Igra koja postaje sve popularnija među mladima: Naši reprezentativci otkrivaju zašto
Šah je danas jedan od najpopularnijih i najbrže rastućih sportova na društvenim mrežama, sa milionskim pregledima na platformama Twitch, Instagram i YouTube.
Izvor: New Media Team
Magdalena Živanović
Činjenica da je meč između Karlsena i Ananda gledalo između 500 i 800 miliona ljudi putem strimova govori o sve većem interesovanju mladih za šahom, koji je od "dosadnog" postao apsolutni "trending".
Svojevrsna renesansa ove igre javlja se u godini kada Svetska šahovska organizacija (FIDE) slavi vek postojanja, a da u Srbiji vlada sve veće interesovanje za šahom potvrđuju i naši reprezentativci koje je povodom Međunarodnog dana šaha okupio Grey hotel.
"Mladi pokazuju sve veće interesovanje za šahom i prate ovaj sport preko YouTube-a i drugih društvenih mreža. Ponosan sam zbog toga jer šah prenosi prave vrednosti o životu, vaspitanju, odnosu prema izazovima. Igranjem šaha deca vežbaju logičko razmišljanje, bude maštu i uče kako biti pravedan. Sa svojom decom čuvam tu tradiciju i svima preporučujem šah, što na rekreativnom, što na sportskom nivou", naveo je Ivan Ivanišević, sportski direktor reprezentacije Srbije.
Predstavnica naše reprezentacije, Marina Gajčin, šahom je počela da se bavi sa četiri godine, a osim što je izvrsna šahistkinja, završila je teorijsku matematiku, kako kaže, sa velikom lakoćom.
"Šah i matematika su veoma povezani. Ako pogledate šahovsku tablu vidite geometrijske oblike, a da biste igrali morate imati mnogo znanja, razumevanja i strategije. Pravila šaha primenjujem i na privatan život i konstantno povlačim paralele između šaha i života. Isto kao i u šahu, u životu se borimo, istrajni smo i nikada ne smemo odustajati", rekla je Marina Gajčin.
Iako su dečaci u njenoj osnovnoj školi pobeđivali u sportu, reprezentativka Adela Velikić nije odustajala i nizala je pobedu za pobedom od malih nogu.
"Kako rastemo i napredujemo, povećava se želja za igrom, što nas dodatno motiviše. Za mene, šah je sport u kojem mogu da se potpuno izrazim. Osim toga, nosi i umetnički i stvaralački duh. Uživam u igri i stvaranju kombinacija, što me dodatno povezuje sa timom. Naša dinamika je posebna, konstantno putujemo i družimo se po raznim delovima sveta. Ipak, na domaćem terenu se osećamo najprijatnije. Nedavno smo bili gosti u Grey hotelu na Kopaoniku, gde smo imali pripreme. Kopaonik ima posebnu energiju koja nam pomaže da se što bolje spremimo za velika takmičenja", navela je Adela.
Kada se govori o šahu, pomišlja se na hobi, igru, nauku, umetnost, sport. Za Roberta Markuša, šah nije samo profesija već i igra koju najviše voli da igra.
"Šah može doneti velike benefite za mlade – razvijanje vijuga, planiranje poteza unapred, što pomaže u daljem razvoju. U šahu razmišljam kao i u privatnom životu. Isto kao što na šahovskoj tabli ne volim da preuzimam rizike, tako i u donošenju velikih životnih odluka, dobro razmislim pre nego što povučem sledeći potez", objašnjava reprezentativac.
Naše reprezentativce u budućnosti očekuju mnoga prvenstva, turniri i mečevi. Svoje iskustvo i znanje pokazaće na Olimpijadi u Budimpešti, Prvoj ligi Srbije za muškarce i žene, na Kupu evropskih šampiona, a pojedinačno ih očekuju mečevi na prvenstvu Evrope u Crnoj Gori.
ATP je objavio zvanični kalendar za 2027. godinu, a nova potvrda stigla je i za ono što smo već znali – ni Srbija (Beograd), ni Atina nemaju svoje mesto u rasporedu turnira u naredne dve godine.
Vaterpolo reprezentacija Srbije je u prvom kolu Evropskog prvenstva u Beogradu savladala selekciju Holandije tek posle boljeg izvođenja peteraca – 18:16.
Krilo reprezentacije Srbije Darko Đukić sada je jedan od iskusnijih igrača u nacionalnom timu, a pred Evropsko prvenstvo ima poruku za svoje mlade kolege.
U dvorištu olimpijskog šampiona ne pomaže ni kada dođete sa evropskim i svetskim oreolom, jer ako je Srbija rešena da pobedi najbolje - to će se i desiti.
Postoje igrači koji prođu kroz Beograd, "ostave" statistiku i odu. A postoje i oni koji, iako govore drugim jezikom i dolaze sa drugog kraja kontinenta, na parketu ostave i deo svoje duše. Jedan od njih je Davis Bertans.
Direktor Olivije Fransoa smatra da gradski automobili nemaju realnu potrebu da idu brže od zakonskog ograničenja. Kako ističe, prosečna maksimalna dozvoljena brzina u Evropi iznosi oko 118 km/h.
Komentari 0
Pogledaj komentare Pošalji komentar