„Moderna ruska književnost predstavlja svojevrsni fenomen savremene kulture ili šire uzev svetske umetničke scene. Proza, umetnička i dokumentarna, esejistika i publicistka, poezija i drame – prevedeni su na sve jezike sveta, kako na istoku, tako i na zapadu. Uticaj ruskog romana shvaćenog kao filozofija i promišljanje sveta nemerljiv je (posebno uočljivo u savremenoj japanskoj, kineskoj i turskoj literaturu, a takođe u postkolonijalnim proznim diskursima indijske, pakistanske ili južnoafričke književnosti pisane na engleskom).
Zahvaljujući mnogobrojnim i raznovrsnim prevodima srpski čitalac je već odavno u prilici da se upoznaje i sa zvaničnom i sa andergraund ruskom literaturom. Ta tendencija započeta 60-ih godina 20. veka prvim stranim prevodima Brodskog, Bahtina i Bulgakova – traje i danas. Prevedeni su – V. Aksjonov, B. Akunjin, A. Bitov, D. Bikov, V. Vojnovič, J.
Vodolaskin, A. Genis, S. Dovlatov, Lj. Petruševska, Pljevin, Priljepin, V. Sorokin, T. Tolstoj, Lj. Ulicka i mnogi drugi.
Osobenost ruske proze leži u umetničkoj ubedljivosti. U celokupnoj literaturi oseća se svojevrsna mešavina fantastičnog i realnog. Poseban humor, ironija i satira. Uzbudljivost pripovedanja. Lirska istančanost kako u poeziji, tako i u prozi. Problematizovanje represije i čestitosti. Moral i slabost karaktera. Metafizičko ispitivanje zla. Estetika milosti. Spoj lepog i ružnog. Pejzažne slike. Specifična upotreba jezika. Žanrovska raznovrsnost...
Ima li nečeg što je važno i upečatljivo u ruskoj literaturi, a da srpski čitalac za to ne zna? Ko su prevedeni, a ko neprevedeni pisci? Na kojim stranama sveta svaki od njih dobija popularnost i zašto?” T. Popović
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare