Anarhistički pogled Pola Fajerabenda otkrio je totalitarizam u naučnom stilu mišljenja
Piše: Jovana Gligorijević
Naučni stil mišljenja je dominantan jer nauka u potpunosti spoznaje konture i tokove funkcionisanja prirode, društva i čoveka. Autoritet nauke u hijerarhiji svih delatnosti ljudskog roda danas je neprikosnoven. Pa, ipak, treba li joj poklanjati slepo poverenje?
Iz ugla savremenog čoveka bilo bi sumanuto negirati način na koji naučne činjenice opisuju svet. Ali, ovde nije reč o tome, već o posledicama koje strogo naučni pogled na svet ima po vrednosni sistem ljudi.
Strogo gledano, najizrazitija karakteristika nauke jeste njen ateistički odnos prema prirodi i čoveku. Na prvi pogled, ništa strašno: ako nauka kaže da boga nema, onda ga nema, i šta sad, nastavljamo dalje – verujući neka veruju, ostali ne moraju.
Etički problem
Pol Fajerabend, filozof nauke
Međutim, pogledajmo stvari ovako: nauka je dominantni način mišljenja u savremenoj kulturi, ona u potpunosti “pokriva” sve regione prirode, društva, ljudske delatnosti, tako da bi se moglo reći da je način života u našem dobu strogo-naučni. I upravo tu nas čeka “kvaka 22” u ovoj priči: nauka, iako modus vivendi savremenog čoveka, ne poseduje nikakav etički karakter.
Austrijski filozof nauke Pol Fajerabend (1924-1994), prvi je uočio ovaj problem, pa je najveći deo svog rada posvetio demistifikaciji autoriteta moderne nauke.
Fajerabend ne gleda na nauku kao na vrhunac ljudske delatnosti, ona za njega nema nikakav povlašćen položaj, već je samo još jedna u nizu, ravnopravna sa svim ostalim.
“Želim da odbranim društvo i njegove pripadnike od svih ideologija, uključujući i nauku. Sve ideologije moraju se posmatrati u perspektivi. One ne smeju biti uzete suviše ozbiljno. Treba ih shvatiti kao bajke koje imaju da kažu mnogo interesantnih stvari, ali koje u sebi takođe sadrže i gnusne laži, ili kao etičke propise koji mogu biti korisna praktična pravila, ali su kobni kada se slede doslovno”, rekao je Fajerabend u svom predavanju pod nazivom “Kako zaštititi društvo od nauke”.
Šovinizam nauka
Kako zaštititi društvo od nauke
U knjizi “Protiv metode”, Fajerabend kaže da u periodu od XVII do početka XX veka, šovinizam naukanije postojao. Nauka nije bila totalitarna, jer se država još uvek nije snažno opredelila za nju. Pravi značaj nauka tada se ogledao u praksi: imale su snagu oslobađanja i istinskog napretka, a u isto vreme, ograničavale su uticaj drugih ideologija – naučnici su u to vreme bili borci za istinu i slobodu. Međutim, po Fajerabendovom mišljenju, sa naukom se dogodilo ono što se inače često sa ideologijama događa: izopačila se u sopstvenu suprotnost – totalitarizam.
Razvoj nauke u XIX i XX veku, a naročito posle Drugog svetskog rata, po Fajerabendu pokazuje da trijumf određenih ideja i institucija istovremeno znači i njihov kraj, upravo zbog toga što su u pitanju ideologije, to jest, totalitarne institucije. Nauka poprima karakter sistema, odnosno, totalitarnog procesa i postaje sluga tiranske religije ovih ili onih interesa, totalitarnih merila. Konačna posledica jeste da nauka postaje rigidna koliko i one ideologij eprotiv kojih se borila: izuzeta je od spoljne kritike, a sud naučnika prima se sa slepim poverenjem, baš kao što je to nekad abio slučaj sa sudom kardinala ili biskupa.
Ono što je kompatibilno sa naukom, treba da živi, ono što nije, treba da umre, konstatuje Fajerabend. Predstavnici moderne nauke nesposobni su da kritički misle o sebi. Ovakvu situaciju Fajerabend naziva samoubilačkom narcisoidnošću – najveća moguća sreća svedena je samo na napredak, a napredak je moguće zamisliti bez ikakvog smisla i humaniteta.
Monstrum istine
Kad se istina sukobljava sa slobodom?
U predavanju “Kako zaštititi društvo od nauke” Fajerabend se pita da li je ovaj opis pomalo nepravedan prema nauci i nije li on sam predstavio stvar u iskrivljenom svetlu, prećutavši da nauka, iako je postala kruta i prestala da bude instrument promene i oslobađanja, ipak – otkriva istinu. Kad se ovo ima u vidu, kaže Fajerabend, mogli bismo zaključiti da krutost nauke nije rezultat ljudskog htenja, već da leži u prirodi stvari: kad jednom otkrijemo istinu, šta nam drugo preostaje osim da je sledimo?
Međutim, Fajerabend nam ubrzo otkriva da stvari uopšte ne stoje tako. Gornji odgovor upotrebljava se uvek kad jedna ideologija želi da pojača veru svojih sledbenkika: “’Istina’ je tako divno neutralna reč. Niko to neće poricati - a ipak niko ne zna šta takav stav znači. Lako je na taj način izvrnuti celu stvar i preokrenuti odanost istini u svakodnevnom životu u odanost Istini te ideologije”, kaže Fajerabend i nastavlja: “Naravno, nije tačno da moramo slediti istinu. Mnoge ideje su vodiči ljudskog života. Istina je jedna od njih. Sloboda i duhovna nezavisnost su druge. Ako se istina, kako je neki ideolozi shvataju, sukobljava sa slobodom tada smo u situaciji izbora. Možemo da odbacimo slobodu. Ali možemo da odbacimo i istinu.”
U ovom citatu krije se ključna tačka Fajerabendove kritike moderne nauke: ona sputava slobodu mišljenja. A ako nauka sputava slobodu zato što je otkrila istinu, Fajerabendov odgovor glasi: “Postoje bolje stvari nego pronaći i slediti takvog monstruma.”
Dole rezultati!
Pristalice povlašćenog položaja nauke mogle bi pokušati da se odbrane tvrdnjom da nauka zaslužuje takav položaj zahvaljujući tome što daje rezultate. Međutim, Fajerabend pobija i ovaj argument, tvrdeći da on stoji jedino ako se može uzeti kao činjenica da ništa drugo nikada ne proizvodi rezultate.
Doduše, Fajerabend priznaje da su oblici života različiti od nauke nestali ili su potpuno degenerisani, što onemogućava komparaciju. Ali, po njemu, situacija nije toliko beznadežna:
“Upoznali smo metode medicinske dijagnostike i terapije koji su efikasni (a možda čak i efikasniji nego odgovarajući delovi zapadne medicine) i koji su još uvek zasnovani na ideologiji koja je radikalno različita od ideologije zapadne nauke. Saznali smo da postoje pojave kao što je telepatija i telekineza, koje je naučni pristup jednostavno izbrisao a koje bi mogle biti upotrebljene za istraživanja na jedan potpuno nov način. (…) Takođe, istina je da pojave kao što su telekineza i akupunktura mogu biti na kraju apsorbovane u korpus nauke i na taj način nazvane ‘naučnim’. Ali zapazite da se ovo dešava jedino posle dugog perioda otpora za vreme koga nauka, ne sadržeći još ove fenomene, pokušava da uspostavi kontrolu nad onim oblicima života koji ih sadrže”.
Nikola Kopernik (na slici Jana Matejka)
Činjenica da nauka ima rezultate računa se u njenu korist samo ako su ovi rezultati postignuti od same nauke, bez ikakve pomoći sa strane. Međutim, Fajerabend smatra da nauka jedva da ikada postiže rezultate na ovaj način i navodi niz primera koji potkrepljuju ovu tezu: kada je Kopernik uveo novi pogled na univerzum, nije konsultovao naučne prethodnike već “jednog ludog pitagorejca” kakav je bio Filolaj, mehanika i optika mnogo duguju zanatlijama, medicina babicama i vešticama.
Fajerabend navodi i jedan savremeniji primer: kada su kineski komunisti vratili na univerzitete i u bolnice tradicionalnu kinesku medicinu, po njegovom mišljenju, rezultati su premašili dostignuća zapadne medicine.
Po Fajerabendu, ne postoji ni jedan jedini argument koji bi mogao da bude upotrebljen u prilog ove izuzetne uloge koju nauka danas igra u društvu. Nauka je učinila mnogo stvari, ali to su učinile i druge ideologije. Nauka je samo jedna od mnogih ideologija koje pokreću društvo, i treba da bude tretirana kao takva.
Naučni anarhizam
Anarhistièki poduhvat
Najvažnija konsekvenca Fajerabendovog razmatranja jeste to da je neophodno formalno odvajanje države i nauke, baš u smislu u kome sada postoji formalna podvojenost države i crkve. “Nauka može da vrši uticaj na društvo, ali samo u onoj meri u kojoj je to dozvoljeno bilo kojoj političkoj ili nekoj drugoj grupi za vršenje pritiska na javnost”, kaže on. Naučnici mogu biti konsultovani u vezi sa važnim projektima, ali krajnji sud mora biti ostavljen demokratski izabranim savetodavnim telima koja se sastoje od laika.
Na logično pitanje da li će laici biti sposobni da dođu do ispravnog suda, Fajerabend odgovara da je to sasvim izvesno, jer su kompetencija, komplikovanost i uspeh nauke mnogo preuveličani. Reč je o disciplini koju može da ispituje i kritikuje bilo ko od zainteresovanih. Ona izgleda teška i duboka samo zbog sistematske kampanje zamagljivanja koju vode naučnici.
Fajerabend smatra da je nauka u suštini anarhistički poduhvat. Anarhizam možda nije najsrećnija pozicija u smislu političke filozofije nije najatraktivniji, ali se pokazuje kao najbolji lek za epistemologiju i za filozofiju nauke. Epistemološki anarhizam razlikuje se i od skepticizma i od političkog (religijskog) anarhizma, jer isključuje nasilje, pa je zato najbliži dadaizmu. Epistemološki anarhista se ne usteže da brani ni najtrivijalnije, ni najneumerenije iskaze.
To je očigledno i kod samog Fajerabenda kkoji se ne ustručava da napiše: “Tri puta ‘ura’ za kalifornijske fundamentaliste koji su uspeli u tome da se dogmatska formulacija teorije evolucije ukloni iz udžbenika i da se prikaz Postanja uvrsti u njih.”
Naravno, Fajerabend naglašava da je svestan da bi oni postali isto tako šovinistički i totalitaristički nastrojeni kao što su naučnici danas, samo kada bi im bila data šansa da sami upravljaju društvom: “Ideologije su čudesne kada se upotrebljavaju zajedno sa drugim ideologijama. One postaju dosadne i doktrinarne čim njihove zasluge dovedu do uklanjanja njihovih oponenata.”
Slepa vera u demokratiju
Kakve istine ima izvan nauke?
Pozicija nauke među svim oblastima humanističke delatnosti postala je centralna tokom XX veka. U tim i takvim okolnostima, potpuno smo okrenuti zemaljskim, materijalnim stvarima, verujući da će upravo nauka u najvećoj meri doprineti poboljšanju kvaliteta ljudskog života.
Suština Fajerabendove filozofije jeste da nauku treba podvrći demokratskoj kontroli i humanizovati je, to jest učiniti je ljudskom, dostojnom čoveka, a to određuju svi građani u slobodnom društvu, u demokratiji, a ne samo eksperti. Stručnjake plaćaju građani i zato građani treba da imaju nad njima kontrolu, kao i nad drugima koji su u službi javnosti.
Međutim, Fajerabendovi kritičari uočili su u ovim razmatranjima jednu ozbiljnu manu – pojednostavljivanje: s jedne strane stoji bauk nauke, u kojoj Fajerabend vidi samo ono što je prinudno i restriktivno, a s druge, on suviše idealizuje demokratiju, posmatrajući je kao utopiju i idealno rešenje za sev probleme proistekla iz dominacije nauke.
Priznajući da on s pravom nema poverenja u nauku, Fajerabendovi kritičari pitaju se da li s pravom poklanja puno poverenje demokratiji?
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će na velikom skupu Srpske naredne strane 27. i 28. juna u Beogradu biti predstavljen paket za penzionere, koji će poboljšati njihov ekonomski status.
Bugarska je ove godine preuzela titulu najjeftinije all-inclusive destinacije za letovanje, a na vrhu liste našla se regija Burgasa na obali Crnog mora.
Rat u Ukrajini ušao je u 1.566. dan, a ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da je teško komentarisati izglede za pregovore o mirovnom rešenju u Ukrajini u ovom trenutku.
Rat u Ukrajini – 1.567. dan. U ruskom napadu na Harkovsku oblast poginulo je najmanje troje ljudi. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski razgovarao je sa izaslanicima predsednika SAD Donalda Trampa, Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
Sukob na Bliskom istoku – 102. dan. Američki vojni helikopter "Apač" srušio se u ponedeljak u blizini Ormuskog moreuza. Trampova administracija je primila poruke od Iranaca u kojima se navodi spremnost da prestanu sa pucanjem ako Izrael učini isto.
Nemačka traži nove partnere za izgradnju borbenog aviona sledeće generacije, nakon što je prestižni projekat sa Francuskom propao zbog neslaganja između kompanije koje je trebalo da ga izrađuju, izjavio je nemački ministar odbrane Boris Pistorijus.
Rat u Ukrajini – 1.567. dan. U ruskom napadu na Harkovsku oblast poginulo je najmanje troje ljudi. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski razgovarao je sa izaslanicima predsednika SAD Donalda Trampa, Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
Sukob na Bliskom istoku – 102. dan. Američki vojni helikopter "Apač" srušio se u ponedeljak u blizini Ormuskog moreuza. Trampova administracija je primila poruke od Iranaca u kojima se navodi spremnost da prestanu sa pucanjem ako Izrael učini isto.
Nemačka, Francuska, Holandija, Belgija i Luksemburg predlažu da Evropska unija razmotri privremeno ograničavanje nekih glasačkih prava budućim članicama, kao i uvođenje snažnijih mehanizama zaštite vladavine prava, prenosi Rojters.
Glumac Hju Lori priznao je da je bio "pomalo pijan" kada je odgovorio kritičarki "Doktora Hausa", hit-serije u kojoj je glumio od 2004. do 2012. godine.
Doktor Salvador Plasensija, jedan od lekara osuđenih za smrt Metjua Perija, podneo je žalbu na presudu od 30 meseci zatvora, tvrdeći da je delovao više kao diler droge nego kao lekar.
Glumac Entoni Gidera, poznat po ulozi u filmu "Kum 3", preminuo je u 65. godini, tri nedelje nakon što mu je srce iznenada stalo iz za sada nepoznatih razloga.
U epidemiji kolere koja je izbila početkom maja na severoistoku Nigerije preminulo je najmanje 74 osoba, a zaraženo je više od 7.800 ljudi, saopštila je danas organizacija Lekari bez granica.
Pedesettrogodišnji klinički mrtav čovek postao je prva osoba koja je dobila dva bubrega i celu jetru od genetski modifikovane svinje. Opreacija je izvedena u Kini.
Saša Zverev je osvojio titulu na Rolan Garosu pobedom u finalu protiv Flavija Kobolija. Ovaj trijumf ima istorijsku težinu jer teniser od malena boluje od dijabetesa tip 1, što ovaj uspeh čini posebnim.
Bubrezi su jedan od najvažnijih organa u ljudskom telu, a njihov zadatak je neprekidno filtriranje toksina i održavanje ravnoteže tečnosti. Iako često ne razmišljamo o njihovom zdravlju dok se ne pojave problemi, svakodnevna ishrana može imati značajan uticaj.
Naučnofantastični film "Dan razotkrivanja" (Disclosure Day) Stivena Spilberga, u kojem glavne uloge tumače Emili Blant, Džoš O'Konor i Kolin Firt, od sutra stiže u bioskope u Srbiji, a već ga nazivaju njegovim najboljim ostvarenjem u poslednjih 20 godina.
Projekcijom naučnofantastične drame "Avijatičar" reditelja Jegora Mihalkov-Končalovskog danas je u Ruskom domu otvoren Festival ruskog filma, koji će do 30. juna publici u deset gradova Srbije predstaviti savremena ostvarenja ruske kinematografije.
Ana Faris je otkrila da je iz najnovijeg nastavka franšize "Mrak film" izbačena scena u kojoj se šalila na račun kampanje "Budi najbolja" prve dame Melanije Tramp. b
Jedan od najvećih muzičkih superstarova današnjice, Lenny Kravitz, stiže 17. juna na Ušće, gde publiku očekuje open-air spektakl o kojem se već nedeljama priča širom regiona.
Izložba slika makedonskog autora Petra Mazev iz privatne kolekcije Igora Stankovića, pod nazivom "Saga o stvaralačkim nemirima" biće otvorena u petak 12. juna u 19h u Galeriji mts Dvorane, u okviru obeležavanja 30 godina makedonsko-srpskih diplomatskih odnosa.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, organizujemo League of Legends 2v2 turnir. Ako želiš da sa svojim duo partnerom odmeriš snage protiv drugih ekipa uživo, ovo je prava prilika da se prijavite.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, u subotu 13. juna organizujemo Clash Royale 1v1 turnir. Ako aktivno igraš i želiš da odmeriš snage sa drugim igračima uživo, pozivamo te da se prijaviš.
U sklopu ovogodišnjeg Urusai Con eventa u Sava Centru, 14. juna organizujemo Hearthstone turnir. Ako igraš HS i želiš da odmeriš snage sa drugim igračima uživo, ovo je prava prilika.
President of the Republic of Serbia Aleksandar Vučić is welcoming the President of the Republic of Angola, João Manuel Gonçalves Lourenço, who is on an official visit to Serbia from June 8 to June 10.
A powerful storm has hit Wellington, the capital of New Zealand, bringing waves of up to nine meters, cancelled flights and ferry services, road closures, and evacuations of residents.
Russia and Belarus are ready to use all available means, including nuclear weapons, to protect the Union State, said Russian Deputy Foreign Minister Mikhail Galuzin.
The death toll from the 7.8-magnitude earthquake on the Richter scale that struck the Sarangani area on the Philippine island of Mindanao on Monday has risen to 37, the Office of Civil Defense (OCD) said.
Gubitak pristupa GPS navigaciji bi napravio potpuni haos u vojnim manevrima. Upravo to bi moglo da objasni zašto Rusija, kako se čini, testira način za ometanje GPS signala širom Evrope.
Kompanija Anthropic, jedna od vodećih svetskih firmi kada je reč o razvoju veštačke inteligencije (AI), podnela je poverljivu prijavu za inicijalnu javnu ponudu akcija (IPO) u SAD.
Plan kompanije OpenAI je da u roku od nekoliko nedelja transformiše ChatGPT u takozvanu "superaplikaciju", prenosi FT pozivajući se na anonimne izvore.
Nakon što je na WWDC 2026 konferenciji premijerno prikazao iOS 27, macOS 27 Golden Gate, iPadOS 27 i watchOS 27, Apple je zvanično potvrdio i listu podržanih uređaja.
Apple je na godišnjoj konferenciji WWDC 2026 predstavio veliku nadogradnju za Siri. Takođe, ovo je bilo poslednje obraćanje Tima Kuka kao izvršnog direktora kompanije.
Opel će da uloži više od milijardu evra u Nemačkoj do 2030. godine, saopštio je Stellantis, a cilj je ojačati proizvodnju i razvoj novih omdela na evropskom tržištu.
Stellantis je opozvao više od 1,3 miliona vozila marke Jeep širom sveta zbog rizika od požara i pozvao vlasnike da parkiraju vozila dalje od objekata i drugih automobila dok se ne sprovede popravka.
Komentari 39
Pogledaj komentare