nije izgledalo sumnjivo.
Šta treba raditi sa "krvavom maramicom" i koja je propisana dužina brade, samo su neka pitanja unutar zbunjujućeg skupa propisa koji čeka takmičare na Olimpijskim igrama u Parizu 2024.
U toku je popis belih roda, koji se sprovodi svake decenije i u Srbiji će trajati do jula, a podaci iz 2014. godine pokazuju da na teritoriji ove zemlje živi više od 1.350 odraslih parova ovih ptica.
Komentari 13
Pogledaj komentare