Zdravlje

Sreda, 03.07.2013.

19:40

Šta je sindrom "nervoznog srca"?

Često se povezuje i sa stanjem hroničnog umora koji se manifestuje padom opšte fizičke vitalnosti u trajanju najmanje od šest meseci.

Autor: Izvor: novosti.rs. B. L.

Default images

Neko može da se nervira zbog svake sitnice, da gricka usne ili da lupka prstima po stolu, ali nervoza može da zahvati i neke organe, recimo srce.

„Nervozno srce“ je sindrom, odnosno skup simptoma ili više bolesti. Ranije je ovo stanje opisivano kao stanje neurovegetativne distonije, ili poremećaj funkcije autonomnog nervnog sistema.

- Autonomni nervni sistem se sastoji od simpatikusa i vagusa koji upravljaju radom svih organa - objašnjava profesor dr Branislav Milovanović, šef Neurokardiološke laboratorije u KBC „Bežanijska kosa“ i predsednik Udruženja za neurokardiologiju Srbije. - Simpatikus izaziva pojačanje funkcije, a vagus smanjenje funkcije srca. Kod simpatikotoničara uglavnom dominira povišeni krvni pritisak i puls, sa psihološkim profilom ambicioznih i aktivnih osoba, takozvani menadžerski tip, dok su vagotoničari sa niskim pritiskom i pulsom i potpuno drugačijom psihološkom strukturom ličnosti.

U slučaju izraženije predominacije jednog od ova dva dela sistema dolazi do pojave hiperfunkcije organa sa pratećom simptomatologijom. Smatra se da kod ovih osoba postoji genetska predispozicija za poremećaj i da se pojavljuje u stanjima povećanog uzimanja alkohola ili stimulanasa i u specifičnim situacijama kao što je hronični stres.

- Ovaj sindrom se često povezuje i sa takozvanim stanjem hroničnog umora koji se manifestuje padom opšte fizičke vitalnosti u trajanju najmanje od šest meseci sa određenim neurotičnim, ali i organskim poremećajima - ističe dr Milovanović. - Uzrok poremećaja može da bude hronična virusna intervencija, koja nije dijagnostikovana. Na našim prostorima najčešći uzrok je koksaki, citomegalo i ebštajn-bar virus. U težim slučajevima prateće pojave su kriza svesti i poremećaji srčanog ritma. U tim slučajevima potrebni su specifična kardiološka dijagnostika i testovi, kao i odgovarajući režim lečenja koji u nekim slučajevima kao kod hronične virusne infekcije traje mesecima.

Kod ovih pacijenata primena antioksidanasa u trajanju od više meseci može biti od velikog zanačaja. U blažim oblicima disfunkcije autonomnog nervnog sistema, što se sreće, na primer, kod prolapsa mitralnog zaliska, moguće je poboljšanje korekcijom ishrane i promenom načina života.

OD GUŠENJA DO FOBIJA

Najčešći simptomi na koje se žale pacijenti sa nervoznim srcem su:

- bol u grudnom košu ili probadanje,

- lupanje srca,

- gušenje,

- osećaj nedostatka vazduha,

- fobije (u velikom procentu).

- Kod ovih pacijenata su vrlo česti napadi panike ili neurotični poremećaji - kaže prof. dr Branislav Milovanović.

- Postoji rasprava između kardiologa i neuropsihijatara da li je u pitanju u osnovi organski poremećaj, kao na primer kod prolapsa mitralne valvule, ili je u pitanju genetska predispozicija gde se oba sindroma javljaju zajedno.

Foto: Nutdanai Apikhomboonwaroot / freedigitalphotos.net

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 8

Pogledaj komentare

8 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: