Šteta, pošto ovaj grad podignut pre oko tri milenijuma pre Hrista, ovih dana obeležava negde oko 5010 godina svoje istorije i postao je, zajedno s Trojom, najznačajnije urbano naselje u zapadnoj Anatoliji. Leži na brdu Tepekule kod Bajraklija i stolećima je bio meta raznih osvajača. A najkrupnijim slovima ubeleženi su Joni kao moćni okupatori, i to oko osamstote godine pre naše ere. Tada je, ako je verovati legendi, jedan od jonskih vojskovođa rekao da je za njegov „dični narod otpočela odavno proročki nagoveštena večnost Smirne, koja će trajati koliko i svet“. Uzgred, u to vreme ovde je živeo pesnik Homer, što nemerljivo povećava značaj varoši ionako bogate starim vrednostima.
U svakom slučaju, neimenovani vojskovođa bio je potpuno u pravu, jer sadašnji Izmir živi modernim životom i nimalo ne liči na mesto čije je vreme „izmoreno“ događajima i koje ne očekuje dinamična budućnost. Ali samo uz pomoć lokalnih istoričara mogu se ove tvrdnje shvatiti i obići drevne znamenitosti zbog kojih se ovamo i dolazi. Na primer, brdo Pagus, kako ovde kažu, „na sebi čuva“ ostatke Citadele koja je veliki ponos Izmiraca. S razlogom. Ostaci njenih zidova delom potiču iz vremena Lizimahosa, jednog od glavnih vojskovođa Aleksandra Velikog, svojevremenog vladara obližnjeg Pergamona. Okrugle tornjeve sagradili su Vizantinci, a i Turci su mnogo kasnije restaurirali tvrđavu. Vredi popeti se do njenog vrha, jer se odatle pruža veličanstven pogled na grad i na ceo Izmirski zaliv nekako razbacan i razvučen u pravcu zapada.
- Agora, ili pijačni trg potiče iz rimskog vremena - objašnjava naš domaćin Kemal Vithem. - Zato uzmite na znanje da su i nas štedro dodirivale ruke starih Rimljana, tih graditelja koji su ostavili voema mnogo tragova u Evropi čiji smo i mi deo. Mnogo je još znamenitosti koje potiču iz navedenog rimskog, ali i helenističkog i iz seldžučkog perioda. Osim toga, Izmir ima, više nego ijedna turska varoš starinama prebogatu okolinu: tu, na domaku ruke, nalaze se ruševine nekad značajnih gradova poput Efesa, Pergamona, Priene, Mileta. A vredi obići i čuveni Didimov Apolonov hram. Prelep je i rečito kazuje o bogatoj prošlosti Smirne.
Hvala Kemalu na obaveštenjima i pratnji po Izmiru, a sada nam, kao radoznalim turistima preostaje poseta jednoj nezaobilaznoj znamenitosti Izmira: Parku kulture. Neobično ime potiče, ne od drveća i cveća, nego od Arheološkog muzeja koji se u njemu nalazi. Greh je ne posetiti ga, jer tu su smeštene, u jedva zamislivo pedantnom redosledu, razne iskopine iz stare Smirne, kao i iz pomenutih okolnih gradova.
Neviđeno bogata zbirka starina, to morate videti i zabeležiti, bez ovog podatka slika Izmira ne bi bila potpuna! - zaključak je vodiča Kemala Vithema. U potpunosti je u pravu.
Nada Mijatović Izvor:
Danas.rs
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare