Fiat u kolektivnoj svesti srpskih vozača zauzima posebno mesto, još od vremena Fiat-a 600, legendarnog „fiće“, koji su sedamdesetih i osamdesetih, čini se, vozili svi, a koji i danas izmami osmeh kada ga, doduše veoma retko, vidimo parkiranog negde u gradu. Dizajniranje novih modela za Fiat podrazumeva i pozivanje na slavnu prošlost, bogatu istoriju kompanije, o kojoj takođe treba voditi računa.
Novi modeli Fiata trenutno su u žiži interesovanja srpske javnosti. Kompanija Fiat Automobili Srbija je pre nekoliko dana svečano predstavila novi model Fiat „500L Living“ u svojoj fabrici u Kragujevcu, dok je na ovogodišnjoj konferenciji Beogradske nedelje dizajna, održanoj u Muzeju savremene umetnosti od 6. do 8. juna, predstavljen novi model Fiat-a, 500L, ali iz drugačijeg, kreativnog ugla.
Glavni dizajner iz Fiat Centro Stile, Španac Virgilio Fernandez je na konferenciji „Inovacija na kvadrat“ govorio o procesu kreiranja enterijera jednog od omiljenih novih gradskih modela Fiat-a, koji se proizvodi u Kragujevcu, a koji je nakon ove zanimljive prezentacije postao, čini se, još atraktivniji.
„Teško je povratiti nešto što je deo prošlosti, a čega danas više nema. Svakako neke stvari treba povratiti, ali neke stvari za koje mislimo da su se izgubile, zapravo su se izmenile. Zato nastojimo da povratimo ono što se nije moglo promeniti, zadržavajući najvažnije elemente, ali uz osavremenjivanje modela, u upotrebnom smislu. Što se tiče vraćanja vrednosti jednog brenda koji iza sebe ima prošlost kakvu je u Srbiji imao Fiat 600, to predstavlja izazov zato što je u svakoj kulturi, recimo u Italiji, Srbiji, Španiji, taj automobil imao različit značaj i što zato su ta iskustva drugačija u svakoj kulturi. Njih treba povratiti, a da se pritom ne izobliče, i uvesti ih u moderno doba na iskren način“, kaže Virgilio.
Ova kompanija nastoji da ostane inovativna i u tom smislu ima poseban pristup.
„Za Fiat, inovacija je automobil koji je veoma moderan, ali koji pritom ne plaši korisnika. Zbog toga uvodimo inovacije koje su gotovo skrivene, koje funkcionalno unapređuju automobil koji vozači mogu da koriste bez straha. U tom smislu mnogo radimo na tome da inovacija bude pristupačna, da istovremeno ponudi dodatni sadržaj, ali da ne stvara stres u smislu da mora da se savlada nešto novo, što tehnologiju nekad može učiniti i odbojnom. Tehnologija za proizvodnju automobila u Aziji možda nije ista ona inovativna tehnologija koju imamo u Evropi, tako da je važno i gde se auto proizvodi, jer zavisno od toga mogu i da se uvedu određene inovacije. U tom smislu Evropa je i dalje velika sila na planu tehnoloških inovacija. Verujem da je Srbija jedan od osnovnih razloga zašto je ovaj automobil ostao u Evropi, kao deo jednog inovativnog proizvodnog konteksta“.
Posebno zanimljiv deo priče o Fiat-u vezan je za inspiraciju i kreativni proces oblikovanja ovog automobila. Po rečima dizajnera, Fiat zapravo nikad nije pravio automobile, već „arhitekturu na četiri točka“, te se automobili koncipiraju ne samo kao dinamični predmeti koji treba da služe svrsi, što je dovelo do toga da kompanija proizvede i neke veoma estetski specifične modele kao što je Fiat 600 multipla.
"Koncept da se inspiracija crpi iz arhitekture je glavno polazište, jer nam to omogućava da na dinamičnim predmetima istražujemo ono što arhitektura istražuje na statičnim objektima. Loft kojim smo bili inspirisani u slučaju modela 500L nam je pomogao da napravimo veoma sličan enterijer automobila, nastojeći da ga prevedemo u dinamičan kontekst. Takođe smo pokušali da upotrebimo neke ključne elemente Le Corbusier-ove zgrade Villa Savoye. Ono što je on nazvao „slobodan plan“ mi smo pokušali da primenimo na izgled karoserije i interpretiramo kroz pogled od 360 stepeni, te smo dobili veliku zastakljenu površinu koja propušta mnogo svetlosti u unutrašnjost automobila“, kaže Virgilio.
Po njegovim rečima, često se kroz dizajn enterijera automobila ne uspeva preneti emocija, pošto je u ceo proces uključeno i mnogo tehničkih elemenata, ali radeći na modelu 500L Fiatov tim je uspeo da napravi jedan apsolutno funkcionalan automobil koji izaziva i određenu emociju, a samom korisniku omogućava da se opusti.
„Srbija je odabrana zato što je postala idealno mesto za proizvodnju ove vrste tehnologije i inovacije koja je nama bila potrebna i zbog toga da bismo stvorili tu „emotivnu funkcionalnost. Otkrio sam da Srbija ima mnoge periode u svojoj istoriji koji su veoma vezani za Fiat (stari model Fiat 600, na primer). Zato smo i verovali da je u stanju da veoma dobro reinterpretira enterijer novog modela, koji je trebalo da zadrži kanone onoga što je on predstavljao u prošlosti u raznim zemljama, u Srbiji, Italiji, Francuskoj, Španiji...“ kaže Virgilio Fernandez.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Američlka politička organizacija Republikanci za nacionalnu obnovu saopštila je danas da bi američki predsednik Donald Tramp trebalo da se odazove pozivu predsednika Srbije Aleksandra Vučića i poseti Srbiju.
U Albaniji je počela gradnja deonice Miljot–Baldren, u okolini Lješa, čime se nastavlja izgradnja ključnog severnog pravca buduće Jadransko-jonske saobraćajnice. Nakon završetka ove deonice, preostaje još pravac ka Murićanu i granici sa Crnom Gorom.
Sukob na Bliskom istoku – 104. dan. Predsednik SAD Donald Tramp je objavio da obustavlja planirane napade na Iran. Izjavio je da uskoro očekuje da bude potpisan sporazum sa Iranom, istakavši da su "dokumenti blizu konačnih oblika".
Rat u Ukrajini – 1.568. dan. Nakon što je Mađarska ukinula veto, deblokirano je 6,6 milijardi evra iz Evropskog instrumenta za mir namenjenih Ukrajini, ali je odmah izbio spor između Nemačke i Poljske oko njihove namene.
Srbija je na sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija posvećenoj radu Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične tribunale zatražila da se generalu Ratku Mladiću, zbog ozbiljnog zdravstvenog stanja, omogući lečenje u Srbiji.
Sukob na Bliskom istoku – 105. dan. Američki predsednik Donald Tramp rekao je su SAD dobile rat u Iranu i da im za to nije bila potrebna pomoć Evrope. Premijer Pakistana Šehbaz Šarif objavio je da je postignuta konačna verzija mirovnog sporazuma.
Iranski ministar spoljnjih poslova Abas Argči izjavio je danas da Memorandum o razumevanju između Sjedinjenih Američkih Država i Irana predviđa da se oslobode zamrznuta iranska sredstva, kao i da suverenitet nad Ormuskim moreuzom pripada Iranu i Omanu.
Usred nestabilne diplomatije i tenzija između SAD i Irana, američki vojni planeri razmatraju planove za vanredne situacije koji bi uključivali pomoć američkih snaga u obezbeđivanju iranskog nuklearnog materijala u slučaju postizanja spporazuma.
Krajem prošlog meseca, vrhovni američki general je tajno i hitno posetio sedište Centralne komande SAD na Floridi kako bi se lično informisao o vojnim planovima za slanje kopnenih snaga u Iran.
Dnevne novine u Srbiji za subotu, 13. jun 2026. godine na naslovnim stranama najavljuju brojne aktuelne društveno-političke teme i donose ekskluzivne priče.
Neki su je već proglasili nezvaničnom himnom Svetskog prvenstva u fudbalu 2026. Kako je jedna pesma Dubioze kolektiv stara više od deset godina uspela da osvoji Balkan – a i mnogo šire?
Gledaoci na društvenim mrežama ne prestaju da hvale Netflixovu seriju koja ih je, kako tvrde, toliko prikovala za ekrane da su je odgledali u jednom dahu, ostajući budni do ranih jutarnjih sati.
Privatna kolekcija britanskog biznismena Džoa Luisa, koja uključuje remek-dela Pabla Pikasa, Amedea Modiljanija i Gustava Klimta, biće ponuđena na aukciji u Sotbiju u Londonu krajem meseca, sa početnom cenom od oko 230 miliona evra, što je rekord u Evropi.
Kompanija Google podnela je tužbu protiv kineske mreže za sajber-kriminal koja je koristila njihovu veštačku inteligenciju Gemini za sprovođenje masovnih prevara na internetu.
Evropska komisija naredila je danas američkoj kompaniji Meta da konkurentnim modelima veštačke inteligencije omogući besplatan pristup aplikaciji WhatsApp.
Kanadski ministar kulture Mark Miler predstavio je novi Zakon o bezbednosti društvenih mreža kojim bi se osobama mlađim od 16 godina zabranio pristup platformama.
OpenAI tvrdi da je otkrio dve kampanje uticaja koje su, prema proceni kompanije, vodili korisnici povezani sa Kinom koristeći ChatGPT za kreiranje sadržaja namenjenog društvenim mrežama.
Komentari 0
Pogledaj komentare