"Matični brojevi građana koji su određeni do dana prestanka važenja Zakona o matičnom broju, neće se brisati iz postojećih evidencija te će moći da se koristite za povezivanje i razmenu podataka u onim slučajevima kad se povezivanje podataka neće moći izvršiti korišćenjem ličnog identifikacionog broja, međutim ne kao osnovna i stalna identifikacijska oznaka građanina, već kao kontrolni mehanizam.
Naime, osobi koja je preminula pre 31. decembra 2008. godine odnosno osobe koje su nestale/stradale tokom rata na prostoru Hrvatske ili članovi porodice poginulih koji su preminuli pre stupanja na snagu Zakona o OIB-u, nije i ne može biti određen i dodeljen OIB jer se iste osobe ne smatraju obveznicima broja", stoji u Zakonu.
Nakon 46 godina odlazi u istoriju
JMBG je u Hrvatskoj uveden 1976. godine. Prilikom uvođenja se građanima dodeljivao po mestu stanovanja, a nakon toga je dodeljivan po mestu rođenja. U JMBG-u su kodirani datum rođenja, regija rođenja, redni broj i pol.
Od 2009. uveden je novi identifikacijski broj, tzv. lični identifikacijski broj (OIB), koji menja JMBG, ali su u prelaznom razdoblju oba broja bila u upotrebi. Iako se danas isključivo koristi OIB, JMBG se i dalje izdaje i koristi za koordinaciju podataka među državnim registrima.
Šta stoji iza tih 13 brojeva?
U JMBG-a su kodirani datum rođenja, regija rođenja, redni broj i pol. Prvih sedam cifara JMBG-a označava vaš datum rođenja, dve cifre nakon toga su oznaka regije rođenja, a sledeće tri označavaju pol i redni broj, a zadnja, 13. cifra je kontrolni broj.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 105
Pogledaj komentare