Slobodan Bubnjević, fizičar i novinar, autor portala "Nauka kroz priče“, objašnjava cilj i posledice ove misije.
Pre nekoliko dana bili smo svedoci događaja koji liči na holivudske filmove u kojima je zaplet kako Zemlji preti apokalipsa, a NASA pokušava da spase svet.
Udar asteroida je jedna vrlo moguća pojava i dobro znamo iz geološke istorije Zemlje da su je udarali manji, ali i veći asteroidi veličine do 10 kilometara, koji mogu da izazovu potpuno istrebljenje većeg dela živog sveta.
"Deset kilometara i ne zvuči tako strašno, ali tako veliki asteroid može da podigne ogromne količine prašine u atmosferu i da na jako dugi niz godina dovede do, takozvane nuklearne zime, odnosno da globalna temperatura toliko opadne da vegetacija ne može da preživi“, ističe Bubnjević. Svemirski otpad
Prema podacima iz 2019. godine, oko 170 miliona komada različitog otpada orbitira oko planete Zemlje, dok se oko 29.000 kreće velikom brzinom.
Šezdesetih i sedamdesetih godina, kada su krenule prve veće misije u svemir, nije se mnogo razmišljalo o tome šta će se desiti sa ostacima svih tih letelica.
Bazična ideja koja se danas razmatra je da se nekom vrstom oružja to očisti, ali kao što kaže izreka 'Put do pakla je popločan dobrim namerama', tako da bi ta namera mogla bi da se pokaže kao vrlo pogubna po Zemlju, napominje Slobodan Bubnjević.
Gotovo da nema mnogo drugih načina da se ta količina otpada koji se nalazi u orbiti može očistiti. Ono što je praiskonska zaštita je to što je naša planeta okružena gustim slojem atmosfere, tako da praktično sav taj otpad kada uđe u atmosferu, manje-više, sagori ili bude smanjen do razmera koje ne mogu da nanesu veliku štetu.
Letelice koje ljudi šalju u svemir su dimenzija od nekoliko metara, najviše do 10, 20 metara i kada tako mala letilica pogodi asteroid, pretpostavlja se da ne može mnogo da učini.
Kod Dimorfosa i Didimusa, dvojnog sistema asteroida koji kruže jedan oko drugog, Dimorfus je manji i ima prečnik od 160 metara, a okreće se oko Didimusa koji ima dužinu 740 metara.
"Ovde je ideja bila da se gađa manji od ova dva asteroida i da se isproba ta, takozvana kosmička odbrana, jer i taj blagi udar sa Zemlje može da izazove promenu putanje. A pošto je ovo izvedeno desetinama, čak i stotinama godina pre nego što bi ovi asteroidi potencijalno stigli do planete, ta mala promena putanje će dovesti do toga da on kasnije promaši Zemlju", dodaje gost Jutarnjeg programa.
Pošto je položaj asteroida dobro mapiran, ako se zaista pokaže da ova intervencija koju je izvela Nasa funkcioniše, to znači da bismo u budućnosti mogli da zaštitimo planetu od takve vrste apokaliptične nepogode.
"Ovo je prvi put da su ljudi pomerili neko nebesko telo. Učinili smo ono što je još Arhimed govorio – 'Dajte mi polugu, pomeriću planetu'. Za razliku od većine stvari koje čovek radi planeti, a to je uglavnom pogubno po nju, ovo je nešto što je na liniji zaštite njenog postojanja. Da li će zaista biti uspešan, prve naznake ćemo znati tek za nekoliko nedelja“, napominje fizičar.
Ovaj sistem asteroida će biti posmatran i narednih godina, a 2024. će biti lansiran poseban svemirski brod koji će otići na lokaciju i ispita šta smo do sada postigli ovim projektilom lansiranim sa Zemlje.
Inače, ovaj projekat je započet još 2015. godine saradnjom tri kosmičke agencije, evropske, japanske i američke Nase. Ovaj sistem asteroida je izabran upravo zato što je pogodan da se utvrdi koliko bi ovakve intervencije zaista bile uspešne.
Ukoliko se pokaže da ovaj astronomski trik ne pomaže, ljudi imaju mogućnost i da pokušaju nekim drugim metodama, od kojih su neki viđeni i u filmovima, zaključuje Slobodan Bubnjević, fizičar i autor portala Nauka kroz priče.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da u Bosni i Hercegovini nema nikakve vanredne situacije, da iza politike Republike Srpske ne stoji namera izazivanja bilo koga, da RS poštuje Dejtonski sporazum i da ne postoji plan o secesiji.
Ugledni jermenski književnik, prevodilac i univerzitetski profesor Babken Simonjan uporedio je stradanje jermenskog i srpskog naroda i govorio je o pokušaju totalnog istrebljenja koji je sproveden nad ova dva naroda.
Ukrajina iščekuje isporuku oružja i municije od Sjedinjenih Američkih Država i radi zajedno sa američkim vlastima na izradi sporazuma o bezbednosnim garancijama, rekao je danas ukrajinski predasednik Volodimir Zelenski.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Komentari 25
Pogledaj komentare