Ukoliko na vašem internet-pretraživaču ukucate "malo ledeno doba", velika je verovatnoća da ćete naići na apokaliptične naslove zbog kojih ćete se zapitati da li je Džordž R. R. Martin mislio na nešto drugo, osim na Bele hodače, kada je rekao da zima dolazi.
Naime, mediji često najavljuju da nas u narednih desetak godina čeka period zahlađenja sa jakim zimama i drastičnim padom temperatura, što bi omogućilo i klizanje Dunavom. Ne bi bilo neobično ni da naiđete na tekstove koji tvrde da je globalno zagrevanje samo još jedna zavera, budući da je nedavno oko 500 visoko obrazovanih ljudi, od kojih većina nema iskustva u proučavanju klime i njenih promena, potpisalo tzv. Evropsku deklaraciju o klimi (There is no climate emergency) u kojoj negira ljudski uticaj na klimatske promene i tvrdi da one nisu urgentan problem.
Konferencije povodom promovisanja deklaracije održane su 15. oktobra u Briselu, Rimu i Oslu, a kao jedan od dokaza navodi se da je planeta Zemlja skoro izašla iz stanja malog ledenog doba, te da se sada prirodno zagreva, pa se zbog toga registruje porast srednje globalne temperature.
Vreme kada je Temza bila zaleđena
Malo ledeno doba je termin kojim se označava period zahlađenja, koji je usledio nakon srednjovekovnog toplog perioda. Naučnici nisu jednoglasni kada određuju godine početka i kraja ovog razdoblja, jedni smatraju da je trajalo između 16. i 19. veka, dok drugi kažu da je ovaj period počeo oko 1300. i trajao do oko 1850.
Iako postoje istorijski zapisi o zimskim sajmovima koji su se tokom ovog razdoblja održavali na zaleđenoj Temzi, preko čijeg leda su prolazili i konji sa vučnim kolima, istraživači su ipak saglasni da ovo nije bilo pravo ledeno doba i smatraju da bi naziv ovog perioda trebalo da se promeni da ne bi sugerisao netačne zaključke.
Ovaj događaj nije bio globalnog, već regionalnog karaktera, a kako ukazuju novija istraživanja, srednja temperatura severne hemisfere bila je na vrhuncu zahlađenja tek za 0,5 stepeni Celzijusovih niža u odnosu na sredinu dvadesetog veka. Inače, tokom vrhunca poslednjeg ledenog doba, pre 12.000 godina, srednja globalna temperatura je bila manja za četiri stepena Celzijusova.
Šta je dovelo do malog ledenog doba?
Istraživanja ukazuju na to da nije postojao jedinstven uzrok, ali ono što se dovodi u vezu sa padom temperature jeste verovatno sinergisko delovanje sledećih faktora:
smanjeno zračenje Sunca,
povećana vulkanska aktivnost, čije su čestice u atmosferi blokirale sunčevu svetlost,
promene u pristupu obrade zemljišta, zamena tamnih šuma obradivim zemljištem doprinela je porastu ukupnog odbijanja sunčevih zraka
Kako ukazuje skoro sprovedena studija geografa sa Londonskog univerzitetskog koledža, promeni klime doprinela je i kolonizacija Amerike. Krajem 15. veka, pre prvog kontakta sa Evropljanima, procenjuje se da je broj ukupnih stanovnika na ovom kontinentu bio oko 60 miliona.
U narednih stotinak godina taj broj se smanjio na pet do šest miliona, usled epidemija bolesti izazvanih mikoorganizmima koje su Evropljani doneli sa sobom, a na koje imuni sistem američkih starosedelaca nije bio pripljemen, ratovanja, robovlasništva i društvenog kolapsa. Posledično, usled pada broja populacije, proračunato je da je oko 56 miliona hektara zemljišta koje je do tada bilo obrađivano, što je slično površini Francuske, nastanila šumska vegetacija.
Za tih stotinak godina došlo je do pada koncentracije ugljen-dioksida u atmosferi za sedam do 10 ppm (7 do 10 molekula ugljen-dioksida na milion molekula u vazduhu), što potvrđuje i detektovana smanjena koncentracija ugljen-dioksida u ledu Antarktika povezana sa ovim periodom i ukazuje da je ljudska aktivnost imala uticaja na klimatske promene i pre početka industrijske revolucije.
Da bismo bolje sagledali današnji uticaj ljudi na klimu, ovde valja napomenuti da trenutno sagorevanje fosilnih goriva doprinosi da se na godišnjem nivou, u atmosferi koncentracija povećava za po 3 ppm.
Da li nas zaista uskoro očekuje novo malo ledeno doba?
U septembru 2018. veb-sajt Space Weather Archive intervjuisao je Martina Mlinkzaka, Nasinog istraživača, koji je govorio da je usled relativne smanjene Sunčeve aktivnosti, temperatura Zemljine termosfere (jednog od najviših slojeva atmosfere) dostigla najniže vrednosti od četrdesetih godina dvadesetog veka, od kada se ova merenja i sprovode.
Uprkos tome što u intervjuu nije bilo reči o vrednostima temperature na Zemljinoj površini, čije su zabeležene visoke vrednosti tokom leta ove godine oborile 396 rekorda u 29 zemalja, strani i neki mediji iz regiona prenosili su vest da bi smanjena aktivnost Sunca mogla da dovede do novog malog ledenog doba, iako je u prethodnom scenariju bilo još faktora koji su doveli do zahlađenja.
Ovim napisima doprinele su i informacije iz modela koji je konstruisala Valentina Žarkova, profesorka matematike na Univerzitetu Nortambrija, koji predviđa da će Sunce biti u fazi minimalne aktivnosti u periodu između 2020. i 2055. Međutim, neki naučnici kritikuju ovaj model, budući da je konstruisan na bazi podataka sakupljanih samo tokom 35 godina i da nije u mogućnosti da precizno rekonstruiše solarnu aktivnost u prošlosti, te da nije realno očekivati da bi dao precizne podatke o budućoj aktivnosti.
Model indijskih naučnika Prantike Bovmik i Dibjendu Nandija, objavljen u naučnom časopisu Nature, može da rekonstruiše Sunčevu aktivnost do 1930. Prema ovom modelu predviđa se da će Sunčeva aktivnost biti relativno stabilna u narednih 11 godina, odnosno slična današnjoj, a svakako dosta veća nego u periodu malog ledenog doba, kada je zabeležena minimalna Sunčeva aktivnost, takozvani Maunderov minimum, koji je trajao od 1645. do 1715.
Šta bi se dogodilo kada bi Sunčeva aktivnost zaista dostigla minimum?
S obzirom na to da je Sunce samo delom uticalo na period takozvanog malog ledenog doba, a da se veći efekat pripisuje antropogenoj i vulkanskoj aktivnosti, naučnici ne očekuju tako drastičan pad temperatura, pogotovo uzimajući u obzir klimatske promene koje se trenutno dešavaju i koje zagrevaju planetu, piše portal Klima101.
Verodostojni modeli ne predviđaju veliki solarni minimum, a istraživači kažu da čak iako bi do njega došlo, srednja globalna temperatura bi se privremeno smanjila za 0,3 stepena Celzijusova, dok trenutni ljudski uticaj na klimu u proseku dovodi do rasta od 0,2 stepena Celzijusova na svakih 10 godina.
Pet stotina ljudi ipak nije u pravu
Nova studija naučnog istraživača sa Kolumbijskog univerziteta Nejtana Štajgera, objavljena u časopisu Nature, ukazuje da malo ledeno doba svakako nije bilo globalnog karaktera i da je do pada temperature došlo uglavnom u predelima zapadne Evrope i delovima Severne Amerike, za razliku od klimatskih promena kojima svedočimo, za koje kaže da ne mogu da se uporede ni sa jednom promenom poslednjih 2000 godina.
Naime, od industrijske revolucije promene se dešavaju svuda na svetu u istom smeru i u isto vreme, a takva koherentnost se ne može objasniti prirodnom varijabilnošću klime.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od srede 8. maja, kada stupa na snagu Odluka o taksi prevozu koja je usvojena pre tri godine, sva taksi vozila moraju biti bele boje, podsetio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić.
Rusija udvostručila svoju ofanzivu u Donbasu tokom prošlog meseca, postižući značajan napredak dok Ukrajina čeka pojačanje u snabdevanju oružjem sa Zapada, navodi AFP.
Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak saopštio je večeras da je tokom posete SAD razgovarao sa višim direktorom za Evropu u Savetu za nacionalnu bezbednost SAD Majklom Karpenterom o razvoju događaja na Zapadom Balkanu.
Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak saopštio je večeras da je tokom posete SAD razgovarao sa višim direktorom za Evropu u Savetu za nacionalnu bezbednost SAD Majklom Karpenterom o razvoju događaja na Zapadom Balkanu.
Služba državne zaštite Poljske saopštila je da je otkrila uređaj rutinskom proverom u utorak, a istrage koje su u toku pokušavaju da utvrde njegovo poreklo.
Predsednik Narodne Republike Kine Si Đingping poručio je večeras, po dolasku u Beograd, da je čelično prijateljstvo Srbije i Kine pustilo dublje korenje u srcu dva naroda.
Demencija nije specifična bolest, već opšti izraz za oštećenu sposobnost pamćenja, razmišljanja ili donošenja odluka koja ometa obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Da li ste znali da se 7. maja obeležava Svetski dan borbe protiv astme - oboljenja koje predstavlja jedno od najčešćih hroničnih stanja i koje pogađa čak 260 miliona ljudi širom sveta?
Srbija se 16. put od osamostaljivanja takmiči večeras takmiči na Pesmi Evrovizije, dok je od povratka na ovo takmičenje posle pauze tokom devedesetih godina prošlo dve decenije.
Members of the Chinese delegation, ministers and representatives of institutions arrived in Belgrade as part of a two-day visit to Serbia, which will begin today by Chinese President Xi Jinping.
The weapons, which the West sent to Ukraine, have already flooded the black market, and this will lead to catastrophic consequences for Europe, said the spokesperson of the Ministry of Foreign Affairs of Russia, Maria Zakharova.
Polish security services found and dismantled listening devices in the room where the ministerial council is to meet today, said the spokesman of the special services coordinator.
Dutch riot police broke up a pro-Palestinian protest at the University of Amsterdam this morning, arresting about 125 people in the somewhat violent clashes, authorities said.
TikTok tuži vladu SAD zbog novog zakona koji bi prisilio ovu aplikaciju da se odvoji od kineske kompanije ByteDance, ili joj u suprotnom preti zabrana u Americi.
Kompanija Apple je danas u okviru događaja Let Loose na svom sajtu predstavila novu verziju svojih tablet računara iPad Pro, sa najnaprednijim Apple čipom M4.
Ruski predsednik Vladimir Putin od sada će za putovanja koristiti restilizovanu limuzinu Aurus Senat, koja je danas predstavljena tokom njegove inauguracije.
Od producenata Igre prestola stigla je Netfliksova serija nastala prema kineskom bestseleru, naučnofantastičnom romanu koji je postao ogroman hit i pored istorijskog cenzorskog odnosa koji Kina gaji prema ovom književnom žanru.
Komentari 17
Pogledaj komentare