Mesecima su naslovne strane najtiražnijih dnevnih listova posvećene dnevnopolitičkim obračunima, javnom istragom ubistva pevačice u Borči, kao i jačanjem domaćeg vojnog arsenala, dok je odnos prema spoljnoj politici sveden na uobičajenu praksu etiketiranja na “prijatelje“ i “neprijatelje“.
U izveštaju američkog Saveta za međunarodne odnose, navedeno je 30 žarišta u svetu koja “mogu do rata“, a uprkos konstantnom podgrevanju balkanskog bureta baruta, naš region je ocenjen kao teritorija na kojoj postoji “niskoprioritetna pretnja“.
Kao najveća žarišta su označeni kriza oko Severne Koreje, sukob SAD i Irana, kao i mogući “nameran ili nenameran vojni sukob Rusije i članica NATO“. Na listi je i rat u Ukrajini, koji je bio jedna od retkih međunarodnih tema kojima se nešto ozbiljnije bavila domaća javnost, ali se na taj rat veoma brzo zaboravilo.
Vojni analitičar Aleksandar Radić kaže za B92.net da je takva situacija u srpskoj javnosti “zbog sebičnosti“ i specifičnosti Srbije u odnosu na druge zemlje, a to je usresređenost samo na sopstvena zbivanja.
“Naprosto, naša srbocentričnost se najbolje ogleda kroz činjenicu da imamo nebrojano mnogo samozvanih poznavalaca globalnih političkih prilika, to je slično onoj tvrdnji da je ’svaki Srbin fudbalski selektor’. To stvara specifičnu klimu, naslovne strane novina su toliko usresređene na isključivo unutrašnja zbivanja, a onda kada to diferenciramo vidimo da su to uglavnom teme iz crne hronike. U takvoj klimi ne postoji prepoznavanje tuđih problema. Mislim i da patimo od nedostatka novinara koji se namenski bave spoljnopolitičkim temama, nedostaju ljudi koji su tako profilisani i ne bih želeo da sam u poziciji urednika koji mora da traži sagovornika za neke osetljive teme. Oni koji se pojavljuju na medijskoj sceni kao sagovornici su obično već ostrašćeni, imaju stavove koji su često paušalni i nalaze se u tonu ’zna se kako je to’. Uglavnom postoji šablonski stav u kom se dokazuje kako SAD stoje iza svega, pa onda dolazite do pojednostavljenja i stvaranja crno-bele slike sveta u kom SAD prave krize. Iz te teorije zavere je jasno kako funkcioniše taj šablon“, kaže Radić.
Ukrajinska kriza je dodatno važna za srpsku javnost jer se u Donbasu nalazi i određeni broj državljana Srbije – u redovima obe zaraćene strane. Sa bojnog polja sukobi su se preselili i u diplomatske vode, tako da smo nedavno mogli da čujemo izjave visokih zvaničnika i Ukrajine i Srbije, koje ukazuju na to da su odnosi Beograda i Kijeva daleko od stabilnih.
“Više je to ukrajinski propagandni pritisak, verujem da su Srbi danas više angažovani na Bliskom istoku, senka rata u Siriji je da Rusi angažuju plaćene snage, kao što se dešava u svakom ratu i tu ne treba mnogo moralisati. Ipak, Ukrajina ima snažnu propagandu i to mnogo podseća na atmosferu sa naših prostora iz građanskog rata devedesetih i u toj klimi je zato reciklirana tema o Srbima koji se nalaze u Donbasu. Generalno, situacija u Donbasu i sve druge krize su nevažne u odnosu na izveštaje o tome šta se dešavalo u nekom rijalitiju. Dovoljno je pogledati koliko malo prostora postoji za međunarodne odnose u našim novinama, a kada pogledate kvalitet – uglavnom se prenose strane agencijske vesti. I tu se stvaraju teorije zavere, da neki mediji reflektuju ove ili one političke stavove, ali je stvar u tome da oni samo po inerciji prenose tuđe vesti, koje su već politički obojene“, ističe Radić.
Prema rečima našeg sagovornika, primarna tema u javnosti bi trebalo da bude stanje na Bliskom istoku, uz napomenu da je migrantska kriza bila jasna opomena o tome šta se dešava i kako sve to može da utiče na naše živote, a u budućnosti će možda uticati i više i drastičnije.
“Nestabilnost svih tih zemalja dovodi do mase ljudi koja kreće ka Zapadu. Imali smo situaciju sa prelaskom ljudi preko Turske, uz diskretno guranje od strane turskih vlasti. Naravno da se to mora stalno pratiti, ako ste odgovoran građanin. Zapravo, ne morate, ali bi država morala da prati jer je to od interesa za nešto što čini srpsku srednju klasu – da zna šta se dešava na Bliskom istoku. Treba da nas interesuje i sve ono što se dešava oko Rusije, indirektno smo uključeni u to, jasno je da ne možete da budete politički imuni na pritiske i sa istoka i sa zapada, sa zahtevom da se svrstate“, dodaje Radić.
Kako ističe, Balkan nema “ekskluzivno pravo na stvaranje kriza“, te da osim zemalja bivše Jugoslavije, gde postoji izoštrena emocija, čim se pređe Rumunija nailazi se na “neuralgične tačke koje nemaju svoj kraj“.
“Čim se pređe Rumunija imamo Krim, Ukrajinu, Donbas, pa probleme u Kavkazu, Južnu Osetiju i Abhaziju koje su pod kontrolom ruskih oružanih snaga, Gruzija je rasparčana, a Jermenija i Azerbejdžan imaju, u najmanju ruku, neuralgičan odnos. Obe zemlje dobijaju naoružanje od Rusije, u Jermeniji se čak nalazi i ruski vojni kontigent, ali to ne sprečava Moskvu da prodaje oružje Azerbejdžanu. Ljudi zanemaruju složenost mozaika sa ispremeštanim teritorijama u tom regionu, situacija je uvek rovita, a bilo je i sukoba sa velikim brojem žrtava koji uopšte nisu ni bili primećeni u medijima. To je primer kako funkcioniše medijska stvarnost, recimo devedesetih godina se pored rata u Jugoslaviji dešavao i oružani sukob u Alžiru, u kom je bilo stotina žrtava dnevno, ali je svetski medijski fokus bio na Jugoslaviji. Apsurdna je bila situacija da nekoliko mrtvih na našem terenu bude mejnstrim vest, dok je stotine žrtava u Alžiru prećutkivano ili je to predstavljano kao marginalna informacija“, ističe Radić.
Vojni analitičar ističe i da bi bilo prirodno da postoji više interesa i pisanja o situacijama u zemljama gde se nalaze pripadnici Vojske Srbije, kao što su Liban, Centralnoafrička Republika i Kongo.
“O tome nema reportaža van vojnih medija, a naravno da nas se to tiče. Mi imamo vojnike tamo, ali država kao da se ne trudi da omogući ono što su druge države radile, da povede izveštače o svom trošku, kako bi pokazala zašto su naši vojnici tamo. Ipak, mi se odavno ne bavimo spoljnim svetom, kod nas u tabloidima zbog toga ima više nego dovoljno prostora za stvaranje veštačke stvarnosti, za podgrevanje balkanske krize i stvaranje slike o neposrednom riziku. Rizik postoji, niko ne spori da je Balkan nestabilan, ali je tabloidna obrada tih tema jako opasna. Bezbednost je ozbiljna tema i ne sme da bude estrada, a mi smo je učinili takvom. U nekoliko vodećih tabloida već godinu i po dana se izmenjuju dve teme, iz crne hronike ubistvo pevačice i naoružavanje iz Rusije. Sve je preraslo u politički marketing u kom nema mere, ni ukusa, nema poštovanja ni moralnih normi, a radi se o tome da ne možete svaki dan da imate naslovnu stranu u kojoj ponavljate tvrdnju koja je već izrečena, a nije ostvarena. Očigledno je da javno mnjenje to prihvata i da su zbog toga oni koji su odlučili da vode takvu unutrašnju propagandnu kampanju nastavljaju u tom smeru“, zaključuje Radić.
Spasoje Veselinović
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Od srede 8. maja, kada stupa na snagu Odluka o taksi prevozu koja je usvojena pre tri godine, sva taksi vozila moraju biti bele boje, podsetio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić.
Rusija udvostručila svoju ofanzivu u Donbasu tokom prošlog meseca, postižući značajan napredak dok Ukrajina čeka pojačanje u snabdevanju oružjem sa Zapada, navodi AFP.
Francuska može da izdvoji samo dve brigade za podršku Oružanim snagama Ukrajine, što će biti kap u čaši u poređenju sa veličinom i snagom ruske vojske, rekao je pukovnik Aleksandar Vautraver na TV kanalu LCI, prenosi RIA Novosti.
Ruski predsednik Vladimir Putin od sada će za putovanja koristiti restilizovanu limuzinu Aurus Senat, koja je danas predstavljena tokom njegove inauguracije.
Belgijska i nemačka policija pretresle su danas kancelarije krajnje desničarskog poslanika u Evropskom parlamentu Maksimilijana Kraha i njegovog pomoćnika Jiana G, u okviru istrage o sumnji na špijunažu za Kinu.
Američki senatori pozvali su administraciju predsednika Džozefa Bajdena da jednako primenjuje Lihi zakon i na Izrael, zakonski akt koji zabranjuje pomoć stranim vojnim jedinicama koje nekažnjeno čine zloupotrebe, preneli si danas američki mediji.
Pripadnici 63. padobranske brigade koji prolaze napredne oblike obučavanja boravili su u Pragu radi realizacije obuke i trenaža u simulatoru slobodnog pada - vazdušnom tunelu, saopštilo je danas Ministarstvo odbrane.
Princ Hari je stigao u Veliku Britaniju povodom specijalnog događaja "Invictus Games", a otkriveno je da se neće sastati sa kraljem Čarlsom tokom svog boravka.
U jeku dva rata u Malmeu se bliži finale ovogodišnjeg Evrovizije. Organizatori neprestano ponavljaju da tu ima mesta samo muzici, a ne i politici, ali ih stvarnost demantuje. I tako već decenijama.
Demencija nije specifična bolest, već opšti izraz za oštećenu sposobnost pamćenja, razmišljanja ili donošenja odluka koja ometa obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Da li ste znali da se 7. maja obeležava Svetski dan borbe protiv astme - oboljenja koje predstavlja jedno od najčešćih hroničnih stanja i koje pogađa čak 260 miliona ljudi širom sveta?
Srbija se 16. put od osamostaljivanja takmiči večeras takmiči na Pesmi Evrovizije, dok je od povratka na ovo takmičenje posle pauze tokom devedesetih godina prošlo dve decenije.
Polish security services found and dismantled listening devices in the room where the ministerial council is to meet today, said the spokesman of the special services coordinator.
Dutch riot police broke up a pro-Palestinian protest at the University of Amsterdam this morning, arresting about 125 people in the somewhat violent clashes, authorities said.
Members of the Service for Combating Organized Crime (SBPOK) of the Serbian Ministry of Internal Affairs, with the assistance of the Special Anti-Terrorist Unit (SAJ), arrested a nine-member organized criminal group.
President of China, Xi Jinping, will pay an official visit to Serbia today and tomorrow, and he will be hosted by the President of Serbia, Aleksandar Vučić.
Kompanija Apple je danas u okviru događaja Let Loose na svom sajtu predstavila novu verziju svojih tablet računara iPad Pro, sa najnaprednijim Apple čipom M4.
Ruski predsednik Vladimir Putin od sada će za putovanja koristiti restilizovanu limuzinu Aurus Senat, koja je danas predstavljena tokom njegove inauguracije.
Vladimir Putin prvi put je došao na vlast 2000. godine, a na izborima u martu 2024. osvojio je više od 87 odsto glasova, što mu je donelo još šest godina vladanja.
Komentari 53
Pogledaj komentare