Novim zakonom penzije manje 40%?

Novim zakonom o penzijsko-invalidskom osiguranju penzije će biti manje skoro za 40 odsto u odnosu na sadašnje i 2020. biće 40 odsto poslednje primljene zarade.

Srbija

Izvor: Politika, Danas

Sreda, 27.01.2010.

10:28

Default images

Ukoliko budu usvojene u sadašnjem obliku, izmene Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju dovešće do toga da će prva penzija koju će budući penzioneri dobijati biti sve manja u odnosu na njihovu poslednju platu, tako da će 2020. prvo primanje iz PIO fonda činiti samo 40 odsto poslednje primljene zarade, u odnosu na sadašnjih 70 odsto, piše Danas.

Rajko Kosanović, predstavnik Saveza samostalnih sindikata Srbije u Radnoj grupi za reformu penzionog sistema kaže da će se prosečna penzija u Srbiji smanjivati i za desetak godina će sigurno biti manja od 30 odsto prosečne plate.

Prema njegovim rečima, Radna grupa je odbila predloge sindikata o budućem načinu usklađivanja penzija i umesto toga predložila sistem po kojem bi se penzije menjale u skladu sa troškovima života i bruto domaćim proizvodom, ali samo u slučaju da BDP poraste za više od četiri odsto, kada bi se taj rast umanjio za četiri procenta.

“Jasno je da će privredni rast biti veći od četiri odsto možda tek od 2013. ili 2014. godine, a do tada će biti manji od tog procenta, ove godine samo 1,5 odsto, tako da do tada neće biti ni rasta penzija”, kaže Kosanović.

Vlasti odbile “švajcarski model” za penzije

Predlog Radne grupe bio je da se primanja najstarijih ubuduće usklađuju tako što bi se opšti bod vezao za rast zarada, a tekuće penzije za troškove života i rast zarada u jednakom odnosu, što je takozvani švajcarski model, a koji su, kako tvrdi Kosanović, vlasti odbile.

“Odbijen je i predlog da se zakonom propiše da prosečna penzija ne može biti manja od 60 odsto prosečne plate, a najniža manja od 25 odsto prosečne. To znači da će penzija za postojeće penzionere biti sve niža i da će moći da padne ispod 60 odsto prosečne plate”, upozorava Kosanović.

Vlast je, kako kaže, u pripremi izmena zakona u svemu sledila uputstva Međunarodnog monetarnog fonda i Svetske banke, ali je čak i SB konstatovala da je predloženi način usklađivanja penzija neprihvatljiv na duži rok.

Radna grupa bi trebalo da raspravlja o aktuelnoj, drugoj verziji nacrta zakona, a finalna verzija nacrta će, prema Kosanoviću, biti formirana najkasnije tokom februara, a možda i ranije, pošto narednog meseca u Srbiju ponovo dolazi misija MMF-a, tako da je neophodno da se pre toga nacrt nađe pred Vladom Srbije i da eventualno već uđe u skupštinsku proceduru.

Nacrt predviđa i druge krupne izmene, pa se tako ipak povećava granica za odlazak žena u penziju i to sa 35 na 38 godina staža, dok se starosna granica povećava na 58 godina.

Do ovog povećanja bi trebalo da dođe postepeno tako što bi se svake godine granica povećavala za po četiri meseca.

Radna grupa: Za beneficirani radni staž 10 godina rada na istom mestu

Radna grupa je odbila predlog sindikata da se smanji rok od 10 godina koliko neko lice mora da provede na određenom radnom mestu da bi ostvarilo pravo na beneficirani staž, iako je „moguće da poslodavac drži radnika devet godina i 11 meseci na tom radnom mestu, a onda ga premesti na neko drugo kako bi izbegao uvećana plaćanja za njegov staž“.

Predsednica Radne grupe Radina Todović je istakla da je sigurno da će biti reformi u vezi sa beneficiranim stažom, ali da je ostalo još mnogo toga da se definiše, o čemu će se raspravljati na današnjem sastanku. Prema rečima člana Radne grupe iz redova Socijalističke partije Srbije Đura Perića, kada nacrt bude završen, „što će biti u februaru“, on će biti iznet pred Socio-ekonomski savet i tada će biti usklađene sve odredbe, uzimajući u obzir i predloge sindikata.

On ne uzima kao definitivno usvojeno rešenje da se penzije usklađuju samo sa troškovima života i BDP-om ako pređe četiri odsto, ističući da postoje i predlozi da se penzije vezuju za rast plata, o čemu će se razgovarati.

Izmenama će biti obuhvaćen i sistem beneficiranih penzija, tako što će biti smanjen krug zanimanja koja će imati pravo na povlašćeni staž, „jer nema razloga da sekretarica ima beneficije samo zato što radi u policiji“, kako objašnjava Rajko Kosanović.

On je u razgovoru za Politiku rekao da nije jasno zašto se žuri s početkom primene zakona ako starosna granica za odlazak u penziju počinje da se pomera tek od naredne godine, i to za četiri meseca godišnje.

Na pitanje da li imaju većinu u Radnoj grupi za izglasavanje tih predloga, on kaže da osim manje podrške poslodavaca, niko više ništa ne sugeriše. Penzioneri, koji će najviše biti pogođeni ovakvim predlogom, ćute, tako da će sindikati učiniti sve što mogu da se u konačan predlog zakona ubace nove sugestije.

Kosanović naglašava da čak i Svetska banka u svojim dokumentima iznosi da je neodrživo na dug rok da se penzije usklađuju samo s rastom troškova života, što je argument više da se taj predlog uvrsti kao deo novog zakona.

Rešenje je kapitalizacija PIO Fonda

Na pitanje da li će podržati predlog sindikata u delu koji se tiče buduće formule za obračun penzija, Stevan Vrebalov, član Radne grupe za reformu PIO ispred Unije poslodavaca Srbije, kaže za Politiku da se u taj deo neće mešati, već da će insistirati na kapitalizaciji penzijskog fonda, jer je upravo, po njemu, tu rešenje nagomilanih problema.

“Ukoliko se taj problem zakonski reši, penzije neće više u tolikoj meri opterećivati budžet, kao što je to sada slučaj”, kaže Vrebalov i ističe da je ovakav nacrt zakona morao da bude urađen i zbog obaveza koje Srbija ima prema Međunarodnom monetarnom fondu od kog se očekuje nova tranša kredita.

Najsporniji radni staž žena, studentske i “udovačke” penzije

Među najvažnijim odredbama koje su pretrpele promene, su one koje se odnose na odlazak u starosnu penziju. Većina reguliše radni staž žena, kojima će se postepeno podizati starosna granica za odlazak u penziju. Sadašnji uslov od 35 godina staža i 53 godine života će se od 2011. podizati za četiri meseca godišnje i to sve do 2023. kada će žene zahtev za penzionisanje moći da podnesu sa minimalnih 58 godina života i 38 godina staža.

Vremenom će žene gubiti i dodatnih 15 odsto staža, koji im je zbog "pozitivne diskriminacije" dosad ulazio u računicu. Prema važećem zakonu, njima se na 20 godina računala još jedna na ime ove beneficije, ali od sledeće godine ona bi mogla da se umanji za jedan procentni bod, sve do 2019. godine, kada će biti šest odsto.

Muškarci će u penziju, takođe, odlaziti kasnije. Ovaj uslov neće važiti samo za one koji su odradili punih 40 godina, ali će se godine života za ostale pomerati po istom principu kao i za žene.

I udovice i udovci će, ukoliko prođe ova verzija, penziju dobijati po drugačijem ključu. “Bračna i vanbračna zajednica su izjednačene “, piše u radnoj verziji Zakona o PIO. –

Udovica će porodičnu penziju moći da dobije sa 53 godine života, umesto sa 50 kao što važi sada. I ova će se granica podizati postepeno sve do 2017. godine. Udovcima će, takođe, biti podignuta donja granica za porodičnu penziju, pa će umesto sa sadašnjih 55, penziju dobijati sa 58 godina. Pravo na porodičnu penziju najverovatnije se neće izgubiti ponovnim venčanjem, ali hoće eventualnim zapošljavanjem.

Za omladinu koja ima pravo na porodičnu penziju nisu prošireni uslovi za dobijanje penzije. Dosadašnja praksa je bila da porodičnu penziju mogu primati studenti najduže do 23. godine života, a ubuduće će starosna granica za studente biti 26 godina života.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

32 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: