Iako je ubod komarca u većini slučajeva bezazlen, kod pacijenata sa atopijskom konstitucijom, odnosno kod onih koji su skloni alergijama, može da izazove burnu kožnu reakciju. Alergijska reakcija prepoznaje se po crvenilu na širem području oko samog ujeda, po otoku i svrabu.
Prema rečima dr Vesne Mikulić, dermatovenerologa i šefa Polikliničkog odeljenja u beogradskom Zavodu za kožne i venerične bolesti, burne reakcije najčešće pogađaju decu, jer je njihova koža osetljivija:
- Alergijska reakcija na ujed je burna, praćena otokom i pojavom tzv. seropapula - crvenkastih, otečenih papula sa plikčićem. Ponekad se pojavljuju i alergijske promene na udaljenim mestima, u vidu eksudativnih papula, pa se nakon samo jednog uboda dete po celom telu ospe.
Izraženija reakcija na koži moguća je i ukoliko ima više od jednog uboda, jer je količina moruata, supstance koju insekt ispusti da bi razmekšao kožu, veća, pa su i svrab, češanje i iritacija kože intenzivniji.
- Za razvoj alergijske reakcije, međutim, dovoljna je minimalna količina supstance koja služi kao alergen. Dakle, jedan ubod može da izazove urtikarijalnu reakciju - upozorava dr Mikulić.
Posledice uboda komarca mogu da budu i teže. Često se češanjem ošteti površina kože, tako se naprave male ranice kroz koje lako prodiru bakterije, pa nastaje i zapaljenje.
Groznica i malarija Doktor Vesna Mikulić napominje da je zbog klimatskih promena i u našim krajevima moguće pronaći komarce koji su prenosioci „egzotičnih“ bolesti:
- Posle ujeda komarca moguće je dobiti groznicu zapadnog Nila, malariju i lajšmaniozu. Zato je, ako se javi bilo kakav neuobičajen tok posle ujeda insekta, najbolje obratiti se lekaru.
- Obično to bude bakterijska infekcija, a izazivači su najčešće streptokok ili stafilokok, široko rasprostranjene bakterije. Infekcije se prepoznaju po žutoj krusti na mestu uboda i raščešanog mesta. Tada se mora odmah reagovati, jer se ove infekcije lako i brzo šire - objašnjava dr Mikulić.
Da bi se ublažio svrab koji je i najneprijatnija posledica, na mesto ujeda treba staviti hladnu oblogu koja smanjuje znake iritacije. Preporuka je da se koriste kreme sa kortikosteroidima koji su jedina grupa lekova koja smanjuje crvenilo, otok i svrab. Prema rečima naše sagovornice, njihova upotreba nije opasna ukoliko se sa njima ne pretera:
- To podrazumeva mazanje samo mesta uboda, i to najduže sedam dana. Ovo važi kako za malu decu tako i za odrasle, a lekar će propisati adekvatan kortikosteroid zavisno od uzrasta. Antihistaminike, odnosno antialergijske lekove preporučujemo samo kod ljudi za koje se pouzdano zna da alergijski reaguju na ujed.
Najbolji lek je - sprečiti ujede. Postoje losioni, stikovi i sprejevi sa repelentnim dejstvom. Važna napomena je da se oni ne nanose na vrat i lice, već samo na telo, što je dovoljna brana dosadnim napastima.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 7
Pogledaj komentare