Ministar Ivan Tasovac rekao je da setu medijskih zakon obezbeđuje transparentnost vlasničke strukture, definiše javni interes i štiti medijski pluralizam.
Izvor: Beta
On je podvukao značaj toga što država treba da izađe iz vlasništva u medijima do kraja jula 2015.
Tasovac je pred skupštinskim Odborom za kulturu i informisanje obrazložio Predlog zakona o javnom informisanju, Predlog zakona o elektronskim medijima i Predlog zakona o javnim medijskim servisima, a Odbor je predložio parlamentu da usvoji set medijskih zakona.
Vlada je set zakona dostavila na usvajanje po hitnoj proceduri, budući da se, prema obrazloženju predlagača, njima uspostavlja neophodan zakonski okvir za kvalitetnije informisanje građana a medijska scena uređuje u skladu sa praksom kakva postoji u državama EU.
Ministar je objasnio da će, po završetku procesa privatizacije u medijima, moći da se kod države aplicira za finansijsku podršku onim sadržajima koji predstavljaju javni interes u oblasti informisanja.
Konkursno finansiranje biće, prema njegovim rečima, deo ozbiljne procedure primene ovih zakona, i biće detaljnije uređeno podzakonskim aktima. đ
Zakon o javnom informisanju je, kako je rekao poslanicima, predvideo da se u periodu od pet godina po privatizaciji moraju zadržati programske strukture i sadržaji, što će pomoći tranziciju medija ka tržišnom funkcionisanju i očuvati programske sheme, što je posebno značajno kada je reč o medijima koji izveštavaju na jezicima nacionalnih manjina.
Tasovac je naglasio da je Evropska komisija dala pozitivno mišljenje o sva tri zakona, a što se tiče strukovnih i nevladinih organizacija one su mogle da daju svoje mišljenje tokom procesa javne rasprave.
Kada je reč o Predlogu zakona o javnim medijskim servisima, Tasovac je precizirao da on predviđa postojanje dva javna servisa - Radio-televizije Srbije i Radio-televizije Vojvodine, i da garantuje njihovu institucionalnu i programsku nezavisnost, definiše javni interes i način finansiranja javnih serisa.
Prema njegovim rečima, zakonom će biti ukinuta TV pretplata i država će do januara 2016. finansirati rad oba medija kako bi obezbedila njihovu stabilnost, a nakon toga će taksa postati jedini način finansiranja javnih servisa.
Iznos takse će biti do 500 dinara, a ključna razlika u odnosu na dosadašnji sistem finansiranja posredstvom pretplate je to što je pretplata u izvesnoj meri bila dobrovoljna, dok će taksa biti obavezna.
"Evropska praksa je pokazala da se suštinska nezavisnost javnog servisa obezbeđuje kada građani taksom finansiraju javni servis", istakao je Tasovac
Poslanici stranaka koje čine vladajuću većinu su predložene zakone ocenili kao izvanredne, posebno zbog činjenice da se njima uvodi red u vlasničku strukturu medija.
"Ovi zakoni ulaze u tamni vilajet rešavanja pitanja vlasničke strukture u medijima koji muce naše drušvo godinama. U prošlosti je bilo moguće da tajkani i predsednici stranaka budu vlasnici medija a da za to niko ne zna, a ovaj zakon onemogućuje tako nešto", ocenio je šef poslaničke grupe SNS Zoran Babić.
Prema njegovim rečima, ovi zakoni se donose u atmosferi jasnog opredeljenja vlade za reforme i želje da se obećanja data građanima ispune.
"Prošlo je vreme kada su se obećanja davana u kampanji zaboravljala danom izbora. Prošlo je vreme kada su se obećanja data u ekspozeu mandatara zaboravljala danom izglasavanja vlade. Prošlo je vreme kada se tražilo sto dana nenapadanja, ovo je vreme kada predsednik vlade i vlada ispunjavaju obećanja", poručio je Babić.
Poslanik SNS Vladimir Djukanović je, iako je izrazio razumevanju za potrebu da se medijski zakoni usklade sa Zakonom o prekršajima, ocenio da su kaznene odredbe za nepoštovanje ovih zakona u nekim slučajevima mogle da budu rigoroznije.
Poslanici opozicije su na sednici odbora negodovali zbog činjenice da se ova tri zakona usvajaju po hitnoj proceduri i da su članovi odbora priliku da prouče ta tri obimna zakona dobili samo nekoliko sati uoči sednice nadležnog skupštinskog odbora.
