Globalno zagrevanje uskoro uzima danak

Predsednik ostrvske države Kiribati, Anote Tong, upozorio je javnost ovih dana da je njegova zemlja ugrožena globalnim zagrevanjem i da bi neka od ostrva arhipelaga do kraja veka mogla da nestanu zbog podizanja nivoa mora.

Život

Izvor: B92

Petak, 06.06.2008.

10:00

Default images

Tong, koji je u poseti u Velingtonu, gde Ujedinjene nacije ove godine obeležavaju Svetski dan prirodne sredine, pozvao je Novi Zeland i Australiju da razmisle o mogućnosti primanja izbeglica.

Kiribati, na pola puta između Havaja i Australije, ima oko 100.000 stanovnika i sastoji se od 33 koralna ostrva, ukupne površine 811 kvadratnih kilometara, od kojih je 21 nenaseljeno.

Neka od ostrva već su raseljena zbog erozije i podizanja nivoa mora. Veći deo površine ostrva leži na svega dva metra nadmorske visine.

"Možda smo već dostigli tačku bez povratka pošto emisije gasa u atmosferu nastavljaju da doprinose klimatskim promenama, tako da će za neko vreme naša ostrva, koja leže na maloj nadmorskoj visini, biti poplavljena", rekao je Tong tokom posete Velingtonu, preneli su novozelandski mediji.

Najviša tačka na Kiribatiju nalazi se na svega dva metra nadmorske visine i, prema najgorim predviđanjima, Tihi okean će prekriti ostrva do kraja veka, a stanovništvo će morati da bude izmešteno u druge zemlje.

Tong je istakao da klimatske promene "nisu samo pitanje ekonomskog razvoja, već i ljudskog opstanka."
On je na konferenciji za novinare primetio da su u njegovoj zemlji promene vidljive golim okom.

"Ja nisam naučnik, ali vidim da se dešavaju stvari kakve nismo iskusili u prošlosti... Sela koja postoje decenijama, neka od njih čitav vek, sada moraju da budu izmeštena", rekao je predsednik Kiribatija.

Izvršni direktor Programa UN za prirodnu sredinu (UNEP) Ahim Štajner rekao je da je ostrvskim zemaljama teško da gledaju kako pred njihovim očima zaživljavaju posledice klimatskih promena.

"Ponižavajuće je kada neka zemlja mora da razmišlja o sopstvenom kraju, ne zbog neke prirodne katastrofe koja se ne može izbeći, već zbog onoga što činimo ovoj planeti", rekao je Štajner.

Novozelandska premijerka Helen Klark rekla je da se mala zajednica sa Kiribatija već nastanila na Novom Zelandu.

"Ako dođe do najgoreg, nema sumnje da će doći mnogo više ljudi", kazala je ona.

Prema Tongovim rečima, najgori scenario predviđa da njegova zemlja nestane pod vodom za 50 do 60 godina.

"Bojim se da ćemo morati da odemo. Već sam upozorio međunarodnu zajednicu da moramo da se suočimo s tim izazovom jer to jeste izazov, ne samo za jednu zemlju, već za čitav svet", izjavio je on.

"Možda imamo još nekoliko decenija da rešimo taj problem, mada mislim da je već trebalo da počnemo da radimo na tome," dodao je Tong.
Tong je dodao da stanovnici Kiribatija, kada se budu preseljavali u druge zemlje, treba to da učine kao obučeni i obrazovani ljudi, kako ne bi doneli dodatne probleme zemljama u kojima se nastane.

"Kada se budu preselili na Novi Zeland i u druge zemlje, treba da žive kao punopravni građani, a ne kao izbeglice", kazao je on i najavio da će proces postepenog raseljavanja uskoro početi i da će najpre biti premešteni obrazovani i obučeni ljudi.

Narod Kiribatija bi, prema njegovim rečima, voleo da se nastani u drugim državama u Pacifiku, uključujući Novi Zeland.

Činjenica je da ima i onih koji ne žele da se presele, ali možda neće imati izbora, rekao je predsednik Kiribatija.

Republika Kiribati je bila britanska kolonija, nezavisnost je stekla 1979. godine, a 1999. je postala članica Ujedinjenih nacija.

Narod Kiribatija čine uglavnom Mikronežani. Većina stanovnika te zemlje živi u malim selima, rasutim po ostrvima, i bavi se poljoprivredom i ribarstvom.

Aleksandra Radosavljević. Tanjug.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: