HR: Mađarsko brašno zatvara mlinove

Naime, prema informacijama predsednika resornog sindikata Šime Oreškovića, zatvoreni su mlinovi u Belju i PIK-u Vinkovci.

Sindikatima je tada objašnjeno da više nisu mogli da se nose s pojačanom konkurencijom na tržištu brašna, piše Glas Slavonije.

Iz jedne velike mlinarsko-pekarske firme potvrdili su da je u sektoru mlinarstva sve jača konkurencija.

“Ukupna potrošnja brašna u Hrvatskoj iznosi približno 420.000 tona i po glavi stanovnika, prema DZS-u, u 2011. godini beleži pad od približno 10 odsto u odnosu na 2010. i 2009. godinu. S druge strane, nivo potrošnje hleba i peciva, ostalih pekarskih proizvoda kao i kolača i biskvita, na jednakom je nivou od 2007. do 2011. godine. Podaci za 2012. i 2013. još nisu objavljeni, međutim, za očekivati je da je pad potrošnje domaćeg brašna još izraženiji, kako zbog teške ekonomske krize tako i zbog povećanja konkurencije na domaćem tržištu nakon ulaska Hrvatske u EU i povećanog uvoza brašna i smrznutih i polusmrznutih pekarskih proizvoda”, navode iz kompanije koja je želela da ostane anonimna.

Dodaju i da tržište brašna, kako u Hrvatskoj tako i u regionu i zemljama Evropske unije, teži sve većoj koncentraciji, odnosno smanjenju ukupnog broja proizvođača brašna, bilo spajanjima i akvizicijama, bilo gašenjem neefikasnih mlinova.

Na primer, u Nemačkoj 80% tržišta drže tri najveća proizvođača, dok je ostatak tržišta podeljen između malih mlinova. Na hrvatskom tržištu trenutno je aktivno 55 mlinova, a približno 80% tržišta drži najvećih pet proizvođača. Ulaskom Hrvatske u EU konkurencija na tržištu izuzetno se povećala, što je domaće proizvođače stavilo u nepovoljan položaj u odnosu na inostrane - istakli su uz napomenu da je uslov za opstanak mlinarskih proizvođača restrukturiranje svih sektora povezanih s mlinarstvom - od proizvođača sirovine, preko mlinara do prodaje i distribucije brašna.

Inače, kako ističu, postojeći sistem karakteriše veliki broj malih proizvođača žitarica i niski prinosi po hektaru.

Kažu i da su uvozni pekarski proizvodi izuzetno visokog kvaliteta, jer se proizvode od visokokvalitetne pšenice koju je na domaćem tržištu teško nabaviti, a široko je dostupna inostranim mlinarima po konkurentnim cenama.