La Rinkonada je grad na najvećoj nadmorskoj visini na svetu i smatra se najbližim mestom svemiru.
50 posto manje kiseonika
Grad se nalazi u peruanskim Andima na nadmorskoj visini od 5.100 metara, gde je nivo kiseonika 50 odsto manji nego na nižim nadmorskim visinama, zbog čega je poznat kao "najneverovatnije mesto na svetu". U popularnom videu na Jutjubu koji je pogledalo više od 50 miliona ljudi, dokumentarista i Jutjub zvezda Ruhi Čenet prikazao je život u ovom gradu iznad oblaka. A on nije lagan, pogotovo za strance.
Prosečan životni vek ljudi u ovom gradu je samo 35 godina
Lokalno stanovništvo se suočava sa samo 50 odsto normalne količine kiseonika, ali njihova tela su evoluirala da proizvode dvostruko više crvenih krvnih zrnaca nego u drugim oblastima.
"Na ovom ćorsokaku nema drveća koje može da opstane zbog niskog atmosferskog pritiska. Ovaj grad u peruanskim Andima je čak 300 metara viši od Mon Blana, najvišeg vrha evropskih Alpa. Daleko od savremenog sveta, ovo je mesto gde su zločin i opasnost uvek prisutni", objašnjava Čenet.
Život u La Rinconadi je život bez struje i tekuće vode. Čenet je opisao kako mu se zavrtelo u glavi čim je izašao iz taksija, a ujutru se probudio potpuno iscrpljen, iako je spavao. Suv vazduh izazivao je bolove u grlu i ispucale usne, a iako je bilo leto, ulice su bile zaleđene i pune smeća. Ljudi ovde žive u "metalnim barakama" bez struje, što postaje posebno zabrinjavajuće kada temperature padnu na -10°C.
Čenet je primetio da većina ljudi koristi javne toalete i tuševe jer nemaju pristup tekućoj vodi u svojim domovima. Međutim, postoji dobar razlog zašto ljudi pristaju na ove oštre uslove.
Dolaze po zlato
"Ljudi ovde dolaze samo iz jednog razloga - zlata. Ovde se naselilo oko 50.000 ljudi, među gomilama smeća, sanjajući o bogatstvu", objašnjava Čenet. Grad se nalazi u blizini rudnika zlata, a između 2001. i 2009. godine, kada je cena zlata skočila za 235 odsto, stanovništvo se povećalo za 30.000.
Antalija nije samo more i odmor, to je i prostor u kojem se istorija i kultura prepliću na svakom koraku, kroz antičke gradove koji i danas pričaju priču o moćnim civilizacijama.
Šest putnika je povređeno kada se jutros zapalio motor aviona na letu kompanije "Svis er" tokom poletanja sa aerodroma "Indira Gandi" u Nju Delhiju za Cirih.
Grčka je srpskoj delegaciji na sastanku obećala da tokom letnje turističke sezone neće doći do potpune primene EES sistema na granicama, kao i da će biti prošireni granični kapaciteti – sa šest na deset traka.
Istorijski centar grada dostiže tačku "prezasićenosti" što dovodi do skoka cena nekretnina, iseljavanja lokalnog stanovništva i pritiska na infrastrukturu.
Antalija nije samo more i odmor, to je i prostor u kojem se istorija i kultura prepliću na svakom koraku, kroz antičke gradove koji i danas pričaju priču o moćnim civilizacijama.
Ukoliko želite da Beč upoznate iz drugačije perspektive, gradske pešačke staze nude impresivno iskustvo koje povezuje šetnju, odmor i uživanje u prirodi.
Dižući se iz vode poput nekih likova iz naučnofantastičnih filmova, Maunselova vojna utvrđenja u estuaru Temze danas stoje kao podsetnik na najteže dane Drugog svetskog rata, kada su štitile prilaze britanskoj obali.
Između visokih zgrada i modernih objekata, u srcu Užica, sakrivena i skoro potpuno neuočljiva dok ne priđete do samog ulaza, stoji Crkva svetog Marka, koja je svojevremeno bila jedina bogomolja u gradu na Đetinji.
Antalija nije samo more i odmor, to je i prostor u kojem se istorija i kultura prepliću na svakom koraku, kroz antičke gradove koji i danas pričaju priču o moćnim civilizacijama.
Šest putnika je povređeno kada se jutros zapalio motor aviona na letu kompanije "Svis er" tokom poletanja sa aerodroma "Indira Gandi" u Nju Delhiju za Cirih.
Grčka je srpskoj delegaciji na sastanku obećala da tokom letnje turističke sezone neće doći do potpune primene EES sistema na granicama, kao i da će biti prošireni granični kapaciteti – sa šest na deset traka.
Istorijski centar grada dostiže tačku "prezasićenosti" što dovodi do skoka cena nekretnina, iseljavanja lokalnog stanovništva i pritiska na infrastrukturu.
U više gradova širom Rusije sudovi su izrekli kazne ljudima zbog pokazivanja srednjeg prsta drugima i za taj prekršaj odredili globu u vrednosti od 4.000 do 13.300 dinara.
Prema pojedinim tumačenjima, od posledica radijacije, do naših dana, umrlo je između 200.000 i 400.000 ljudi, a smatra se da je posledice zračenja u manoj ili većoj meri osetilo do pet miliona ljudi.
Frankov znak, poznat kao nabor ušne resice, jeste trajni vidljivi nabor na jednoj ili obe ušne resice koji se proteže dijagonalno. Istraživanja pokazuju da prisustvo Frankovog znaka može ukazivati na veći rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Kardiohirurg dr Džeremi London otkrio je koje svakodnevne navike najviše ubrzavaju starenje i skraćuju životni vek, ističući da su pušenje, sedelački način života, gojaznost, stres i loš san ključni faktori na koje možemo uticati.