Reč je o tome da filosofska borba na polju ekonomije, poreza, dugova i potraživanja koja je delimično ukorenjena u srednjim klasama, počiva na “ideologiji ličnog interesa”.
“Do sada smo uradili 12 odvojenih studija koje mere empatiju na svaki mogući način, sve vrste socijalnog ponašanja i neke radove o saosećanju i dobili smo identične rezultate.
Ljudi iz nižih klasa pokazuju više empatije, društveniji su i imaju više saosećanja”, objašnjava vođa studija psiholog i sociolog dr Daher Keltner.
Drugim rečima, bogati ljudi misle samo na sebe. Smatraju da ekonomski i politički uspeh zavisi od ličnog ponašanja, dobre radne etike i slično, zbog čega nemaju razumevanja za siromašnije ljude.
Istina je da osobe sa nižim primanjima uglavnom ne zavise od svoje volje, nego od drugih. Zato su i primorani da budu bolje socijalizovani, da bolje razumeju ljude i saosećaju s njima.
Istraživanja su pokazala da oni bolje dešifruju emocije ljudi prikazane na fotografijama, nego bogate osobe.
Keltner je sa kolegama ispitao i reagovanje nerva vagusa koji se aktivira prilikom izloženosti emotivnim situacijama.
Kada su ispitanicima pokazane slike izgladnele dece, naprimer, njihov nervus vagus postajao je aktivniji, a to je naročito dolazilo do izražaja kod osoba nižih klasa.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 7
Pogledaj komentare