Poslanica NDS Branka Karavidić je konstatovala da je nemoguće na kvalitetan način proučiti 320 članova zakona za jedno jutro, a poslanica DS Aleksandra Jerkov ocenila je da je hitna procedura za usvajanje ovih zakona svedočanstvo neodgovarajućeg tretmana skupštine od strane vlade samo da bi se ispoštovali rokovi koji je premijer dao u ekspozeu.
"Nije problem u postojanju proceduralne mogućnosti za hitni postupak, problem je kada se hitni postupak koristi da se od građana krije šta se nalazi u zakonima koji se usvajaju", kazala je Jerkov.
Ministar Tasovac je, odgovarajući na primedbe poslanika, objasnio da su medijski zakoni bitan korak u procesu pristupanja EU, i da je hitna procedura, između ostalog, uslovljena kalendarom administracije u Briselu koja priprema redovni godišnji izveštaj o napretku Srbije.
"Ako postoji neki zakon o kojem se priča čitavu deceniju onda su to zakoni iz oblasti informisanja. Oni se zapravo donose po usporenoj proceduri, jer da je sreće oni bi bili odavno usvojeni", kazao je Tasovac, koji je konstatovao da je u ovom slučaju zakonodavna procedura potpuno zadovoljena.
Pomenuti zakoni će biti na dnevnom redu vanrednog zasedanja Skupštine Srbije koje će početi sutra, i na kojem će pred poslanicima, osim medijskih zakona, biti Predlog zakona o privatizaciji, Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o stečaju i Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o postupku registracije u Agenciji za privredne registre.
Na sednici Odbora kojoj je prisustvovao ministar kulture Ivan Tasovac, opozicija je zamerila što se ovi zakoni donose po hitnom postupku.
Ministar kulutre i predstavnici vladajuće kolacije na te kritike su odgovorili da se o usvajanju tih zakona govori već dve godine i da je o njima bila organizovana i javna rasprava.
Sve predloge zakona možete pročitati na sajtu parlamenta Srbije OVDE.
Sednica je sazvana na zahtev Vlade Srbije.
Početak vanredne sednice je sutra u 10 časova.
Novim Zakonom o elektronskim medijima čije se usvajanje očekuje je transformacija Republičke radiodifuzne agencije u Regulatorno telo za elektronske medije.
Novo regulatorno telo će propisivati pravila, kontrolisati rad i izricati kazne pružiocima medijskih usluga, a o svom radu podnosiće godišnje izveštaje Skupštini Srbije.
Dozvolu za emitovanje programa će Reuglatorno telo izdavati na osam godina, ali će imati pravo da je oduzme, ako utvrdi neregularnosti. Dozvola se moža oduzeti privremeno na rok od 30 dana, a posle toga i trajno.
Oduzimanje dozvole predivđeno je i ako se ustanovi da neki medij ima monopol, odnosni krši načelo medijskog pluralizma.
Predlogom zakona, predviđa se da pružaoci medijskih usluga mogu da budu javni servisi, komercijalni pružaoci usluga i civilni sektor.
Predviđeno je i da vlasnici neće moći da budu političke partije, kao ni pravna lica za koja nije moguće utvrditi vlasničku strukturu osnivačkog kapitala.
Regulator je ovlašćen i da predloži Vladi Srbije i novu medijsku strategiju za elektronske medije.
Kako je navedeno u obrazloženju zakona, osnovni razlozi za njegovo donošenje jeste ubrzan tehnološki razvoj u oblasti elektronskih medija i usklađivanje s procedurama i standardima Evropske unije.
"Nova tehnička dostignuća podrazumevaju i da sve članice EU moraju do 2015. godine da pređu sa analognog na digitalno emitovanje programa, da se u digitalnom prostoru, pružaoci programskih sadržaja posmatraju kao pružaoci audio-vizuelnih medijskih usluga, a ne kao emiteri, sve to zahteva izmenu i dopunu pravnih akata kojima se reguliše ova oblast", navodi se u obrazloženju.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 1.382. dan. Tri osobe su povređene u masovnom vazdušnom napadu ruskih trupa u Kijevskoj oblasti, saopštio je jutros načelnik kijevske vojne administracije Nikola Kalašnik.
Ukrajina je poslednjih meseci značajno proširila svoje mogućnosti za pokretanje dubokih udara na rusku teritoriju, oslanjajući se na sve sofisticiraniji arsenal domaće proizvodnje.
Divlje životinje poput lisica, kuna, pa i medveda u naseljenim područjima i većim gradovima Srbije nisu nikakva novina, ali svaki put kad ih čovek ugleda u neposrednoj blizini iznova se iznenadi. Tako je bilo i na parkingu poznatog tržnog centra u Novom Sadu.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski posetiće sutra londonski Dauning strit, gde će se sastati sa britanskim premijerom Kirom Starmerom, predsednikom Francuske Emanuelom Makronom i nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom.
Ukrajina je poslednjih meseci značajno proširila svoje mogućnosti za pokretanje dubokih udara na rusku teritoriju, oslanjajući se na sve sofisticiraniji arsenal domaće proizvodnje.
Najstariji sin američkog predsednika, Donald Tramp Mlađi učesnik je na forumu u Dohi, gde je između ostalog rekao da ukrajinske vlasti šalju "siromašne seljake" na front, dok su svi bogataši odavno pobegli iz zemlje.
Rat u Ukrajini – 1.383. dan. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski razgovarao je telefonom sa specijalnim američkim izaslanikom Stivom Vitkofom i zetom američkog predsednika Džaredom Kušnerom o okončanju rata u Ukrajini.
PU za grad Beograd saopštila je da su neistiniti navodi koji su se pojavili u pojedinim medijima, a u kojima se tvrdi da su policijski službenici Policijske stanice Palilula, Policijske uprave za grad Beograd, odbili da obezbeđuju prostor Pionirskog parka.
Osuđenik Albanac uspeo je da pobegne iz zatvora u Milanu tako što je izveo bekstvo u filmskom stilu, vezavši čaršave za rešetke na prozoru ćelije, prenose danas italijanski mediji.
Glumac Metju Lilard, kojeg šira publika najviše zna po ulozi Šegija u igranoj verziji "Skubi Dua" i Stjuarta Mejhersa u horor klasiku "Vrisak", oglasio se nakon što ga je slavni reditelj Kventin Tarantino nedavno oštro kritikovao.
U biblioteci egipatskih starina u muzeju Luvr u Parizu, u novembru je otkrivena velika "poplava prljave vode", koja je pogodila značajan deo biblioteke egipatskih starina i oštetila je mnoge knjige i dokumenta, prenosi danas televizija BFM.
Mozak neurotipične dece mlađe od pet godina prolazi kroz ubrzanu fazu razvoja, zbog čega je posebno zabrinjavajuće to što veliku grupu ove dece nenamerno izlažemo ogromnim količinama štetnog digitalnog sadržaja, koji remete taj ključni period.
Božić je pred vratima, a s njim i nezaobilazno gledanje prazničnih klasika. Jedan od najomiljenijih bez sumnje je Elf (Vilenjak) iz 2003. godine, priča o Badiju, čoveku koji je odrastao među vilenjacima i koji traži svog biološkog oca.
Objavljene su nominacije za 31. dodelu nagrada Critics Choice Awards, a ovogodišnje filmske kategorije predvode filmovi "Sinners" i "One Battle After Another".
Direktor je zaključio porukom da “snovi ostaju snovi dok ih ne ostvariš” i podsetio da se u esportu uspeh ne može postići bez realnih resursa i održive strukture.
Za sve one koji imaju takmičarski duh, tokom tri dana festivala imaće priliku da pokažu svoje veštine na mnogim esports turnirima koje organizuje Klan RUR i da osvoje novčane nagrade!
The ICC has issued arrest warrants for Russian President Vladimir Putin and five other individuals over their alleged involvement in war crimes in Ukraine.
The Navy of Iran’s Islamic Revolutionary Guard Corps fired ballistic and cruise missiles at simulated targets in the Persian Gulf during two days of military drills aimed at deterring foreign threats.
Former CIA agent John Kiriakou has revealed which countries he currently considers the most dangerous in the world, recalling trips that ended in tragedy.
American basketball player Wade Baldwin spoke about the wave of coaching changes in elite European basketball, including the resignations of Željko Obradović and Ettore Messina, as well as the dismissal of Igor Kokoškov.
Honor je za 2026. godinu već isplanirao modele sa kapacitetima do 7.500 mAh, među kojima će jedan od prvih biti Honor Magic8 Lite. Njegov debi se očekuje već u januaru.
Komentari 4
Pogledaj komentare