Glavni grad Srbije ugostiće 37. Evropsko prvenstvo u vaterpoliste, jedno od najuglednijih i najznačajnijih takmičenja na Starom kontinentu.
Najbolje reprezentacije Starog kontinenta okupiće se u Beogradskoj areni, gde će se tokom dve i po nedelje voditi borba za titulu prvaka Evrope, koju brani Španija.
Na jednom mestu naći će se 16 nacionalnih timova: Srbija, Španija, Hrvatska, Holandija, Slovačka, Gruzija, Italija, Mađarska, Grčka, Crna Gora, Rumunija, Francuska, Slovenija, Turska, Malta i Izrael.
Arena, najveća dvorana na Balkanu, ponovo će biti pretvorena u vrhunsku vaterpolo pozornicu, kakvu pamti čitava Evropa.
Beograd je odavno dokazao da pripada samom vrhu svetskog vaterpola. Evropsko prvenstvo u srpskoj prestonici već je održano 2006. i 2016. godine, a finale od pre 10 godina ostalo je zauvek upisano u istoriju sporta.
Tada je 18.473 gledalaca ispunilo Beogradsku arenu, čime je postavljen svetski rekord u posećenosti vaterpolo utakmica, a Srbija je slavila pobedu nad Crnom Gorom rezultatom 10:8.
Taj događaj učvrstio je reputaciju Beograda kao grada koji zna kako da ugosti najveće sportske manifestacije i stvori atmosferu dostojnu najvišeg nivoa takmičenja.
Srbija – istorija, kontinuitet i ponos
Pedja Milosavljevic/STARSPORT
Decenijama unazad, Srbija je oličenje vaterpolo usšeha. Srpski Delfini simbol su kontinuiteta i dominacije, sa tri uzastopne olimpijske zlatne medalje – Rio 2016, Tokio 2020 i Pariz 2024 – uz brojne titule svetskog i evropskog prvaka, pobede u Svetskom kupu i rekordnih 12 trofeja Svetske lige.
Od kada se pojavila kao samostalna država 2006. godine, Srbija je osvojila sedam titula prvaka Evrope (2006, 2012, 2014, 2016, 2018), dok su zlata iz 2001. i 2003. godine osvojena u okviru Savezne Republike Jugoslavije / Srbije i Crne Gore.
Kada se saberu svi uspesi iz epoha Jugoslavije, Srbije i Crne Gore i samostalne Srbije, dolazi se do impresivne brojke od više od 20 medalja na Evropskim prvenstvima, čime se Srbija svrstavaju među najtrofejnije nacije u istoriji ovog sporta.
Evropsko prvenstvo 2026. donosi i novi takmičarski format, a turnir počinje grupnom fazom sa četiri grupe od po četiri reprezentacije.
U svakoj grupi biće po dve ekipe koje su završile među osam najboljih na prvenstvu 2024. godine, kao i dve selekcije koje su plasman izborile kroz kvalifikacije. Svaka reprezentacija igraće protiv svih rivala u grupi, uz jedan dan odmora između mečeva.
Nakon grupne faze, tri najbolje ekipe iz svake grupe nastavljaju takmičenje u drugoj fazi, gde će biti formirane dve nove grupe od po šest timova - Grupa E (ekipe iz grupa A i C) i Grupa F (ekipe iz grupa B i D).
Svi bodovi osvojeni u prvoj fazi prenose se dalje, a svaka reprezentacija odigraće još tri utakmice protiv novih protivnika, a nakon toga sledi nokaut faza.
Dve najbolje ekipe iz svake grupe izboriće plasman u polufinale, dok će preostali timovi igrati za plasman od 5. do 12. mesta. Reprezentacije koje budu eliminisane u prvoj fazi boriće se za pozicije od 13. do 16. mesta.
Posebna komisija izabraće i sedam najboljih igrača turnira, koji će biti nagrađeni individualnim priznanjima. Uz glavne trofeje, MVP nagrade biće dodeljene nakon svakog polufinala, utakmice za bronzanu medalju i velikog finala.
Prvo Evropsko prvenstvo u vaterpolu održano je davne 1926. godine u Budimpešti, a tačno na stogodišnjicu, u prestonici Srbije biće održano ukupno 37 izdanja šampionata za muškarce.
Najuspešnija nacija u istoriji takmičenja je Mađarska, sa 13 osvojenih zlatnih medalja. Beograd je bio domaćin prvenstva 2006. godine, kada su se utakmice igrale na bazenu Tašmajdan, a Srbija je tada osvojila zlato, što je ponovila i deset godina kasnije.
U muškoj konkurenciji, Mađarska je prva prešla granicu od 2000 golova, njihov broj je 2184. Srbija i Italija su sve bliže rekordu (1823 i 1839 golova do sada).
Srbiju dele tri pobede od toga da postane drugi tim koji je ostvario 150 pobeda na Evropskom prvenstvu, posle Mađarske koja je do sada imala 176 pobeda.
Što se tiče pojedinačnih osvojenih medalja, Filip Filipović, nekadašnji vaterpolistaSrbije ima najviše medalja, ukupno 8, uključujući 6 zlatnih, što je takođe rekord.
Do sada su još četiri srpska igrača osvojila po 5 titula: Slobodan Nikić, Duško Pijetlović, Andrija Prlainović i Živko Gocić. Nikić, Pijetlović i Prlainović imaju ukupno po 7 medalja.
Još jedan igrač sa ukupno 8 medalja je Tamaš Kašaš iz Mađarske koji ima rezultat 2-2-4.
Posebno mesto u sportskoj istoriji zauzima činjenica da je vaterpolo jedini ekipni sport u kom je Srbija osvojila zlato na svim najvećim takmičenjima: Olimpijskim igrama, Svetskom prvenstvu, Evropskom prvenstvu i Svetskoj ligi.
Januar koji će obeležiti Evropu
Pedja Milosavljevic/STARSPORT
Srbija je zemlja u kojoj je vaterpolo mnogo više od sporta – on je deo nacionalnog identiteta.
Naši igrači su kroz decenije pokazivali ne samo dominaciju, već i karakter šampiona.
"Zlatna generacija" donela je najveće uspehe u istoriji, a kontinuitet rezultata kakav malo koja nacija ima upravo je ono što vaterpolu daje posebnu težinu u srpskom sportu.
U januaru 2026. godine, Beograd će se pretvoriti u evropsku prestonicu vaterpola.
Hiljade navijača iz cele Evrope doputovaće u glavni grad naše zemlje, dok će domaća publika, poznata po strasti i bezrezervnoj podršci, još jednom stvoriti atmosferu dostojnu najvećih šampiona.
Beogradska arena biće mesto gde će se stvarati novi heroji, gde će se svaki skok i svaka odbrana upisati u istoriju.
Evropsko prvenstvo u Beogradu neće biti samo još jedno takmičenje u kalendaru. Biće to povratak na mesto gde su ispisane neke od najlepših stranica vaterpolo istorije, pred publikom koja razume i oseća ovaj sport.
Srbija će još jednom dokazati svetu da je dom najvećih vaterpolo šampiona, a ljubav navijača i zlatna tradicija naših Delfina stvoriće trenutke koji će se pamtiti zauvek.
Ove zime, srpski vaterpolo neće biti samo sport – biće epopeja, slavlje snage, hrabrosti i besprekornog majstorstva na vodi.
Beograd je spreman. Arena čeka. Evropa dolazi, a Srbija – ponovo sanja veliko.
Marko Nikolić ima priliku da već na početku nove sezone osvoji trofej sa AEK-om. Grčki šampion će u sredu od 20 časova igrati Superkup protiv OFI-ja sa Krita, i to na stadionu "Pankritio" u Iraklionu, domu upravo protivničke ekipe.
Muška vaterpolo reprezentacija Srbije zabeležila je prvu pobedu na Evropskom prvenstvu u Varni, pošto je u drugom kolu grupe B ubedljivo savladala Nemačku rezultatom 22:13 (6:3, 5:2, 5:4, 6:4).
Muška vaterpolo reprezentacija Srbije zabeležila je prvu pobedu na Evropskom prvenstvu u Varni, pošto je u drugom kolu grupe B ubedljivo savladala Nemačku rezultatom 22:13 (6:3, 5:2, 5:4, 6:4).
Svetsko prvenstvo u vaterpolu za igrače do 16 godina obeležila je velika kontroverza nakon što je Crna Gora, uprkos tri pobede u četiri utakmice, ostala bez plasmana u završnicu i borbe za medalju.
Izvršni odbor Olimpijskog komiteta Srbije održao je VII sednicu, na kojoj su razmatrane aktuelne aktivnosti organizacije, pripreme za predstojeća međunarodna takmičenja, ali i nekoliko važnih organizacionih pitanja.
Uz svo poštovanje prema Hapoelu, ali i potencijalnom narednom rivalu Orhusu ili Sabahu, bila bi prava šteta za Zvezdu, zašto ne reći i neuspeh, ako se plasman u elitno takmičenje ne bi dogodio ovog leta.
Nik Vajler-Beb nije klasičan plejmejker čiji se uticaj na igru meri time koliko dugo drži loptu u rukama. On je mnogo više kombo bek, igrač koji može da preuzme različite uloge u zavisnosti od potreba ekipe.
Na prvi pogled deluje neobično, ali ovi valjci imaju važnu bezbednosnu ulogu. Holanđani ih postavljaju na saobraćajne znakove kako bi sprečili sove da sa njih love plen.
Londonska policija zaplenila je 90 automobila vrednih više od 10 miliona dolara, a među njima se našao i izuzetno redak Ferrari Monza SP2. Vozač je navodno imao samo probnu dozvolu i nije imao osiguranje.
Italija je na vrhu liste zemalja sa najagresivnijim vozačima, dok su Velika Britanija i SAD takođe visoko rangirane. Istraživanje je otkrilo i koje vozačke navike najviše nerviraju druge učesnike.
Saobraćajna policija u Srbiji uvodi android uređaje koji u realnom vremenu prikazuju prekršaje zabeležene kamerama, a određene kazne moći će da se plate odmah na licu mesta.
Google menja način imenovanja hakerskih grupa i ukida stare APT kodove. Saznajte kako novi sistem funkcioniše i zašto je prepoznavanje sajber-napadača postalo ključno za bezbednost na mreži.
Zbog rasta cena memorije, novi pametni telefoni poskupeli su za 13%, pa kupci sve više prelaze na obnovljene i polovne uređaje čija prodaja beleži rast.
Komentari 4
Pogledaj komentare Pošalji komentar