U obnovljenom banatskom selu Jaša Tomić danas ima viška stambenog prostora i manjka stanara. U vreme i nakon velikih poplava koje su ovaj kraj zadesile u proleće prošle godine, odvijala se u Srbiji jedinstvena akcija solidarnosti u koju su se uključili pojedinci, grupe, institucije, pa čak i vladajući vrhovi Vojvodine i Srbije.
Autor: Đorđe Vojnović, Zrenjanin
Ta akcija na mahove je bila stihijska i uprkos nesumnjivo valjanim namerama učinjeni su previdi čije se posledice sada pokazuju. Parama iz budžeta Srbije građeno je 375 kuća i stanova, a finansirana je i popravka gotovo istog tolikog broja kuća.
Dobrim poznavaocima prilika u ovom selu, u vreme dogovaranja i izvođenja radova nije data prilika da iznesu svoje procene da se, uprkos dobrim namerama, ušlo u gradnju Potemkinovih sela.
Danas, kao potvrda takve procene, na samom ulazu u selo stoje četiri niza novih tipskih kuća od kojih je dobar deo prazan, a u onima koje su useljene žive staračka domaćinstva sa prosekom manjim od tri člana. Samo kraj jedne od tih kuća viore se pelene na štriku za sušenje veša.
Predsednik Saveta mesne zajednice Mirko Škipina kaže da je ove godine u prvi razred mesne osnovne škole upisano svega 18 đaka. Mladi su napustili i napuštaju Jašu tražeći posao kojeg u ovom selu nema. Nekoliko privrednih preduzeća je, kako tvrde u mesnoj kancelariji, u fazi vlasničkog restruktuiranja, pa se tu očekuju u dogledno vreme nekakve mogućnosti zapošljavanja mladih, ali meštani u to ne veruju.
Jaša Tomiæ u vreme poplava 2005. godine
Zorica Sebastijanov ima dva sina i kaže da je gotovo sigurna da će oni napustiti novu kuću u koju su se proletos uselili. Zorica podseća da je Jaša Tomić nekada bila varoš, ekonomski jako sresko mesto, a da su danas, po njenom mišljenju, jedini izgledi za obnovu mesta otvaranje granice sa Rumunijom i oživljavanje komunikacije. "Jaša više nikome nije usput", kaže ona.
Gotovo istovetnu priču ponavlja i Škipina čija tri sina uče škole, ali on veruje da bi podržavanje takozvanih malih inicijativa, prvenstveno u poljoprivredi, bio način da se mladi vrate i zadrže u selu.
Kao predstavnik lokalne uprave on o temi "viška stambenog prostora" kaže da je to realan problem, ali ističe da je u vreme kada su donošene odluke o gradnji selo bilo pod vodom, da je stepen tolerancije kod meštana bio nizak i da se moralo iz više razloga delovati brzo. Samo selo neće moći da reši, kaže on primera radi, završetak radova na tri objekta kolektivnog stanovanja koja nisu useljena jer nema predvidjenih sredstava za uvodjenje struje i vode u njih.
Potrebna je gradnja trafostanice, što će koštati više od tri miliona dinara, a za gradnju i popravku putne mreže, što je još jedan aktuelni problem, biće potrebno uložiti 70 miliona dinara, što čak ni manjim delom meštani koji su u tu svrhu izglasali desetogodišnji samodoprinos, ne mogu da ostvare.
Jaša Tomić ima 3.500 hiljade stanovnika koji su u proseku stariji od 50 godina. U selu, za razliku od vremena pre velikih poplava, kada su napuštene kuće bile zapuštene i trošne, sada su nove, u belo okrečene sa crvenim krovovima.
Pre poplava na oglasnoj tabli mesne zajednice bilo je sijaset ponuda za prodaju kuća po bagatelnim cenama. Danas tih ponuda nema, ali se sve češće vode razgovori o tome kakva će sudbina biti ovolikog stambenog prostora. Među novosagradjenim kućama ima više od 40 takozvanih vikendica. U njih vlasnici koji žive van Jaše Tomić navraćaju samo povremeno, a u neke, svedoče meštani, noga vlasnika još nije kročila.
U želji da iskoriste a ne zloupotrebe, tvrde meštani, spremnost mnogih da im pomognu, prilikom evidentiranja ukućana i prilikom sličnih popisivanja, prikazivali su i nerealno stanje. Zato su rađene i još se rade revizije, posebno načina pružanja pomoći u stambenom prostoru i građevinskom materijalu.
Niko nije utvrdio, a verovatno nikada ni neće, koliko je para uloženo za pomoć meštanima Jaše Tomić, a kao neobična razglednica ovog mesta moguće je da će služiti slika novih gotovo praznih kuća.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Ukrajina, Sjedinjene Američke Države i evropski partneri su se tokom pregovora koji se danas održavaju u Berlinu dogovorili o parametrima za postizanje mira u Ukrajini, prenosi ukrajinska agencija Ukrinform, pozivajući se na saopštenje evropskih lidera.
Belgija se usprotivila predlogu Evropske komisije za deblokiranje kredita Ukrajini od 210 milijardi evra finansiranog zamrznutom ruskom imovinom i uništila nade EU za dogovor do samita lidera.
Mađarska je danas potpisala ugovor sa Sjedinjenim Američkim Državama o isporuci 400 miliona kubnih metara tečnog prirodnog gasa (TPG) godišnje, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.
Kako saopštavaju ukrajinski izvori, elitna ruska 76. gardijska vazdušno-desantska divizija je pretrpela teške gubitke u svom pokušaju da se "probije" do Pokrovska.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa predsednikom Gruzije Mihailom Kavelašvilijem, koji boravi u zvaničnoj poseti Srbiji od 17. do 19. decembra. Predsedniku Gruzije prethodno je piređen svečani doček ispred Palate Srbija.
Avion Odeljenja za vazduhoplovstvo Ministarstva unutrašnjih poslova Slovačke, koji je dovezao premijera Roberta Fica u Brisel, imao je nesreću na aerodromu u Briselu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa predsednikom Gruzije Mihailom Kavelašvilijem, koji boravi u zvaničnoj poseti Srbiji od 17. do 19. decembra. Predsedniku Gruzije prethodno je piređen svečani doček ispred Palate Srbija.
Avion Odeljenja za vazduhoplovstvo Ministarstva unutrašnjih poslova Slovačke, koji je dovezao premijera Roberta Fica u Brisel, imao je nesreću na aerodromu u Briselu.
Poljski premijer Donald Tusk poručio je pred dolazak na samit EU u Briselu, na kom se očekuje da će biti doneta odluka o korišćenju zamrznute ruske imovine, da se evropski lideri suočavaju sa jasnim i teškim izborom.
Danas je 1.394. dan rata u Ukrajini, o kom će se danas i sutra raspravljati u Briselu. Mirovni plan još uvek nije prihvaćen, ni s jedne strane, dok ruski predsednik preti još jačim udarima na Ukrajinu.
Gilen Maksvel, bliska saradnica osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstajna, podnela je saveznom sudu u Njujorku zahtev da se poništi ili izmeni njena presuda kojom joj je određena kazna zatvora od 20 godina, prenose američki mediji.
Džejk i Romi Rajner, deca tragično preminulih Roba Rajnera i Mišel Rajner, oglasili su se potresnom izjavom nakon što je njihov brat Nik Rajner optužen za ubistvo roditelja.
Ako ste ikada poželeli da zavirite u život čoveka koji je istovremeno bio svedok istorije i njen tihi pripovedač, onda je Zaustavno vreme ona vrsta knjige koja vas pronađe u trenutku kada vam treba nešto istinito, nenametljivo i duboko ljudsko.
Glumac Dejvid Džejson, koji se proslavio legendarnom ulogom Del Boja u seriji "Mućke", uskoro će otkriti do sada neviđene kadrove iz ovog kultnog sitkoma.
Prenos dodele godišnjih nagrada Američke filmske akademije "Oskar" od 2029. godine neće više biti emitovan na televiziji ABC, već će biti direktno prenošen na Jutjubu.
The President of Serbia, Aleksandar Vučić, said that he will not travel to Brussels for the EU-Western Balkans summit, stressing that he believes that he has an obligation to protect Serbia's interests first and foremost, and this decision was expected.
President of Serbia Aleksandar Vučić met today with the President of Georgia, Mikheil Kavelashvili, who is on an official visit to Serbia from December 17 to 19. Earlier, a ceremonial reception was held for the President of Georgia in front of Palace of Serbia
The Minister of Internal Affairs of Estonia announced that three Russian border guards crossed the Estonian-Russian border in the eastern part of the NATO member country without authorization.
The decision of the President of Serbia, Aleksandar Vučić, not to participate in the European Union - Western Balkans Summit is rational, statesmanlike and completely understandable, announced last night president of Republika Srpska (SNSD), Milorad Dodik.
Russian President Vladimir Putin stated today that the West did whatever it deemed necessary in the SFR Yugoslavia and paid no attention to the United Nations Charter.
Komentari 8
Pogledaj komentare