Zdravlje

Četvrtak, 10.11.2011.

16:26

Ponavljanje (ni)je majka znanja

Da je ponavljanje majka znanja učili su nas od osnovne škole, ali sada naučnici misle da je potrebno nešto više od toga.

Default images

Iako je vežba ključni deo približavanja savršenstvu u nekoj veštini, potrebni su i drugi faktori, uglavnom individualne prirode – IQ odnosno radna memorija, tvrde istraživači koji su proučavali kako vežbanje utiče na igrače šaha.

Ispostavilo se da dugo i teško vežbanje ne može nadoknaditi nedostatak drugih relevantnih činilaca.

To naročito važi za sportove, muziku i šah.

„Neki šahisti su do nivoa majstora stigli posle 3.000 sati predanog vežbanja, ali su drugi isti nivo veštine postigli sa 30.000.

Štaviše, ima ljudi koji su vežbali 30 hiljada sati, a nisu to postigli“, objašnjava Giljermo Kampiteli, naučnik na Edit Kovan Univerzitetu u Jondalupu (Australija).

Proučavajući prethodna istraživanja o tome kako vežbanje utiče na muzičare, Kampiteli i njegove kolege primetili su da muzičari koji su bolji u čitanju nota imaju bolju radnu memoriju, odnosno sposobnost da relevantne delove informacija drže aktivnim u umu.

Kada je reč o šahu, kvaliteti koji su potrebni da igrači postanu vrhunski nisu prepoznati iako stručnjaci pretpostavljaju da je reč o natprosečnom koeficijentu inteligencije.

Istraživači su otkrili da je 82 odsto odraslih igrača desnoruko u poređenju sa 90 odsto opšte populacije.

Takođe, smatraju da je to signal drugačijeg razvoja mozga u kom se forsira snalaženje u prostoru koje je od velike važnosti za šah.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 3

Pogledaj komentare

3 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: