U godini obeležavanja 75. sezone NBA, liga je organizovala realizaciju dokumentarnog serijala "Hoop Cities" o uticajnim evropskim gradovima za NBA i košarku uopšte.
U tom serijalu je Beograd apostrofiran kao najvažniji, uz Bolonju, Keln, Istanbul, Kaunas, Pariz, Sevilju i Solun.
Među akterima filma koji istražuje čvrstu vezu između grada i voljenog sporta je i Sedlaček. "Za mene predstavlja jedno izuzetno zadovoljstvo zbog toga što sam imao priliku da kao rođeni Beograđanin istaknem ulogu Beograda u razvoju, prvo jugoslovenske, a potom i srpske košarke", kaže Sedlaček na početku intervjua za B92.net.
U fokusu NBA filma o Beogradu su brojni košarkaški tereni u glavnom gradu, ali realnost je takva da su oni danas uglavnom prazni.
"Moj bivši trener, a sada pomoćni trener na UCLA Igor Simović mi je u nedelju poslao video klip nedelja popodne, lepo popodne u Beogradu, pola sedam, tereni KK Crvena zvezda i KK Partizan – nigde nikoga. To je jedna ilustracija interesovanja, odnosno trenutnog načina života mlađih generacija, a upravo to diktira, između ostalog, i neke probleme koji se javljaju posle po klubovima, selekcijama, po rezultatima i svega ostalog".
"Nekada je u Beogradu košarka bila sredstvo, odnosno način druženja, ispunjenja vremena i eventualno ispunjavanja određenih ciljeva bavljenja sportom. Sada je to ušlo mnogo više u profesionalne vode već od 12, 13 godina i to je glavna razlika među ljudima iz ondašnjeg perioda i sadašnjeg", dodaje Sedlaček.
Sedlaček ističe ključni problem srpskog sporta generalno, ne samo košarke.
"Ne bih želeo nikoga da kritikujem, da ne budem previše negativan, ali mislim da kod nas postoji sistemska greška koja postoji od osnovne škole. Fizičko vaspitanje, odnosno fizička kultura kako se to ranije zvalo, je bila zastupljena mnogo više kroz kolektivne sportove i sekcije u školama gde su se "vrbovali" učenici da se bave sportom, bila to košarka, odbojka, fudbal, rukomet... Znači ti "mali" sportovi, ne računajući fudbal. I druge sekcije koje su jednostavno skretale pažnju sa redovnih događaja i usmeravale na sport. Sada toga više na žalost nema i paradigma jedna jeste da je sada finale Svetskog prvenstva osnovnih škola. Igraju Srbija i Turska. Ja idem to sa zadovoljstvom da gledam, ne jer ću videti nekoga ko nije poznat, ko nije u nekom trenažnom procesu, jer to je gotovo neverovatno, ali će to biti igrači koji imaju 15 godina i biće i na jednom i na drugom spisku reprezentativci već definisani. U nekoj prošlosti vi ste mogli da odete na takva takmičenja osnovaca košarkaša i da se upravo iz takvih malih sredina regrutuju budući članovi velikih klubova koji su najviše rezultate i uspehe ostvarili upravo u Beogradu", kaže dugogodišnji košarkaški stručnjak.
Neuspeh seniorskog tima na Evrobasketu, ali i loši rezultati mlađih selekcija bi trebalo da upale "crveno svetlo" u srpskoj košarci. "Evidentno je da mora nešto da se promeni sistemsti jer ovaj koji sada postoji u mlađim kategorijama očigledno je prevaziđen. Mislim da je sve kao i u životu pitanje selekcije i kriterijuma. Mislim da moraju da se postave malo viši standardi, da se podignu kriterijumi i da se rade analize. U svakom poslu imate uspona i padova i da se ti padovi odnosno greške svedu na najmanju moguću meru. Najbolji primer toga nam je Košarkaška federacija Španije koju mi svi stalno pominjemo kao glavnog konkurenta. Oni su osamdesetih godina došli kod nas i učili sistemski razvoj selekcije, da se što manje igrača propusti. Doduše mi smo imali 25 miliona ljudi, oni 40, sada su došli na 45 miliona ljudi koji tamo žive, a mi na sedam", kaže naš stručnjak.
"Tim pre je naša obaveza veća da se uspostave kriterijumi, s jedne strane adaptivni današnjem kulturološko-političko-vremenskom trenutku, a sa druge da se iskoriste svi potencijalni kapaciteti koje imamo. Da se svi stave pod jedan krov, da ne bude podeljenosti, da ne bude sujete, da ne bude zlobe, pakosti i da se košarka, ono što sam rekao na početku, vrati u osnovne škole, kod nastavnika fizičkog i što je najvažnije da se pronađu entizijasti, ljudi koji bi radili sa tim dečacima i devojčicama i koji bi u stvari bili jedan od tri temelja budućeg razvoja selekcije", dodaje Sedlaček.
Vraćamo se opet na NBA ligu koja je u poslednjih desetak godina značajno otvorila svoja vrata evropskim, ali i generalno međunarodnim igračima. "U tih deset godina njihvo interesovanje se povećalo, to je sigurno. Kriterijumi su se malo promenili kako su se promenili ljudi koji prate te talente. Sa jedne strane pre je bilo potrebno da u samoj selekciji tih interesantnih igrača učestvuju ljudi koji rade za NBA klubove, koji su košarkaški edukovani. Odnosno ili su se bavili košarkom ili trenerskim poslom. Sada se na žalost, u poslednjih sedam, osam godina, promenila tendencija i prešlo se mnogo toga na analitiku i upravo zbog toga odgovor ide u tom pravcu. Analitika, brojevi, statistika prikrivaju neke manjkavosti koje su preko potrebne da bi se neko razvio u NBA. Sada imamo slučajeve da se internacionalni igrači draftuju dosta visoko u NBA, mislim na prvu rundu, a koji u tom trenutku, sa 19-20 godina, nisu adekvatno ni tehničko-taktički obučeni, a ni spremni na život u jednom potpuno drugom okruženju", kaže Sedlaček.
"Tako da tu postoji neki antagonizam – interesovanje je veće, a broj mlađih igrača koji su otišli u NBA iz Evrope, a koji se informisao je manji. Tu uvek ima nekih kontradiktornisti, i dalje interesovanje postoji, međutim način gledanja se promenio i mislim da uloga i ambicije sa 14-15 godina, želja da se dođe što pre do ekonomske situacije, što ja apsolutno opravdavam, s jedne strane jer nikad ne znate. Košarka je prolazna stvar u životu, ako se povredite možete da izgubite priliku. Daje nekako da kažem pomešanu sliku. Znači interesovanje – da, uspešnost – relativno", dodaje višegodišnji skaut NBA klubova.
Najbolji NBA košarkaš poslednje dve godine je Nikola Jokić. Jedan od najboljih bekova u ligi je takođe naš igrač Bogdan Bogdanović. Oni su još sa 18 godina bili nosioci igre svojih timova u Srbiji. Danas takvih igrača skoro da nema. "Mi smo upali u neki mulj iz koga se vadimo, ali uvek nam jedna noga ostane unutra. Kao da nas vuče dole. Novih Jokića i Bogdanovića nećemo imati, mogu da budu samo u smislu nekog podsećanja. Svako od njih je jedinstven po sebi. Mi jednostavno nemamo dobru formulu za te igrače. Imamo igrače od 16-17 godina koji su vrlo interesantni, koji imaju perspektivu, međutim, taj prelazak iz juniorske u seniorsku ekipu je jedna prepreka koja još nije najbolje definisana", ističe Sedlaček. "Možda zbog toga što su naši najbolju klubovi uključeni u jedan više nego profesionalan način takmičenja tako da ni nema prostora za njihovo angažovanje, odnosno slobode da se angažuju, a sa druge strane možda i sistem selekcije koji je na početku možda blaži, koji se gleda u nekom momentu za naredne dve, tri godine, a govorim u principu kada deca imaju 14-15 godina što je period kada bi već trebalo da se prave ozbiljne selekcije, i onda dolazimo sa njihovom manjkavošću, nekim košarkaškim elementima i manjkavosti u njihovoj fizičkoj spremi da bi mogli da se uključe u trenažni proces seniorske ekipe", dodaje naš sagovornih.
"I to je jedan razlog jer pre 20-30 godina se za košarku tražila visina. Pre desetak se tražila snaga, a sada ono što se trenutno traži je veština i mislim da mi smo na tom polju pali jer smo pre imali ranije izuzetnu školu za obučavanje igrača tehnikom, nedovoljno se polaže pažnja tome. Zašto? Razlog je vrlo jednostavan. U tim mladim uzrastima deca uče da igraju košarku kroz igru u pet na pet, a ne kroz košarkaške elemente. I to je isto kao da vam neko zada diktat na maternjem jeziku, a vi niste savladali sva slova. Normalno da ćete imati mnogo gramatičkih grešaka".
Deca koja trenutaju košarku uvek teže ka tome da imitiraju svoje uzore. Nekada su se imitirali Medžik, Džordan i Brajant, a danas igrači poput Stefa Karija koji često napade završavaju u prvim sekundama šutevima sa pola terena.
"Mislim da jednostavno svoj toj deci nije predočena osnovana razlika između NBA i evropske košarke. I da se tu pravi razlika. Idoli mogu da postoje, elementi mogu da se koriste, ali način igre nikako. Prvo što NBA ima potpuno drugačija pravila u smislu terena, trajanja utakmice, a to je 20 odsto više vremena, u ograničavanju zonskog načina odbrane, isključivo igra jedan na jedan. To su pravila koja nisu toliko dobro adaptirana na evropskom nivou košarke, već jednostavno postoje pokušaji da se to ostvari. Jer ipak poistovećivati se ko ima izvanredne fizikalije prirodno i kome sistem igre omogućava da se tako ponaša je jedna stvar, a mogućnosti napretka kroz taj sistem u Evropi je veliki rizik na kojim mnogi padaju. Ponavljam, potrebno je pre nego što se misli da se može nešto preuzeti, uporediti to sa adaptivnošću na evropsku košarku u odnosu na to što se dešava u Americi", ističe Sedlaček.
Sedlaček je na kraju filma rekao "košarka je za mene sve", koja je izazvala dosta emocija u njemu. "Sve što sam postigao u životu postigao sam zahvaljujući toj košarkaškoj lopti. Da tako kažem. Da nije bilo košarke ko zna u kom pravcu bih otišao. Ispunjen sam i sa profesionalne i sa duhovne strane upravo zbog toga što sam imao priliku da radim sa najboljima, da prođem ceo svet zahvaljujujući toj lopti. I stekao sigurnost i satabilnost da gledam u ovim godinama onako kako treba. Mislim da se gleda pozitivno prema stvarima koje se dešavaju u sportu jer sam tako naučen. Imao sam dobre učitelje i preko Ranka Žeravice u Crvenoj zvezdi i preko Ace Nikolića na faktultetu koji sam studirao i koji su nam indoktrinisali to. I malo emotivno sam odreagovao i zbog toga što je to vreme prošlo i što se to vreme neće ponoviti. Normalno, nisam toliko nostalgičan za tim vremenom, ali jesam za ljudima kojih više nema", zaključio je Sedlaček u intervjuu za B92.net.
Sedlaček je tokom devedesetih bio pomoćni trener u Crvenoj zvezd i Partizanu, prvi trener Hemofarma, ali je najveći doprinos srpskoj košarci dao kroz razvoj mladih igrača, pa je u poslednjih dvadesetak godina bio skaut NBA klubova, između ostalih Memfis Grizlisa i Filadelfija 76ersa.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od srede 8. maja, kada stupa na snagu Odluka o taksi prevozu koja je usvojena pre tri godine, sva taksi vozila moraju biti bele boje, podsetio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić.
Rusija udvostručila svoju ofanzivu u Donbasu tokom prošlog meseca, postižući značajan napredak dok Ukrajina čeka pojačanje u snabdevanju oružjem sa Zapada, navodi AFP.
Srpska prestavnica na Evroviziji Teya Dora istakla je da se oseća fenomenalno nakon prolaska u finale i da joj je posebno olakšalo što je prozvana prva.
Tokom svog govora o antisemitizmu i holokaustu u dvorani za emancipaciju na Kapitolu, američki predsednik Džozef Bajden rekao je da su ljudi širom sveta već zaboravili Hamasov masakr 7. oktobra i uzimanje izraelskih talaca.
Italijanski predsednik Serđo Matarela rekao je danas na sednici Generalne skupštine UN da Izrael treba da izbegne vojnu operaciju u gradu Rafa u južnom delu Pojasa Gaze-
Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak saopštio je večeras da je tokom posete SAD razgovarao sa višim direktorom za Evropu u Savetu za nacionalnu bezbednost SAD Majklom Karpenterom o razvoju događaja na Zapadom Balkanu.
Demencija nije specifična bolest, već opšti izraz za oštećenu sposobnost pamćenja, razmišljanja ili donošenja odluka koja ometa obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Da li ste znali da se 7. maja obeležava Svetski dan borbe protiv astme - oboljenja koje predstavlja jedno od najčešćih hroničnih stanja i koje pogađa čak 260 miliona ljudi širom sveta?
Srbija se 16. put od osamostaljivanja takmiči večeras takmiči na Pesmi Evrovizije, dok je od povratka na ovo takmičenje posle pauze tokom devedesetih godina prošlo dve decenije.
Members of the Chinese delegation, ministers and representatives of institutions arrived in Belgrade as part of a two-day visit to Serbia, which will begin today by Chinese President Xi Jinping.
The weapons, which the West sent to Ukraine, have already flooded the black market, and this will lead to catastrophic consequences for Europe, said the spokesperson of the Ministry of Foreign Affairs of Russia, Maria Zakharova.
Polish security services found and dismantled listening devices in the room where the ministerial council is to meet today, said the spokesman of the special services coordinator.
Dutch riot police broke up a pro-Palestinian protest at the University of Amsterdam this morning, arresting about 125 people in the somewhat violent clashes, authorities said.
TikTok tuži vladu SAD zbog novog zakona koji bi prisilio ovu aplikaciju da se odvoji od kineske kompanije ByteDance, ili joj u suprotnom preti zabrana u Americi.
Kompanija Apple je danas u okviru događaja Let Loose na svom sajtu predstavila novu verziju svojih tablet računara iPad Pro, sa najnaprednijim Apple čipom M4.
Ruski predsednik Vladimir Putin od sada će za putovanja koristiti restilizovanu limuzinu Aurus Senat, koja je danas predstavljena tokom njegove inauguracije.
Od producenata Igre prestola stigla je Netfliksova serija nastala prema kineskom bestseleru, naučnofantastičnom romanu koji je postao ogroman hit i pored istorijskog cenzorskog odnosa koji Kina gaji prema ovom književnom žanru.
Komentari 34
Pogledaj komentare