Izvor: dnevno.hr

Grupa turista trenutno boravi u Puli, a njihovo iskustvo s cenama otkako je uveden evro izazvalo je brojne reakcije.

Ovo im je prvo iskustvo s novom valutom i odmah su primetili koliko su troškovi života porasli. Namirnice i gorivo gotovo su jednako skupi kao u Austriji, a ni obroci u restoranima i kafićima više nisu znatno jeftiniji. Kugla sladoleda košta oko dva evra, što ih je posebno iznenadilo.

"Trenutno smo na odmoru u Hrvatskoj, područje Pule, prvi put nakon uvođenja evra, i iskreno smo iznenađeni koliko su cene sada visoke. Namirnice i gorivo koštaju otprilike isto kao u Austriji. Ni jesti napolju više nije mnogo jeftinije, na primer, jedna kugla sladoleda košta 2 evra", napisali su.

Iako su turisti, njihova pitanja otvaraju širi kontekst o životnom standardu i lokalnim prihodima.

"Zanima me: Da li su ovo samo turističke cene u Puli ili i lokalci zaista plaćaju isto? Kako se Hrvati osećaju u vezi sa trenutnim nivoom cena? Kolika je, na primer, prosečna plata za kasirku u Plodinama ili Konzumu (čitao sam da je između 800 i 1.300 evra neto mesečno)? Kolika je prosečna penzija (izgleda da je oko 600–630 evra neto)? Da li su cene hrane više na istarskoj obali u poređenju sa unutrašnjošću?", dodali su.

Plate 1.300 evra, a cene kao u Beču; Turisti opleli po komšijama
SebastianGorzow/Shutterstock

Lokalci potvrđuju visoke cene

Odgovori lokalnih građana brzo su razjasnili situaciju. Jedan korisnik je naglasio da cene nisu samo za turiste i da i lokalci plaćaju iste iznose, iako znaju da izbegnu turističke zamke.

"Ne, to nisu turističke cene, i mi ih plaćamo. Razlika je u tome što lokalci možda znaju kako da izbegnu tipične turističke lokacije. Nismo baš zadovoljni tim cenama, to je ludilo. Brojevi koje si naveo za prihode su otprilike tačni. Prosečna mesečna plata je oko 1.460 evra, medijana je oko 1.300 evra".

Komentari su dodatno objasnili razlike između obale i unutrašnjosti. „Da, cene hrane na obali su obično nešto više, a restorani i kafići znatno skuplji. Najjeftiniji restorani, kafići i prodavnice nalaze se u istočnoj Hrvatskoj (Slavonija). Ali tamo su i prihodi manji.“

Plate 1.300 evra, a cene kao u Beču; Turisti opleli po komšijama
Shutterstock/Rasto SK

Svakodnevna prilagođavanja i strah od poskupljenja

Jedan korisnik je opisao kako je svakodnevni život postao izazovniji čak i za prosečne građane. "Pre uvođenja evra, kugla sladoleda je koštala 5 kuna, odnosno 0,66 evra. Imao sam prosečnu platu, ali sam bio u posebnoj situaciji jer nisam imao dugove, nisam trošio mnogo, nisam imao izdržavane članove porodice, ne pušim, ne pijem, ne izlazim, nemam auto. Zbog toga sam uvek imao osećaj da mogu da kupim bilo šta u prodavnici ili garderobu bez razmišljanja o ceni. Na kraju meseca mi je obično ostajalo 400 evra za štednju.

Danas, 2025. godine, i dalje imam prosečnu platu po današnjim standardima, ali jedva preživljavam. Imam spisak gde je šta najjeftinije. Otkačio sam sve pretplate, ne gledam TV, samo YouTube s reklamama. Štedim tako što jedem kod roditelja. Skupu odeću izbegavam da kupujem, a kada moram, jedva nađem nešto pristojno u Cropp-u. Nemam pojma kako ljudi s manjim srećama, s prosečnim ili nižim platama, uspevaju da prežive. Ali BDP raste, pa ‘nikad nam nije bilo bolje’, bla bla bla, svake godine ista priča".

Plate 1.300 evra, a cene kao u Beču; Turisti opleli po komšijama
Jelena990/ Shutterstock

Turisti, digitalni sistemi i evrozona

Postoji i perspektiva koja objašnjava zašto turisti doživljavaju više cene. „Da, to su samo turističke cene. Imamo digitalni sistem koji, kada dođu turisti, prilagođava cene u skladu sa zemljom iz koje dolaze, ali nudimo popust od oko 2%. Najbolje je da ljudi jednostavno plaćaju ono što su plaćali ranije. Evropska turistička komisija već godinama radi istraživanja. I u Austriji imate isti sistem. Kada mi iz Hrvatske dođemo, cene su prilagođene Hrvatima. To znači evrozona. Ludo, zar ne? Kakvo vreme za život".

Neki komentatori su istakli da su cene porasle, a kvalitet proizvoda opao. "Cene su porasle 2–3 puta, dok je kvalitet pao najmanje 50%. Izbegavajte Hrvatsku, nemojte da hranite problem. Još jedan talas inflacije dolazi ubrzo i stvari se neće popraviti".

Kroz sve komentare provlačila se kombinacija šoka, prilagođavanja i kritike. Lokalni građani su pokušali da objasne stvarni životni standard, dok su turisti delili svoja iskustva i postavljali pitanja o tome kako preživeti u zemlji koja im se činila znatno skupljom nego što su očekivali. Rasprava otkriva koliko su građani prilagodljivi, kako turisti doživljavaju cene, i koliko se obala i unutrašnjost Hrvatske razlikuju po troškovima života.

Podeli: