Izvor: schengen.news

Šengen zona se sastoji od 29 država članica, a nove najave su da bi ovim država uskoro mogla da se pridruži još jedna zemlja.

Šengenska viza omogućava građanima koji nisu iz Evropske unije (EU) da putuju unutar šengenskog prostora. Dozvoljava boravak do 90 dana u periodu od 180 dana u svrhe kao što su turizam, posao ili poseta porodici. Šengen zona je najveća zona bez granica na svetu, koja omogućava neograničeno kretanje za više od 425 miliona građana EU, kao i za državljane van EU koji žive u bloku ili posećuju EU kao turisti.

Koliko je zemalja u šengen zoni?

Trenutno, šengen zona se sastoji od 29 država članica: Austrija, Bugarska, Belgija, Češka Hrvatska, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Nemačka, Grčka, Mađarska, Island, Italija, Letonija, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malta, Holandija, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija, Švedska, Švajcarska.

Većina ovih zemalja počela je da u potpunosti primenjuje šengen u različito vreme.

Naime, Bugarska i Rumunija su dve poslednje zemlje koje su se pridružile šengenskom prostoru.

Još jedna zemlja se sprema za ulazak u Šengen

Kipar će rešiti sva tehnička pitanja koja su potrebna za ulazak u Šengen zonu do kraja ove godine, izjavio je danas kiparski predsednik Nikos Hristodulides.

U obraćanju na konferenciji o turizmu u Nikoziji, on je kazao da su Kipar i Irska jedine zemlje članice EU koje su još uvek izvan šengenskog prostora, dodajući da će priključenje toj zoni biti dobro za turizam i investicije, preneo je grčki portal Ekatimerini.

Šengenska viza i šengen zona: Moguće proširenje, šta svaki putnik treba da zna?
Profimedia
 

Zašto se zove Šengen?

Naziv Šengen potiče od grada u Luksemburgu gde su Nemačka, Francuska, Belgija, Luksemburg i Holandija potpisale Šengenski sporazum 985. godine. Državljani određenih zemalja moraju da dobiju šengensku vizu za ulazak u šengenski prostor. Trenutno je građanima iz 104 zemlje, uključujući Avganistan, Alžir, Kinu, Indiju i Nigeriju, potrebna viza za kraći boravak.

Vrste šengenskih viza se kategorišu na osnovu svrhe putovanja: Jedinstvene šengenske vize (USV): Dozvoljavaju tranzit ili boravak u šengenskoj zoni do 90 dana u bilo kom periodu od 180 dana. Vize ograničene teritorijalne važnosti (LTV): Dozvoljavaju putovanje samo unutar države Šengena koja je izdala određena država. Nacionalne vize: Izdaju se za posebne svrhe kao što su studiranje ili rad, omogućavajući duži boravak u zemlji izdavanja.

Proces podnošenja zahteva za šengensku vizu

Zahtevi za šengensku vizu se obično obrađuju u roku od 15 kalendarskih dana, ali se to može produžiti do 60 dana u određenim okolnostima. Period važenja vize određuje konzulat na osnovu  plana puta i svrhe posete. 

Šengenska zona predstavlja neograničenu zonu koja dozvoljava putnicima da se kreću iz jedne zemlje u drugu bez podvrgavanja graničnim kontrolama. Međutim, u nekim slučajevima može doći do policijskih bezbednosnih provera, a mogu se uvesti i privremene kontrole.

Šengenska viza i šengen zona: Moguće proširenje, šta svaki putnik treba da zna?
Profimedia


Velika Britanija nije deo šengenskog prostora. Zemlja održava sopstvenu imigracionu i graničnu politiku. Takođe, nije ni svaka evropska država deo šengenskog prostora? Nije svaka država koja se nalazi na evropskom kontinentu deo šengenskog prostora.

Albanija, Jermenija, Azerbejdžan, Belorusija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Moldavija, Crna Gora, Severna Makedonija, Rusija, Srbija, Turska, Ukrajina i Velika Britanija su evropske zemlje, ali ne i članice Šengena ili EU.

Mogu li da posetim više šengenskih zemalja sa jednom vizom?

Da, možete ući u više država članica Šengena sa jednom vizom. Kada uđete u šengensku zonu, više ne podležete nikakvoj kontroli kada putujete iz jedne države članice u drugu. Međutim, morate se pobrinuti da ne prekoračite ograničenje perioda od 90/180 dana.

Šta je pravilo od 90 dana u šengenskoj zoni? U skladu sa šengenskim pravilima, državljanima trećih zemalja nije dozvoljeno da borave u šengenskoj zoni duže od 90 dana u periodu od 180 dana.

Počevši od 2025. godine, podnošenje zahteva za ETIAS će postati obavezno za državljane stranih zemalja koji mogu da uđu u šengenski prostor bez vize, navodi schengen.news.
 

Podeli: