Pravo poreklo HIV virusa: Šta su naučnici do sada otkrili?

Izgladneli vojnik koji je tumarao Kamerunom tokom Prvog svetskog rata ulovio je šimpanzu kako bi se nahranio njenim mesom. On je verovatno bio "nulti pacijent" koji se 1916. godine zarazio HIV-om, tvrdi prof. Žak Pepin, epidemiolog sa Univerziteta u Šerbruku u Kanadi, u novom izdanju svoje knjige "Poreklo side".

Izvor: B92

Utorak, 14.12.2021.

12:21

Pravo poreklo HIV virusa: Šta su naučnici do sada otkrili?
Foto: Profimedia

Žak Pepin decenijama se bavi poreklom HIV-a, a svoja istraživanja počeo je još osamdesetih kada je kao mladi lekar radio u maloj ruralnoj bolnici u Zairu (danas Demokratska Republika Kongo).

Otkad su 1981. godine u Los Anđelesu, San Francisku i Njujorku zabeleženi prvi slučajevi smrtonosno narušenog imunog sistema nekolicine homoseksualaca, napisano je mnoštvo knjiga o poreklu HIV-a i side, bolesti koju uzrokuje.

Studija iz 2006. kao podloga

Zahvaljujući studiji Beatris Han sa Univerziteta Alabama i Pola Šarpa sa Univerziteta Edinburg, objavljenoj 2006. godine u časopisu Science, znamo da je ishodište HIV/side u Kamerunu.

U sklopu studije strpljivo su skupljali izmet šimpanzi u džunglama južnog Kameruna. Upravo je analiza toga izmeta pokazala da je HIV (virus humane imunodeficijencije) direktni potomak SIV-a (virusa majmunske imunodeficijencije) koji je vekovima mirno živeo u kamerunskim šimpanzama. A onda je taj virus prešao na čoveka i počeo svoj smrtonosni pohod.

U prvom izdanju knjige "Poreklo side", objavljenom 2011. godine, Pepin je, baš kao i mnogi naučnici, bio uveren da je "nulti slučaj" HIV/side bio lokalni lovac koji je ubio šimpanzu kako bi je pojeo.

Zaklao je šimpanzu, a njen virus SIV verovatno je ušao u čoveka preko neke posekotine, možda na ruci. U čovekovom telu SIV je mutirao i postao zloglasni HIV.

No, 10 godina kasnije, prof. Pepin modifikovao je svoju hipotezu o "nultom pacijentu" i to na osnovu istraživanja u medicinskim arhivima u Africi i Evropi. Ta istraživanja sugerišu da "nulti pacijent" nije bio domaći lovac, već izgladneli vojnik iz Prvog svetskog rata koji je bio prisiljen da lovi šimpanze za hranu kada je njegov puk zapeo u zabačenoj šumi oko grada Moloundoua u jugoistočnom Kamerunu.

"Tokom Prvog svetskog rata Nemačka je imala nekoliko kolonija u Africi, među kojima je bio i Kamerun. Savezničke snage odlučile su da izvrše invaziju na kolonije i Kamerun je napadnut kombinacijom britanskih, belgijskih i francuskih vojnika iz pet smerova – opisao je tok događaja u Prvom svetskom ratu prof. Pepin.

Gladni vojnici

Oko 1600 belgijskih i francuskih vojnika krenulo je pešice od današnje Kinšase uz reku Kongo i njenu pritoku reku Sanga. Put ih je odveo do Moloundoua, grada na jugoistoku Kameruna za koji se već dugo nagađa da je mesto prve infekcije HIV-om.

"Vojnici su proveli tri ili četiri meseca u gradu pre nego što su krenuli dalje. Dok su bili tamo, glavni problem nisu bili neprijateljski meci nego glad", rekao je profesor Pepin. Lokalno stanovništvo živelo je od manioke i drugih domaćih useva, a jedini izvor mesa bile su divlje životinje. Kad su se vojnici približili gradu, lokalni stanovnici su pobegli iz straha od njihove okrutnosti.

Kako je snabdevanje hranom bilo neredovno, a vojnici su lišeni pomoći meštana, došlo je do masovne gladi. To je prisililo vojnike da krenu u lov na divlje životinje.

"Moja hipoteza je da se jedan od vojnika zarazio dok je lovio u šumi. Ubijena je šimpanza, a prilikom rezanja životinje došlo je do povrede u kojoj je vojnik zaražen virusom.

Čovek se na kraju vratio u naseljeno mesto nakon rata i verovatno je bio uzrok prve epidemije HIV-a", kaže Pepin.

Današnja Kinšasa, od koje je krenula epidemija, nekada se zvala Leopoldvil i bila prvi veliki grad u bazenu reke Kongo, a belgijski kralj Leopold II, po kome je dobio ime, naredio je njegovu gradnju 1881. godine.

Tamo je kombinacija modernog prometa i prostitucije naveliko pomogla širenju brojnih polno prenosivih bolesti. Na primer, duž glavnih trgovačkih ruta kolonijalnog Konga harale su epidemije gonoreje i sifilisa. Niko nije znao u to doba, ali HIV se takođe širio duž istih ruta.

Infekcija ranih pedesetih...

Prof. Pepin smatra da se HIV u početku polako širio, pa je "nulti slučaj" zaraze 1916. godine doveo do oko 500 infekcija ranih pedesetih.

"Širenje HIV-a u to vreme uglavnom je bilo posledica ponovne upotrebe prljavih igala u bolnicama zbog nedostatka resursa i ograničenih dezinfekcijskih sredstava. Kada je 1960. godine Kongo oslobodio bremena kolonijalizma, to je dovelo do priliva izbeglica i migranata u gradove. Početkom 20. veka u Leopoldvilu je živelo oko 14.000 stanovnika, a danas je Kinšasa dom za 14 miliona ljudi. Nagli priliv ljudi pokazao se kao idealan za širenje HIV-a, jer je na svaku ženu dolazilo čak 10 muškaraca. To je dovelo do siromaštva i raširene prostitucije. Prostitutke bi godišnje imale i do 1500 klijenata. To su bili idealni uslovi za širenje virusa HIV-a. Seksualni prenos ubrzao se šezdesetih", rekao je Pepin.

"Zaslužan" za izvoz HIV-a na Karibe bio je jedan Haićanin koji je sredinom šezdesetih pokupio virus kad je bio u poseti porodici u Kamerunu.

Istraživanje Majkla Vorobeja, poznatog evolucijskog biologa sa Univerziteta Arizona (Vorobej je nedavno objavio i studiju o prvom dosad poznatom slučaju kovida u Vuhanu), pokazalo je da se prvi slučaj zaraze HIV-om u SAD-u dogodio 1971. godine, a ne 1981. godine kad je sida prepoznata kao bolest.

Sida je do sada odnela više od 33 miliona života, a HIV je i dalje neuništiv i zadaje dodatne probleme u pandemiji kovida.

Naučnici tako smatraju da se varijanta omikron razvila u Južnoj Africi u telu obolelog od kovida koji je bio zaražen HIV-om pa se zbog narušenog imuniteta nedeljama borio s koronavirusom. To je koronavirusu omogućilo da razvije pedesetak mutacija u odnosu na originalni soj iz Vuhana, zbog čega sad strahujemo od petog pandemijskog talasa uzrokovanog omikronom.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

16 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: