Život

Sreda, 28.03.2012.

14:03

Da li slobodna volja postoji?

Da li zaista imate kontrolu nad vašim životom, ili je svaki vaš korak sudbinski predodređen? Ko okreće točak života: vi, vaši geni, vaspitanje, sudbina, karma, Bog?

Default images

Već nekoliko hiljada godina umni ljudi raspravljaju o tome da li postoji slobodna volja, ali dokazima potkrepljen odgovor još nije dobijen.

Međutim, u nekoliko članaka objavljenih u Hronici visokog obrazovanja, šest akademika iz različitih naučnih oblasti predstavilo je sasvim novu perspektivu u modernoj neurologiji i filozofiji.

Oni su sa 4:2 izglasali da je slobodna volja u najmanju ruku iluzija.

Četiri naučnika na panel diskusiji o postojanju slobodne volje, raspravljala su o tome da li je ljudsko ponašanje vođeno mozgom, odnosno, da li je genetika određene ličnosti odgovorna za celi životni put.

Dva filozofa glasove su dala tezi da je slobodna volja sasvim kompatibilna otkrićima u neurologiji. Džeri Kojn, evolucioni biolog sa Univerziteta u Čikagu određuje slobodnu volju kao mogućnost da ako ste doneli određenu odluku, ne znači da niste imali i drugu opciju.

Međutim, “odluka” je samo serija električnih i hemijskih impulsa između molekula mozga – molekula čika je konfiguracija određena genima i okruženjem.

Iako je svaka odluka posledica izuzetno složenih serija hemijskih reakcija, one su vođene zakonima fizike i nisu nipošto mogle imati drugačiji rezultat.

Tri preostala naučnika suprotstavila su se takvom gledištu. Oven Džons, profesor prava i biologije na Vanderbilt Univerzitetu napisao je u svom eseju: “Volja je slobodna koliko i ručak. Ako sumnjate, probajte da donesete odluku da više nikog ne volite, ne želite, ne budete besni ili ljubomorni”.

Iako se svako smatra uračunljivim za svoje postupke, neurologija i nepostojanje slobodne volje trebalo bi da služi kao olakšavajuća mogućnost u nekim zločinima.

Kontraargument dolazi od Hilari Bok, filozofa na Džons Hopkins Univerzitetu koja smatra da su naučnici pogrešno razumeli pitanje slobodne volje, zato što smatraju da su odluke vođene aktivnošću ćelija mozga.

Slobodna volja, prema njenom mišljenju, je sposobnost da se na trenutak čovek izdvoji iz postojeće motivacijae i navika i odabere neku od raznih alternativa.

“Tvrdnja da osoba bira svoje akcije ne sukobljava se sa tvrdnjom da je neki prirodni procesi ili stanja uzrokuju; ali je menja”, smatra ona.

Alfred Mele, filozof sa Univerziteta u Floridi takođe veruje da je koncept slobodne volje kompatibilan otkrićima na polju neurologije.

On je kao uporište za svoj stav naveo rezultate studije iz 2008. u kojoj su dobrovoljci imali mogućnost da pritisnu jedno od dva dugmeta.

Prema studiji, moždana aktivnost je deset sekundi pre pritiskanja dugmeta pokazivala kakvu odluku su doneli ispitanici.

Iako je ova studija navedena kao dokaz protiv slobodne volje, Mele je istakao da je predviđanje aktivnosti učesnika bilo tačno u svega 60 odsto slučajeva.

Prema njegovom mišljenju, ljudi mogu svesno da odaberu da prevaziđu predispozicije mozga. Da li vi mislite da postoji slobodna volja?

Foto: photostock / FreeDigitalPhotos.net

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

14 Komentari

Možda vas zanima

Ruska imovina pravi razdor

Potres u EU; Makron izdao Merca – "Za to će morati da plati"

Pokušaj nemačkog kancelara Fridriha Merca da ubedi čelnike EU da iskoriste 210 milijardi evra zamrznute ruske imovine za pomoć Ukrajini doživeo je neuspeh kada je shvatio da mu ključni saveznik, francuski predsednik Emanuel Makron, okreće leđa.

20:31

21.12.2025.

21 h

Podeli: