Tadić: Za vlast nema većih plata

Dok traje kriza i dok sam ja predsednik, ni ja, ni premijer, ni ministri neće primati veće plate, kaže predsednik Srbije Boris Tadić.

Izvor: B92

Četvrtak, 11.11.2010.

22:58

Default images

"U krizi koja još traje i koju svaki građanin oseća na svojoj koži svi moramo biti solidarni", navodi on i dodaje da će mere štednje u svim državnim institucijama biti još rigoroznije.

"Što se tiče svih drugih zaposlenih građana Srbije potpuno se zalažem da im se plate povećavaju u skladu sa mogućnostima", kaže predsednik Srbije.

Tadić kaže da nije zadovoljan u potpunosti kako se ova vlada bori sa ekonomskom krizom, ali dodaje da "nema nikakve dileme da je Vlada u jednom trenutku sprečila ekonomski slom kakav su mnoge zemlje i doživele". "To je onaj trenutak kada jedna zemlja saopštava da nije u stanju da ispunjava svoje međunarodne finansijske obaveze. To su doživele Grčka, Mađarska... Ljudi danas teško žive, ali zarađujemo onoliko koliko proizvodimo. To ranije nije bio slučaj i mi danas plaćamo cenu toga", objašnjava on.

On kaže da je Vlada mogla da uradi mnogo više i da je ovo vreme trebalo da bude iskorišćeno za značajna poboljšanja u poljoprivrednoj proizvodnji.

"Mnogo više učinka trebalo je da bude u infrastrukturi, i ne pomažu objašnjenja da su kasnili projekti jer je očigledno da neće biti izgrađeni pravci na severnom kraku Koridora 10", dodaje Tadić.

Predsednik Srbije kaže da su "nestašice mleka i ulja posebno uznemirujuće jer unose nespokoj podsećajući građane na nedavnu prošlost, a to je apsolutno nedopustivo. Inspekcijske službe, borba protiv korupcije, takođe su primer da se ne radi dovoljno dobro".

Tadić dodaje i da će "neko morati da odgovara, kada se završi ova godina i usvoji budžet".

Kontrolisaću trošenje para od Telekoma

Komentarišući to što danima traju polemike zašto država prodaje Telekom i kako će potrošiti novac, predsednik Srbije kaže da je "odgovor više nego jednostavan: ne postoji država u svetu koja može da se izvuče iz ekonomske krize i finansijskih nedaća, a da ne obezbedi novac".
On dodaje da postoje "dva načina - da se zaduži ili da proda deo onog što poseduje. Mi pokušavamo da se ne zadužujemo prekomerno kao većina naših suseda, nego da krajnje racionalno prodamo ono što neće ugroziti funkcionisanje sistema". "Telekom je resurs koji je najčešći predmet prodaje u svim državama regiona. Koštuničina vlada je prodala Mobtel. Nije to problem, problem je da li se novac dobijen prodajom potroši na pogrešan načini ili se investira u nešto od čega svi građani imaju dugoročnu korist", smatra on.

Govoreći o prodaji Mobtela, Tadić kaže da je "to bila dobra privatizacija, ali novac, nažalost, nije uložen kako je trebalo, u infrastrukturu. Taj novac je proćerdan u predizborne aktivnosti i asfaltiranje lokalnih puteva tamo gde je bilo potrebno dobiti nekoliko glasova".

On kaže da je sada "do te mere oko prodaje Telekoma podignuta pažnja, da je postignuta jedna dobra stvar - niko neće moći da proćerda novac. Ukoliko dođe do prodaje Telekoma, a to će se dogoditi samo ako se postigne visoka cena, taj novac će otići na sređivanje makroekonomske situacije, na namirivanje dugovanja koja dolaze na naplatu, a koja su napravljena u prethodnom periodu. Nije ih napravila ova vlada".

"Deo tog novca će otići u razvoj - puteve, železnice i energetiku. Novac, dakle, neće ići u potrošnju i predizborne aktivnosti. Preuzimamo rizik da učinimo život boljim, i neću dozvoliti da se novac potroši, ja ću kontrolisati Vladu koliko je u mojim ustavnim nadležnostima, kao što će je kontrolisati i regulatorna tela, nevladine institucije, mediji", kaže Tadić.

Tadić kaže da trenutak koji je izabran za prodaju govori da pare neće biti potrošene na izbore. "Ovo nije predvečerje izbora, nego sredina mandata. Proces je počeo prošle godine. Oni koji priželjkuju prevremene izbore ponašaju se u stilu: 'Što je babi milo, to joj se i snilo'”, kaže on.

Bogataši više cene državnu silu od ljudskog poziva

Odgovarajući na pitanje da li se iko od bogataša odazvao njegovom pozivu da ulože u zemlju, naprave most, vrate poslove iz of-šor zona i plate poreze i da li država ima mehanizme da ih na to natera, Tadić kaže da je "razgovarajući sa bogatim ljudima, jednom rekao da je veoma teško ući u poreklo njihovog kapitala, ali da postoji način da oni, i pre nego što to država ispita, opravdaju taj kapital time što bi nešto ostavili svom narodu. Poput, recimo nekadašnjih zadužbinara, Miše Anastasijevića i drugih.
"Međutim, to nije imalo dovoljnog efekta jer je očigledno da naši bogataši od jednog ljudskog poziva više cene faktor državne sile. Kada Obama pozove bogate ljude u SAD, oni se odazovu, neki čak i pola svoje imovine daju u dobrotvorne svrhe", kaže Tadić.

On dodaje da "nema iluziju da će se naši bogati odreći dela kapitala u ime boljitka društva, zato treba kombinovati ovaj pristojan poziv predsednika republike sa instrumentima ohrabrenja koje država ima na raspolaganju", kaže on.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

70 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: