Glavni grad Srbije ugostiće 37. Evropsko prvenstvo u vaterpoliste, jedno od najuglednijih i najznačajnijih takmičenja na Starom kontinentu.
Najbolje reprezentacije Starog kontinenta okupiće se u Beogradskoj areni, gde će se tokom dve i po nedelje voditi borba za titulu prvaka Evrope, koju brani Španija.
Na jednom mestu naći će se 16 nacionalnih timova: Srbija, Španija, Hrvatska, Holandija, Slovačka, Gruzija, Italija, Mađarska, Grčka, Crna Gora, Rumunija, Francuska, Slovenija, Turska, Malta i Izrael.
Arena, najveća dvorana na Balkanu, ponovo će biti pretvorena u vrhunsku vaterpolo pozornicu, kakvu pamti čitava Evropa.
Beograd je odavno dokazao da pripada samom vrhu svetskog vaterpola. Evropsko prvenstvo u srpskoj prestonici već je održano 2006. i 2016. godine, a finale od pre 10 godina ostalo je zauvek upisano u istoriju sporta.
Tada je 18.473 gledalaca ispunilo Beogradsku arenu, čime je postavljen svetski rekord u posećenosti vaterpolo utakmica, a Srbija je slavila pobedu nad Crnom Gorom rezultatom 10:8.
Taj događaj učvrstio je reputaciju Beograda kao grada koji zna kako da ugosti najveće sportske manifestacije i stvori atmosferu dostojnu najvišeg nivoa takmičenja.
Srbija – istorija, kontinuitet i ponos
Pedja Milosavljevic/STARSPORT
Decenijama unazad, Srbija je oličenje vaterpolo usšeha. Srpski Delfini simbol su kontinuiteta i dominacije, sa tri uzastopne olimpijske zlatne medalje – Rio 2016, Tokio 2020 i Pariz 2024 – uz brojne titule svetskog i evropskog prvaka, pobede u Svetskom kupu i rekordnih 12 trofeja Svetske lige.
Od kada se pojavila kao samostalna država 2006. godine, Srbija je osvojila sedam titula prvaka Evrope (2006, 2012, 2014, 2016, 2018), dok su zlata iz 2001. i 2003. godine osvojena u okviru Savezne Republike Jugoslavije / Srbije i Crne Gore.
Kada se saberu svi uspesi iz epoha Jugoslavije, Srbije i Crne Gore i samostalne Srbije, dolazi se do impresivne brojke od više od 20 medalja na Evropskim prvenstvima, čime se Srbija svrstavaju među najtrofejnije nacije u istoriji ovog sporta.
Evropsko prvenstvo 2026. donosi i novi takmičarski format, a turnir počinje grupnom fazom sa četiri grupe od po četiri reprezentacije.
U svakoj grupi biće po dve ekipe koje su završile među osam najboljih na prvenstvu 2024. godine, kao i dve selekcije koje su plasman izborile kroz kvalifikacije. Svaka reprezentacija igraće protiv svih rivala u grupi, uz jedan dan odmora između mečeva.
Nakon grupne faze, tri najbolje ekipe iz svake grupe nastavljaju takmičenje u drugoj fazi, gde će biti formirane dve nove grupe od po šest timova - Grupa E (ekipe iz grupa A i C) i Grupa F (ekipe iz grupa B i D).
Svi bodovi osvojeni u prvoj fazi prenose se dalje, a svaka reprezentacija odigraće još tri utakmice protiv novih protivnika, a nakon toga sledi nokaut faza.
Dve najbolje ekipe iz svake grupe izboriće plasman u polufinale, dok će preostali timovi igrati za plasman od 5. do 12. mesta. Reprezentacije koje budu eliminisane u prvoj fazi boriće se za pozicije od 13. do 16. mesta.
Posebna komisija izabraće i sedam najboljih igrača turnira, koji će biti nagrađeni individualnim priznanjima. Uz glavne trofeje, MVP nagrade biće dodeljene nakon svakog polufinala, utakmice za bronzanu medalju i velikog finala.
Prvo Evropsko prvenstvo u vaterpolu održano je davne 1926. godine u Budimpešti, a tačno na stogodišnjicu, u prestonici Srbije biće održano ukupno 37 izdanja šampionata za muškarce.
Najuspešnija nacija u istoriji takmičenja je Mađarska, sa 13 osvojenih zlatnih medalja. Beograd je bio domaćin prvenstva 2006. godine, kada su se utakmice igrale na bazenu Tašmajdan, a Srbija je tada osvojila zlato, što je ponovila i deset godina kasnije.
U muškoj konkurenciji, Mađarska je prva prešla granicu od 2000 golova, njihov broj je 2184. Srbija i Italija su sve bliže rekordu (1823 i 1839 golova do sada).
Srbiju dele tri pobede od toga da postane drugi tim koji je ostvario 150 pobeda na Evropskom prvenstvu, posle Mađarske koja je do sada imala 176 pobeda.
Što se tiče pojedinačnih osvojenih medalja, Filip Filipović, nekadašnji vaterpolistaSrbije ima najviše medalja, ukupno 8, uključujući 6 zlatnih, što je takođe rekord.
Do sada su još četiri srpska igrača osvojila po 5 titula: Slobodan Nikić, Duško Pijetlović, Andrija Prlainović i Živko Gocić. Nikić, Pijetlović i Prlainović imaju ukupno po 7 medalja.
Još jedan igrač sa ukupno 8 medalja je Tamaš Kašaš iz Mađarske koji ima rezultat 2-2-4.
Posebno mesto u sportskoj istoriji zauzima činjenica da je vaterpolo jedini ekipni sport u kom je Srbija osvojila zlato na svim najvećim takmičenjima: Olimpijskim igrama, Svetskom prvenstvu, Evropskom prvenstvu i Svetskoj ligi.
Januar koji će obeležiti Evropu
Pedja Milosavljevic/STARSPORT
Srbija je zemlja u kojoj je vaterpolo mnogo više od sporta – on je deo nacionalnog identiteta.
Naši igrači su kroz decenije pokazivali ne samo dominaciju, već i karakter šampiona.
"Zlatna generacija" donela je najveće uspehe u istoriji, a kontinuitet rezultata kakav malo koja nacija ima upravo je ono što vaterpolu daje posebnu težinu u srpskom sportu.
U januaru 2026. godine, Beograd će se pretvoriti u evropsku prestonicu vaterpola.
Hiljade navijača iz cele Evrope doputovaće u glavni grad naše zemlje, dok će domaća publika, poznata po strasti i bezrezervnoj podršci, još jednom stvoriti atmosferu dostojnu najvećih šampiona.
Beogradska arena biće mesto gde će se stvarati novi heroji, gde će se svaki skok i svaka odbrana upisati u istoriju.
Evropsko prvenstvo u Beogradu neće biti samo još jedno takmičenje u kalendaru. Biće to povratak na mesto gde su ispisane neke od najlepših stranica vaterpolo istorije, pred publikom koja razume i oseća ovaj sport.
Srbija će još jednom dokazati svetu da je dom najvećih vaterpolo šampiona, a ljubav navijača i zlatna tradicija naših Delfina stvoriće trenutke koji će se pamtiti zauvek.
Ove zime, srpski vaterpolo neće biti samo sport – biće epopeja, slavlje snage, hrabrosti i besprekornog majstorstva na vodi.
Beograd je spreman. Arena čeka. Evropa dolazi, a Srbija – ponovo sanja veliko.
Egipatski teniski savez oglasio se saopštenjem u kojem se ogradio od nastupa Hajar Abdelkader na ITF turniru u Najrobiju, teniserke čije je učešće početkom 2026. godine izazvalo veliki skandal.
Posle dve godine, Alvaro Granados se vraća u Beograd. U grad koji zauzima posebno mesto u njegovoj karijeri – jer je baš u prestonici Srbije imao prvi inostrani klupski angažman.
Uroš Stevanović, selektor vaterpolista Srbije, obratio se medijima nakon prvog treninga našeg tima u "Beogradskoj areni", a pred početak Evropskog prenstva u srpskoj prestonici.
Egipatski teniski savez oglasio se saopštenjem u kojem se ogradio od nastupa Hajar Abdelkader na ITF turniru u Najrobiju, teniserke čije je učešće početkom 2026. godine izazvalo veliki skandal.
U poslednjoj deceniji je kroz rukometnu reprezentaciju Srbije prodefilovao izrazito veliki broj igrača, ali ne i na golu, gde je uvek na usluzi naciji stajao Vladimir Cupara.
Posle dve godine, Alvaro Granados se vraća u Beograd. U grad koji zauzima posebno mesto u njegovoj karijeri – jer je baš u prestonici Srbije imao prvi inostrani klupski angažman.
Vreme ume da izbriše brojke, ali retko briše osećaj pripadnosti. Fredi Haus danas živi daleko od Beograda, ali način na koji je govorio o Partizanu za B92.sport jasno pokazuje da crno-beli period njegove karijere nikada nije zapravo ostao u prošlosti.
Peti poraz uzastopno i treća utakmica u kojoj je Partizan primio više od 100 poena za 40 minuta igre – da li je zaista moguće i to časno igranje u eliti?
Od jutros, na velikim mukama su vozači koji osim što moraju da očiste sneg sa svojih automobila, moraju i da odlede brave i stakla kako bi uopšte pokrenuli vozilo.
Kompanije Nvidia i Boston Dynamics predstavili su značajne napretke u oblasti autonomne vožnje i robotike, najavljujući da razvoj veštačke inteligencije ubrzano menja industriju.
Komentari 4
Pogledaj komentare Pošalji komentar