Zašto se više bavimo svojim greškama nego uspesima?

Rezultat ozbiljnih istraživanja psihologa pokazuje da su ljudi skloni da negativna iskustva smatraju važnijim više nego što u stvari jesu i da se više bave svojim nedostacima nego uspesima.

Život

Izvor: B92, Tanjug

Subota, 01.02.2020.

09:04

Zašto se više bavimo svojim greškama nego uspesima?
Foto: Depositphotos, IgorVetushko

Kako je preneo "Njujork tajms", psiholozi su ispitivali prirodni negativan stav ljudi prema sebi i došli su do zaključka da smo se razvijali tako da su nam negativna iskustva i greške važniji nego uspesi.

"Samokritika je uticala na naš um i telo", zaključio je Ričard Dejvidson, osnivač i direktor "Centra za zdrave umove" na univerzitetu Viskonsin-Medison.

Tokom evolucije ljudi su smatrali da su važniji naši nedostaci, greške i propusti nego naši uspesi, objasnio je. Dodao je da takav način razmišljanja može da utiče na našu produktivnost i na naše telo i to tako da uzazove razne upale, hronične bolesti i da ubrza starenje.

To, međutim, nije kraj priče, jer samokritika može da se promeni u priliku da učinimo nešo što bi moglo doprineti ličnom napretku. A na pitanje zašto smo mi tako strogi prema sebi, naučnici objašnjavaju da kada načinimo grešku u stranju smo da primetimo da smo aktivirali mehanizam koji prati rad našeg uma i ponašanje.

"To nam pomaže da primetimo naše greške i propuste. U nekim slučajevima kada je naš integritet ugrožen bitno je da nam naš um kaže šta je važno i šta je dobro, a šta je loše i da naš um može da razdvoji dobro od lošeg", poručuju.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

10 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Idu na 500.000 Rusa: Nemaju šanse?

Francuska može da izdvoji samo dve brigade za podršku Oružanim snagama Ukrajine, što će biti kap u čaši u poređenju sa veličinom i snagom ruske vojske, rekao je pukovnik Aleksandar Vautraver na TV kanalu LCI, prenosi RIA Novosti.

20:42

5.5.2024.

1 d

Podeli: